Prikazujem sadržaj po oznakama: knjižnica

DJEČJI TJEDAN U GRADSKO KNJIŽNICI I ČITAONICI

POŽEGA - Povodom Dječjeg tjedna održano je predstavljanje slikovnice Jadranke Orešković: "Bajke s livade Vile Ivančice". Sudionici programa bila su djeca nižih razreda OŠ „Antuna Kanižlića“ pod vodstvom učiteljica Slavice Jelić i Elvire Baričevac, te djece i odgajatelja Dječjih vrtića.

 - Glavna tema slikovnice su bube kojih se djeca jako boje, više im je nekako neugodno kad se igraju na livadi jer misle da će ih ugristi ili ozlijediti, zato sam odabrala tu temu da djeci pokažem da bube zapravo nisu tako zločeste i da ih se ne moraju toliko bojati i biti ukočeni kad ih vide. Godinama sam radila u vrtićima i točno znam kako djeca reagiraju na pauka, bubamaru, leptira itd. - rekla je autorica slikovnice  Jadranka Orešković.

Gospođa Jadranka za djecu je pripremila izradu skrivenih stanovnika livade i kazalište sjena.

GRADONAČELNIK OBIŠAO GRADILIŠTA -

POŽEGA - Gradonačelnik grada Požege Vedran Neferović obišao je gradilišta u Osnovnoj  školi Antuna Kanižlića i Gradskoj knjižnici.

- 672 tisuće kuna košta sanacija vertikala i sanitarnih čvorova u osnovnoj školi, a radovi se rade u etapama zbog nastave, nadamo se da će radovi biti završeni do kraja studenoga ove godine - rekao je Neferović te dodao kako su započeli i projekt za OŠ Dobriše Cesarića za izgradnju dvodijelne sportske dvorane.

- Od danas opet kreću radovi na Gradskoj knjižnici vrijedni 1,5 milijuna kuna  koje su osigurali iz Ministarstva i završiti će se ovaj dio etape - istaknuo je Neferović te dodao kako do kraja nedostaje još 7,6 milijuna kuna da bi se projekt završio, a u grad-skom proračunu za ovu godinu nije predviđena ni jedna kuna za sufinanciranje knjižnice. - Takvo smo stanje zatekli. Do sada je grad Požega izdvojio oko 1,8 milijuna kuna, a cijeli projekt košta oko 16,5 milijuna kuna - rekao je Vedran Neferović, gradonačelnik grada Požege.

Istaknuo je na kraju da ne zna kako je zamišljeno da se završe radovi jer zadnje dvije godine ovaj objekat i njegovo uređenje nisu uvršteni u gradski proračun, a i kasno je za kandidaturu prema fondovima Europske unije te je upravo to najveći problem zašto radovi toliko kasne.

LIPIČKOJ KNJIŽNICI I ČITAONICI DODIJELJEN DODATNI PROSTOR  -

LIPIK - Gradska knjižnica i čitaonica Lipik dobila je na korištenje dodatni prostor pa je tako konačno riješen njen najveći problem. - Do sada smo koristili 67 četvornih metara prostora što je premalo za knjige s kojima raspolažemo i aktivnosti koje provodimo. Zbog toga ovdje imamo posloženo 8.000 komada knjiga a još 3.000 smo prisiljeni držati na tavanu. Grad nam je sada dao na korištenje dodatna 63 četvorna metra tako da će nam ubuduće biti lakše – rekla je ravnateljica knjižnice Jasna Molnar Kukić.

   Lipička knjižnica je s radom počela u ožujku 2007. godine i to u prostoru zgrade Multikulturalnog centra u kojemu je smješteno i nekoliko udruga. Nakon što su korisnici programa međugeneracijske solidarnosti preseljeni u prostor bivšeg HCK-a, knjižnica je na korištenje dobila njihov prostor. - Osim što u knjižnici građani mogu posuđivati knjige, mi im ovdje nudimo i različite tiskovine, kao i mogućnost korištenja interneta. Zbog toga je ovdje uvijek puno djece koji s interneta 'skidaju' podatke za školu ili jednostavno, igraju igrice. I knjižnica, i čitaonica i internet i moj ured bili su u jednoj prostoriji što je svima otežavalo rad. Novi prostor bit će namijenjen prije svega djeci i raznim sadržajima za njih kao što su predavanja, radionice i slično – dodala je ravnateljica.

   Gradska knjižnica i čitaonica Lipik službeno ima preko 400 članova od kojih je 240 aktivnih. Taj broj neprestano raste zbog čega ravnateljica ističe kako je dodatni prostor koji su dobili na korištenje ipak samo privremeno rješenje. - Ovaj prostor će nam biti dovoljan u slijedećih dvije ili tri godine i stoga treba početi raditi na trajnom rješenju za knjižnicu. Već sada postoje osmišljena dva projekta. Po jednom bi se knjižnica preselila na kat iznad Doma zdravlja a drugi predviđa gradnju novog objekta kraj vatrogasnog doma. Buduća gradska uprava bi se trebala što prije odlučiti što učiniti jer vrijeme brzo prolazi i sadašnji prostor će za knjižnicu opet biti neadekvatan – istakla je Jasna Molnar Kukić.         (vm)

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA POŽEGA ORGANIZIRALA PREDAVANJE -

POŽEGA – Dvorana čitaonice Gradske knjižnice Požega dugo nije imala ovakvu posjećenost jednoj priredbi, jer interes za predavanje i predstavljanje knjiga Krešimira Mišaka, novinara, rock glazbenika i pisca znanstvene fantastike bio je takav da je izvan dvorane ostalo još toliko ljudi koliko je bilo smješteno u čitaonici. Znači još uvijek se čita ali i nešto nepoznato ljude intrigira i zanima.

Mišak je najpoznatiji kao voditelj emisije „na rubu znanosti“ koja se emitira nekoliko godina na HTV-u, a iako se emitira u kasnijim noćnim satima očito je vrlo gledana.

Nakon što su ga predstavili požeškoj publici vrlo duhovito je rekao – I sam se pitam tko je taj čovjek?

- Kako sam se zarazio, kako sam počeo s time. Pa evo moj stari je skupljao knjige, gomile knjiga i starih stripova. To sam ja čitao nekoliko puta, a onda je počeo izlaziti Marty Misteria. U srednjoj školi sam imao malo druge prioritete a onda su opet devedesetih počele izlaziti holografske knjige, svemir i časopisi i ja sam u toj temi već bio duboko. Sama je emisija došla kao ideja, evo jedna emisija na rubu znanosti.

Ja sam oduvijek htio biti Marty Misterija i to mi se sviđa uvijek u potrazi za nekim starim i novim civilizacijama – istakao je Mišak pričajući kako je sve počelo.

Emisije idu svojim tijekom, nikada nitko nije vršio nikakav pritisak na njega kao voditelja. Emisija izgleda kao svijet fantastike, ali kaže Mišak da ima još jako puno nerazumnih stvari koje ne razumijemo.

Nakon predavanja predstavio je svoje tri knjige, „Sretan vam kraj svijeta“, „Sve piše u novinama a ponešto i ne“, „Putovati kroz vrijeme, zašto ne“, te odgovorio na neka pitanja.

GRADSKA KNJIŽNICA I ČITAONICA ORGANIZIRALA  -

POŽEGA – Gradska knjižnica i čitaonica Požega za sve svoje korisnike preko ljeta organizirala je „Ljeto u knjižnici“ u kojoj su kroz brojne aktivnosti, priredbe i radionice htjeli približiti knjižnicu, a napose knjigu svojim čitateljima i u ljetne dane. – Organizirali smo tjedne aktivnosti i događanja, svaki tjedan nešto novo, od bajki, origama, tjedan knjigoljubaca, a ovaj tjedan djecu smo poveli u prirodu. Željeli smo im pokazati da knjigu mogu ponijeti sa sobom na bilo koje mjesto osim u zatvorenom prostoru u kući ili knjižnici. Djeca su uglavnom s knjigom vesela i zadovoljna a pogotovo na otvorenom gdje su sa svojim vršnjacima i prijateljima – istakla je knjižničarka na dječjem odjelu Đurđa Kopunić, koja dodaje da je prije toga potakla i roditelje da i oni budu sudionici tog projekta.

Djeci je na taj način pokazano da boravak u prirodi uz čitanje može biti jako zanimljiv, jer uz čitanje priča i bajki mogu i ilustrativno prikazati ono što su zaželjeli da im roditelji ili sami pročitaju. Druženje grupe djece i roditelja s knjižničarima upriličeno je na dječjem igralištu podno starog parka Staroga grada. Čitale su se bajke.

NASTAVLJA SE OBNOVA RENESANSNOG KAPTOLSKOG STAROG GRADA I  BAROKNE CRKVE  -

KAPTOL - Renesansna utvrda iz 15. Stoljeća u Kaptolu,  koja je kao takva najbolje očuvana u Slavoniji već se godinama obnavlja. Ovogodišnji radovi na baroknoj crkvi sv. Jurja koja se nalazi unutar zidina utvrde koju mještani nazivaju Stari grad su završeni, a nastavit će se i iduće godine. - Ove godine radilo se na postavljanju krovne konstrukcije  i pokrova nad svetištem crkve. Godinu dana prije izvedena je krovna konstrukcija nad sakristijom. U dosadašnjim radovima na obnovi crkve koja je sagrađena u 18. stoljeću na temeljima stare gotičke crkve uglavnom su uklonjene dogradnje, popravljen je krovni vijenac te formirani nekadašnji prozorski otvori. Potrebno je još vratiti ulaz u crkvu s južne strane te nasuti pod crkve do potrebne visine. Iduće godine planira se izvedba svoda iznad crkvene lađe – kazao je arhitekta Zoran Fumić zadužen za nadzor radova.

Kaptolskom utvrdom od 1999. godine upravlja tada osnovani Stolni kaptol sv. Petra Požeške biskupije koji je navedenom kompleksu pokušao naći najbolju svrhu.

- Želimo obnoviti crkvu i vratiti joj njezino dostojanstvo, odnosno da ona bude ono za što je i građena, sakralni objekt. Ona će služiti za više svrha, a osobito za kulturne namjene, koncerte i izložbe. Tu će se okupljati i naše udruge, vjeroučitelji i drugi crkveni slojevi s posebnim poslanjem. Stambeni prostor utvrde želimo namijeniti za arhivsku građu koju sada nemamo gdje smjestiti i povijesnu knjižnicu gdje ćemo smjestiti vrijedne povijesne knjige iz 17., 18. i 19. stoljeća koje smo zatekli u Požegi te još u dvadesetak župa naše biskupije – istaknuo je biskup Škvorčević. Dodao je kako se nastoji s više strana naći novac za obnovu pa i iz inozemstva te iz europskih fondova. Obnovu je do sada u najvećem djelu podupiralo samo Ministarstvo kulture i to sa skromnim sredstvima, oko 200.000 kuna godišnje.   (a.t.)