Prikazujem sadržaj po oznakama: kud rama

SVOJE OBIČAJE PRIJE 50 GODINA RAMCI SU DONIJELI U SLAVONIJU -

PLETERNICA – Kada su prije nešto više od 50 godina na područje Požeštine i šire Slavonije počeli dolaziti žitelji iz Ramske doline donosili su i svoje običaje, nošnju i način života. Taj egzodus Ramaca u nekoliko godina postajao je sve veći, tako da se smatra da danas na teritoriju Požeštine živi oko 5.000 doseljenika i njihovih potomaka, sada već i u trećoj generaciji. Nisu oni odmah svoje običaje pokazivali u novom kraju, no sada, kasnije, upravo te nove generacije, ne stide se više svojih običaja, nego ih s ponosom pokazuju i čuvaju od zaborava. Na području Požeštine to odlično i ustrajno rade članovi Zavičajnog društva KUD Rama iz Pleternice, koje vodi po svemu osebujan Jure Vidakušić, a i njegova cijela obitelj djeluje u folkloru.

Kakvi su uskršnji običaji u Rami, koje su dijelom oni donijeli sa sobom, a i danas ih u svojim obiteljima provode, ispričala nam je Ruža Faletar, rođ Bošnjak iz Orašca na planini ramskoj, kako kaže ova vitalna 85-godišnja baka i prabaka. Ona se odlično sjeća svoga djevojaštva i života u Rami, a sa svojim nevistama, starijom Anđom Marincl, rođ. Pavličević i mlađom Danicom Vidakušić ispričala nam je i prikazala uz ostale članove KUD-a Rama sve običaje „o Uskrsu“.

- Od početke korizme najviše se išlo u crkvu, a ništa više pareno nismo nosili, sve smo nosili bijelo, zbog žalosti, jer se Isus za nas patio i mučio. Na Cvjetnu nedjelju brali smo ljubičice, zajedno s djecom, i onda bi se umivali u vodi s tim cvijećem, da budemo ljepši i mlađi. Na veli četvrtak, oni koji su imali obvezu čuvali su ovce, a neko je ardio kod kuće. Čobanica je bila ova moja starija nevista, koja je otišla čuvati ovce, a običaj je bio kad se koja ovca ojanji da se kući donese to janje, svojoj komšinici ili kumi, koji su ih nagradili za uskrs s nekim poklonom. Na Veliki četvrtak molile su se molitvice, njih 100 – priča baka Ruža.

„Oj dušice grišna, budi, budi čista, kada budeš putovati, dugim putem uskim klancem, srest će te duh nemili, duh nečisti. Pitat ćete dušo moja je si moja ili božja. Nisam tvoja već Božja, ja sam rekla Bogu doći … - izrekla je molitvu nevista Danica te pojasnila da su tako tražili milost Božju. Za Veliki petak molila se druga molitvica, također sto puta. Svako selo imalo je svoju molitvu, a kako Ramci tada nisu bili pismeni, molitve su se prenašale od usta do usta, na nove generacije. Za sve je bila zadužena najstarija baka u kući, koja je sve ostale učila vjeri i molitvi.

Kuća se pred Uskrs čistila, očistile se „dolafe“ kuhinjski kredenc, drvene kašike i posude u kuhinji su se posebno čistile. Mijenjale su se slamarice, donosila „taze“ slama i prekrivači, a spremala se i posebna roba za Uskrs. – Cure su dugo pripremale „taze“ robu, im kad bi je obukle, a posebno obukla „ćurdiju“ i stavila „terkije“ cura je bila za udaju. To je obično najavljivano za Uskrs. Žene i bake su nosile nošnju koju ja imam i danas a naslijedila sam je od svoje mame. Na terkiji je najstarija žena u kući nosila i ključ, od „ajata“ prostorije gdje se čuvala hrana za cijelu kuću, dok su djevojke na terkiji nosile ključ od svog sanduka, koju su punile ručnim radovima, tkanjima i spremale se za udaju – kaže baka Ruža, i dodaje da se cijelo to vrijeme u Rami pravo postilo, samo o kruhu i vodi, a ne kao danas, kada je za post dozvoljeno puno toga.

- Hranu na posvetalicu nosili smo do crkve na Šćitu, mnogima je to bilo daleko, a nosilo se u krpenim torbama. Nosila se samo pogača na kojoj je bio urezan križ, a ostala se hrana nije nosila. Kad se donijela pogača s posvete tek onda se u kući kidala pogača, no niti jedna mrvica nije smjela pasti na pod, jer to je sveto Isusovo tijelo. Svako je morao pojesti dva tri kusa. Tek onda se jelo dalje, suha ovčetina se narezala na stol, suhi sir iz drvene kaćice, te razne pite, a ona sa mesom zvala se burekuša. Za ručak se na ognjištu kuhao kiseli kupus sa suhim mesom koji se postavljao na „čanak“, a svi su ga jeli zajedno s drvenim žlicama. Baba bi dijelila meso, a kupusa je bilo dosta za sve. Pila se ramska rakija, a pravili su se uštipci i šmage – priča baka Ruža svoja sjećanja, po kojima danas cijeli KUD izvodi prikaz starih običaja na smotrama folklora, a posebno na smotri „Čuvajmo običaje starog zavičaja“ kojoj su domaćini upravo Ramci. Upravo po tim prikazima svojih običaja Ramci su poznati u ovom dijelu Slavonije, ali već i u susjednim državama gdje su gostovali.

Tekst/foto: Vladimir Protić

SMOTRA FOLKLORA ZAVIČAJNOG DRUŠTVA RAMA PLETERNICA  -

 PLETERNICA – Po 8. puta Zavičajno društvo KUD Rama iz Pleternice organizirali su svoju smotru folklora „Običaji starog zavičaja 2014.“ u sportskoj dvorani OŠ fra Kaje Adžića u Pleternici. I ovaj puta ugostili su nekoliko zavičajnih zajednica i folklornih društava na svojoj manifestaciji koju tradicionalno organiziraju povodom Dana grada Pleternice. Uz obvezne Pleterničke mažoretkinje koje su otvorile ovu smotru, upravo domaćini KUD Rama sa svojim nastupom uveli su nas u ovu folklornu smotru.

- Evo i po osmi puta smo se uspjeli organizirati, mada su nam najveći problem financije. Gostuju nam uglavnom grupe nacionalnih manjina i zavičajne skupine. Mi ćemo prikazati običaje iz krajeva iz kojih su došli naši stari, odakle nam je porijeklo, a da se ne zaboravi. Mi smo već na neki način pravi Slavonci, a želimo sačuvati korijene našim mladima, da vide odakle smo došli. Večeras ćemo prikazati jednu novu koreografiju s ženskom i muškom gangom, ženskim i muškim bećarcem, te jedno novo kolo koje se davno igralo u Rami. Kolo ide uz pjesmu bez glazbe, imamo kolanje i nekoliko starih ramskih pjesama - kaže Jure Vidakušić, predsjednik Rame, koji se žali da će društvo teško opstati jer mladi odlaze, uglavnom u europske zemlje u potrazi za poslom, te je prisutan ponovno jedan egzodus i smanjenje populacije doseljenika iz rame, jer se sada raspršuju još dalje po cijeloj Europi. Sada u društvu ostaje tek dvadesetak starijih članova, nešto onih najmlađih koji idu u osnovnu školu. Imaju poziv i za pet gostovanja u slijedećoj godini, ali neće moći ići jer nemaju dovoljno financijskih sredstava, što posebno otežava rad društva.

Smotru je otvorila pleternička gradonačelnica Antonija Jozić, koja ima posebnog senzibiliteta za ramsku zajednicu jer je i sama ramska snaha. – Grad Pleternica je grad Kulture i grad vodi računa o domaćim izričajima, o baštini, da se sačuva ono što smo od naših predaka preuzeli u nasljeđe, da to prenosimo dalje mladim generacijama. Pleternica je prije četrdesetak godina otvorila svoje srce i primila sve Hrvate iz Rame, a danas živimo u lijepom suživotu u našem malom gradu – istakla je gradonačelnica Jozić.

 Na smotri su sa svojim pjesmama, plesovima i običajima nastupili KUD Požeška dolina iz Požege, Mađarski KUD iz Darde, KUD Roma iz Darde, Češka beseda iz Prekopakre, Matica slovačka Kukučin-Kuntarić iz Jakšića, KUD Tomislav iz Tolise u BiH i KUD umirovljenika iz Nove Gradiške.