Prikazujem sadržaj po oznakama: ja trgovac

Gotovo polovica građana koji posjeduju kreditnu karticu (48,8%) koriste ih za kupnju svakodnevnih namirnica, a čak 63,5% građana smatra plaćanje na rate njihovom najvećom prednošću

Približno tri četvrtine (74,4%) hrvatskih građana navodi da posjeduje kreditnu karticu, dok preostalih 25,6% tvrdi da je ne posjeduje.

Među onima koji posjeduju kreditnu karticu, (53,9%) građana ima samo jednu karticu, nešto više od trećine (36,7%) posjeduje dvije, dok preostali imaju tri ili više kreditnih kartica.

Što se tiče učestalosti korištenja kreditnih kartica, 26,6% građana koristi ih nekoliko puta tjedno, 27% nekoliko puta mjesečno, a 24,7% samo prilikom specifičnih kupnji. Samo njih 14,9% svakodnevno koristi kreditnu karticu.

Kada ih se pita za što najčešće koriste kreditne kartice, 59,2% ih navodi kupnju tehničke opreme kao glavnu svrhu, 57,9% koriste ih za kupnju odjeće i obuće, 48,8% za kupnju svakodnevnih namirnica, a 35,6% za kupnju goriva.

Kad se radi o percipiranim prednostima kreditnih kartica, 63,5% građana smatra plaćanje na rate najvećom prednošću, njih 56,8% navodi bezgotovinsko plaćanje kao glavnu prednost, 45,9% mogućnost plaćanja putem interneta, a 30,7% odgodu plaćanja. Samo 7,3% smatra sudjelovanje u nagradnim igrama izdavatelja kartica najvećom prednošću kreditnih kartica.

Istraživanje o korištenju kreditnih kartica proveli su Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom veljače 2018. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Tekst/foto: JA trgovac

Najveći broj potrošača, njih gotovo 40%, u trgovačkim centrima kupuje nekoliko puta tjedno pri čemu je najčešći razlog posjeta kupnja hrane i kućnih potrepština (73,4%). Kada je riječ o kupnji božićnih poklona, domaći potrošači će trošiti manje nego lani, a većina njih potrošit će za tu namjenu do 500 kn (40,8%) ili do 200 kn (26,8%)

Trgovački centri su postali neizostavno mjesto u životu domaćih potrošača, a njihova uloga svakako raste u ovo blagdansko vrijeme. Posebno se to očituje kroz podatak da u trgovačkim centrima kupuje 99,3% hrvatskih građana. To je, naime, otkrilo anketno pitanje kupuju li hrvatski građani i koliko često u trgovačkim centrima. Najveći broj njih (39,8%) u trgovačkim centrima kupuje nekoliko puta tjedno, a nešto više od četvrtine ispitanika (26,6%) to čini nekoliko puta mjesečno. Pravih "šopingholičara", odnosno onih koji u trgovačkim centrima kupuju svaki dan ima 16,5%, što je uistinu značajan udio. Preostali su nam oni potrošači koji kupuju samo vikendom i kojih ima 8,9% te oni koji kupuju rjeđe i od nekoliko puta mjesečno koji zauzimaju 7,4% udjela.

Da ne kupuju u trgovačkim centrima navodi 0,7% ispitanih odnosno tri od ukupno 400 sudionika ankete. Pomalo iznenađuje podatak da je kupnja hrane i kućnih potrepština dominantni razlog za posjet trgovačkom centru, što kao svoj odgovor ističe 73,4% anketiranih, dok nešto manje od četvrtine njih (24,2%) tamo najčešće kupuje odjeću i obuću. Vrlo malih 1,2% udjela ima tehnička roba, a jednako toliko zauzimaju i ostali sadržaji.

Kako je vrijeme darivanja upitali smo građane planiraju li kupnju božićnih poklona i u kojem iznosu. Najveći broj potrošača (40,8%) planira potrošiti do 500 kn za tu namjenu, a iznos do 200 kn izdvojit će njih 26,8%. Blizu četvrtine udjela zauzimaju i oni koji će potrošiti značajnije iznose pa će tako 19,6% potrošača potrošiti do 1.000 kn za božićne poklone, a više od 1.000 kn njih 4,3%. Nasuprot tome, onih koji ne planiraju kupovati božićne poklone ima 8,5%.

Domaći su potrošači dosta oprezni u tome koliko će trošiti jer gotovo dvije trećine njih (65,9%) kažu da će potrošiti jednako kao i lani. Ipak, više od petine ispitanika (21,5%) trošit će manje, dok će njih samo 12,6% trošiti više nego za prošlogodišnje blagdane. Zanimljivo je i koliko često domaći potrošači odlaze u trgovačke centre zbog zabave ili druženja pri čemu posebno upada u oči da velikih 45,8% njih ističe kako nikada ne posjećuje trgovačke centre iz tog razloga. Od onih koji odlaze u trgovačke centre iz zabave i druženja najviše ih to čini jednom mjesečno (21,6%), zatim nekoliko puta mjesečno (13,2%), jednom tjedno (12,7%), nekoliko puta tjedno (5,5%), a svakodnevno svega 1,2% ispitanih potrošača.

Istraživanje su proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal tijekom studenog 2016. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana RH starijih od 15 godina. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Tekst/foto: JA trgovac

ISTRAŽIVANJE MAGAZINA JA TRGOVAC -

Gotovo polovica hrvatskih poduzeća uopće nema logotip/zaštitni znak tvrtke, a čak i više od polovice osoba odgovornih za donošenje odluka u hrvatskim poduzećima smatra da prepoznatljivost zaštitnog znaka njihove tvrtke ili brenda nije bitna za poslovanje. Zapanjuje i podatak da gotovo 90% domaćih tvrtki ne koriste PR aktivnosti za informiranje tržišta

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o primjeni osnovnih marketinških alata u hrvatskim tvrtkama otkrilo je zanimljive stavove donositelja odluka u poslovnim subjektima te ukazalo na to da ima još dosta prostora za unapređenje.

Na pitanje posjeduje li vaša tvrtka logotip tj. zaštitni znak tvrtke ili brenda, nešto više od polovice (53,3%) ispitanih donositelja odluka u hrvatskim poduzećima odgovara potvrdno, dok preostalih 46,8% ističe da njihove tvrtke ili brendovi ne posjeduju logotip.

Natpolovičnih 51,3% ispitanika izražava mišljenje da prepoznatljivost zaštitnog znaka njihove tvrtke ili brenda nije bitna za poslovanje. S druge strane, nešto manje od polovice ukupno ispitanih poslovnih subjekata (48,8%) smatra da prepoznatljivost zaštitnog znaka donosi benefite u njihovom poslovanju.

Na koje sve načine promoviraju svoju tvrtku, brend, proizvode ili usluge pitanje je koje je donijelo osobito zanimljive odgovore. Oglašavanje na internetu premoćno je na prvomu mjestu jer ovaj vid promocije provodi 44,3% anketiranih poslovnih subjekata. Slijedi oglašavanje u tiskanim medijima s udjelom od 16%, izlaganje na sajmovima s 13,3% i oglašavanje na radiju s 11% udjela. 

Od ostalih načina promocije najviše se koriste vanjsko oglašavanje (9,8%), dijeljenje uzoraka proizvoda ili pružanje testiranja usluge (8%), oglašavanje na televiziji (6,3%) te letci, katalozi, brošure (2,8%). Da za time nemaju potrebu i ne bave se promocijom kaže pak zavidnih 42% poslovnih subjekata.

Sljedeći rezultat naročito će zainteresirati kolege iz industrije odnosa s javnošću. Naime, upitani koriste li u svom poslovanju PR aktivnosti za informiranje tržišta, čak 88,3% donositelja odluka navode negativan odgovor. Preostalih 11,8% poslovnih subjekata koriste ovaj vid komunikacije s tržištem.

Značajno je izjednačeniji omjer kada je riječ o korištenju društvenih mreža za promociju ili komunikaciju prema tržištu. Veći dio (56,3%) njih navodi da ne koriste društvene mreže u tu svrhu, dok 43,8% poslovnih subjekata ipak vidi koristi za svoje poslovanje u tom načinu komunikacije i promocije.

Istraživanje je provedeno tijekom siječnja 2016. godine na reprezentativnom uzorku od 400 poslovnih subjekata u Republici Hrvatskoj. Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po pet vrsta djelatnosti (proizvodnja, graditeljstvo, turizam, trgovina, prijevoz/usluge) i tri veličine poduzeća (0-50, 51-500, 501+). Ispitanici su bili osobe odgovorne za donošenje odluka u poduzeću.

Tekst: JA trgovac Foto; portical.org

TREĆINA STANOVNIKA HRVATSKE SVAKODNEVNO KONZUMIRA MESO -

 REZULTATI ANKETE POKAZUJU KAKO SI DOMAĆI POTROŠAČI U VELIKOJ MJERI NE MOGU PRIUŠTITI ONU VRSTU MESA KOJU UISTINU PREFERIRAJU

 Vrijeme je godišnjih odmora, uživanja u suncu i moru, vrijeme relaksacije i zasluženog opuštanja. A svatko od nas će si u tom ljetnom ozračju, barem u večernjim satima ili nekom brzom sendviču "s nogu", priuštiti poneku zakusku, bez obzira hoće li se na njoj nalaziti pršut, kulen, šunka ili neka druga slasna delicija, a neće izostati niti roštilj kao neizbježan socijalizacijski faktor u vremenu koje treba iskoristiti da se napune "baterije" i krene dalje u nove izazove koji nas očekuju do kraja godine.

 Hrvati su veliki "mesokusci" jer se meso redovito nalazi na trpezi gotovo svakog hrvatskog kućanstva. No, rezultat ankete otkriva kako si domaći potrošači ne mogu priuštiti ono meso koje uistinu preferiraju pa slijedom toga izbor mesa koje najčešće jedu i mesa koje najviše vole pokazuje značajno odstupanje.

 Trećina ispitanih građana (33,6%) svakodnevno jede meso, a nekoliko puta tjedno ovu namirnicu konzumira dodatnih 57,2% ispitanika, što znači da je velikih konzumenata mesa više od 90%. Nasuprot tome, onih koji meso konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 4,1%, a da meso konzumiraju rijetko ističe njih 3,3%. O popularnosti ove namirnice govori i podatak da samo 1,8% sudionika ankete navodi kako ne jedu meso.

 Upitani koju vrstu mesa najčešće jedu, uvjerljiva većina potrošača mesa (62,9%) ističe kako preferira piletinu. Svinjetina (18,9%) i teletina (14,4%) vrlo su blizu po stupnju konzumacije, dok još jedino puretina ima koliko toliko značajan udio od 3,4%. Janjetina s 0,2% i kozletina s 0,1% zauzimaju marginalan udio u konzumaciji. 

Dosta je drukčije mišljenje ispitanika kada su upitani koju vrstu mesa najviše vole. Tu je uočljiv značajan napredak janjetine koja je s udjelom od 14,8% gotovo izjednačena sa svinjetinom koja ima 14,9% udjela. U odnosu na stupanj konzumacije, bolji rezultat bilježi i puretina koja je najdraže meso za 6,4% potrošača. Prema tome, očito je kako vodeća piletina visok udio u konzumaciji duguje širokoj dostupnosti i pristupačnoj cijeni jer ovu vrstu mesa najviše voli tek 39,4% ispitanika, što je dosta veliko odstupanje u usporedbi s udjelom ljudi koji tu vrstu mesa konzumiraju (spomenutih 62,9%). To zapravo znači da čak 23,5% konzumenata piletinu jede samo zato što mora i što si ne može priuštiti neku drugu mesnu deliciju. Nauštrb piletine napredovala je i teletina koja je najdraža vrsta mesa za četvrtinu ispitanih (24,1%). Vrlo male udjele u preferenciji potrošnje mesa ima i divljač (0,3%) te zečetina (0,1%).

Kobasica je na vrhu liste suhomesnatih proizvoda koji se najčešće konzumiraju s 26,8% udjela. Potom slijede špek/slanina s 19,9% i šunka sa 17,3%, a dvoznamenkast udio u konzumaciji ima još jedino parizer s udjelom od 11,5%. Izbor potrošača zaključuju pršut s 5,8%, kulen s 4,4% i vratina s 1,6%, a da suhomesnate proizvode ne konzumiraju ističe 11,5% anketiranih.

 Za razliku od najčešće konzumiranih, sasvim je drukčiji poredak suhomesnatih proizvoda kada je riječ o preferenciji potrošača. Naime, od suhomesnatih proizvoda koje potrošači najviše vole pršut je dobio najviše glasova (24%), a kobasica se spustila na drugo mjesto s 20,4% udjela. Potpuno identičan rezultat od 16,4% ostvarili su špek/slanina i šunka, a u stopu ih slijedi kulen s 15,4% udjela. Parizer s 3,8% i vratina s 1,6% zaključuju popis suhomesnatih proizvoda koje hrvatski potrošači najviše vole.

 Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o kupnji i konzumaciji mesa i mesnih prerađevina provedeno je tijekom lipnja 2015. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina.

Tekst: Vladimir Protić Foto: ilustrativna fotografija (tportal.hr)