Prikazujem sadržaj po oznakama: Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“

UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE „ŽIVOT“   -

Kako se bliži usvajanje i provedba Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije u novom programskom razdoblju (2020. - 2027.), sve je jasnije da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede nisu poduzeli sve mjere kako bi zaštitili domaću proizvodnju, a posebice naše poljoprivrednike vezano uz potpore za poljoprivredno zemljište. Hrvatska će u novo programsko razdoblje ući s manje obradivih - korištenih hektara poljoprivrednog zemljišta nego što ih imamo sada, umjesto da se sve snage usmjere na hitno povećanje obradivih i korištenih hektara kako bi se što više približili broju obradivih hektara iz 1991. (više od 2 mil. hektara poljoprivrednih površina) te, sukladno tome, zatražili povećanje financijske omotnice za potpore vezane uz povećane, odnosno, stvarne poljoprivredne površine Gubitci koji proizlaze iz takvog odnosa prema neobrađenom poljoprivrednom zemljištu iznose godišnje više milijardi kuna, a za to stanje su krive sve vlade i ministri do sada. Cilj treba biti hitna prijava i uvođenje novih 1.000.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u sustav potpora. Također, potrebno je što hitnije uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište te napraviti izmjene Zakona o šumama s krajnjim ciljem micanja poljoprivrednih površina iz raspolaganja Hrvatskih šuma. Posljedično tome, treba zabraniti upis i prenamjenu poljoprivrednih površina u šumske površine ili šumsku gospodarsku osnovu.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Stav Udruge „Život“ o državnom poljoprivrednom zemljištu jasan je od samog početka njezinog djelovanja, a to je da sve državno poljoprivredno zemljište treba biti privatizirano i postati vlasništvo hrvatskih poljoprivrednika. Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja još uvijek ima državno poljoprivredno zemljište i upravo je to jedan od glavnih razloga negativnih pokazatelja i kretanja u našoj poljoprivredni zadnjih godina i desetljeća.

Prije 10, 15 ili 20 godina naši poljoprivrednici imali su problem sa zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta, sada te iste (ili čak i veće) probleme imaju njihovi sinovi, a za 25 godina probleme sa zakupom će imati i njihovi unuci, budući da država kroz 30 godina nije uspjela riješiti problem raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. U isto vrijeme, pojedinci i interesne skupine nisu imali nikakvih problema u dobivanju koncesija i dobivali su zemlju koliko i gdje su htjeli, a upravo ta zemlja sada polako prelazi u strano vlasništvo dok naši mladi odlaze u inozemstvo, napuštajući selo i poljoprivredu jer ne mogu doći u posjed osnovnog preduvjeta i resursa za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom - poljoprivrednog zemljišta.

Udruga OPG-a Hrvatske Život traži hitnu prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, s povlaštenom cijenom za prvih 50-100 hektara. Model prodaje temeljio bi se na ograničavanju broja hektara koji se mogu kupiti te zaštititi poljoprivrednika u mirnom posjedu, a prednost pri prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati poljoprivredniku kojemu je zemlja najbliža, kao i mladim te domicilnim poljoprivrednicima. Također, zahtijevamo da se zemljište bivšeg Agrokora vrati i ponudi domicilnim poljoprivrednicima.

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta

Najnoviji Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta ponovo ide na štetu onih koji rada i žive od poljoprivredne proizvodnje. Udruga Život smatra da ne smije biti ispisivanja poljoprivrednog zemljišta iz Arkoda, jer je zemljište upisano prema tada važećim pravilima, ukoliko se zemljište koristi za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Za sve one koji nemaju dokaz o vlasništvu ili ugovor o korištenju, (članak 8. Pravilnika) postoji članak 14 iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji regulira takav problem. Pravilnik treba mijenjati, a Agencija treba voditi evidenciju stvarne uporabe poljoprivrednog zemljišta neovisno o vlasništvu, jer su za to zadužene druge institucije.

Uredba o zakupu šumskog zemljišta

Jedan od većih problema hrvatske poljoprivrede je i više stotina tisuća hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje se danas vodi kao šuma i uključeno je u šumsko-gospodarske osnove. Udruga Život zahtjeva vraćanje tih površina u registar poljoprivrednog zemljišta i vraćanje istih u stanje u kojemu bi se na njima mogla obavljati poljoprivredna proizvodnja. Istovremeno, za pašarenje domaćih životinja u pravim šumama treba omogućiti ugovore na duži rok i umanjiti početnu cijenu zakupa. 

UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE „ŽIVOT“   -

   Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ poziva sve zainteresirane poljoprivrednike na tematski okrugli stol pod nazivom: „Aktualna problematika vezana uz raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem“. Okrugli stol održati će se petak, 12. travnja 2019. godine u Osijeku, u prostorijama Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Osijek, na adresi Europske avenije 13, Velika vijećnica (I. kat), s početkom u 11.00 sati.

     Nakon izjave u emisiji Otvoreno, Ministar Horvat i predstavnica Fortenova grupe izjavili su da su gotovo svi potpisali ugovore. Zbog toga moramo Vas obavijestiti da je Udruga OPG-a Hrvatske u posjedu dokumentacije koju je zaprimila od općina i gradova gdje većina istih tvrdi da nisu potpisali anekse ugovora kojima bi se produžio dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta za zrcalne tvrtke iz sustava Agrokor

     U okviru okruglog stola raspravljat će se o programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem s naglaskom na slijedeće teme:

- prenošenje koncesijskih prava na zrcalne tvrtke iz sustava Agrokora,

- program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem - primjeri iz prakse,

- prijedlog Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.

 - Molimo vas da svojim dolaskom i sudjelovanjem na skupu doprinesete konstruktivnoj raspravi i donošenju relevantnih zaključaka vezanih uz ovu aktualnu i vrlo važnu tematiku - pozivaju iz Udruge "Život" 

UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE „ŽIVOT“ -

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ poslala je svoj prijedlog ministru financija kojim želi zadobiti razumijevanje ministarstva za probleme u poljoprivredi.

- Smatramo da bismo preporodom i boljom organizacijom sela mogli ostvariti prehrambenu neovisnost i tako godišnje ostvariti dodatni rast BDP-a od 2-3 posto. Zalažemo se za europski model proizvodnje u kome prehrambeni lanac počiva na OPG-ima. Razumijevanje Vašeg ministarstva za ove probleme od ključne je važnosti za ostvarenje konkurentnosti. Poznato nam je da mnoge članice EU koriste fiskalnu suverenost tako da promišljenim usmjeravanjem financijskih sredstava i poreznim olakšicama prema proizvodnji domaće hrane i onima koji ju uzgajaju i proizvode (a to su tamo uglavnom OPG-i) sustav čine konkurentnim. Fiskalna politika ima često i veće posljedice za proizvodnost prehrambenog sektora od Zajedničke poljoprivredne politike.

Za boljitak hrvatske poljoprivrede i njeno tržišno usmjeravanje od ključne je važnosti da država iskoristi djelomičnu privatizaciju Hrvatske poštanske banke i pretvori ju u Agrobanku s nastavljenim općim bankarstvom ali i visokom poljoprivrednom kompetencijom.

Među važnim idejama za poreznu reformu na selu spominjemo: Prepuštanje OPG-ima PDV-a koji su utržili na svojim proizvodima u cjelini ili polovično - (austrijsko-bavarski model); Omogućavanje plaćanja PDV-a po naplati SVIM mikro i malim poduzetnicima, bez obzira na godišnji promet; Izjednačavanje OPG sa tvrtkama u pogledu značenja OIB-a; Porezne olakšice za zadružno poslovanje u poljoprivredi; Dokidanje parafiskalnih nameta, stoji u prijedlogu koji potpisuje Antun Laslo, predsjednik udruge Život.

Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska

UDRUGA „ŽIVOT“ SA SVOJIM PRIJEDLOZIMA I NA EUROPSKU KOMISIJU  -

 KUTJEVO - Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“ održala je svoju izvanrednu izvještajnu godišnju skupštinu na kojoj je bilo riječi o dosadašnjem radu i postignućima udruge ali i planovima za iduće razdoblje. Podsjećajući kako su se na to obvezali svojim članovima, ali i da je skupština organizirana kako bi svi imali mogućnost iznijeti one probleme koji ih tište, naveo je predsjednik udruge Antun Laslo. 

Prema njegovim riječima udruga je za sedam mjeseci rada puno toga napravila ali za sada malo se toga osjeti jer su hrvatska poljoprivreda posebice obiteljska poljoprivredna gospodarstva u izuzetno teškoj situaciji te da iz takvo teške situacije nije lako ni očekivati veće pomake ni veći iskorak naprijed. - Mi smo na europsku politiku poticaja uložili žalbu. Pomaka ima na naš zahtjev od Ministarstva poljoprivrede, barem nam je to obećano, no očekujemo da smo već do sada preko tisuću kuno po hektaru napravili, što će naši seljaci i financijski osjetiti u prvom poticaju 2015. godine - rekao je Laslo.

Iz Vukovarsko srijemske županije član udruge Stjepan Viljetić upozorio je na problema tamošnjih vinogradara kojima ni za prošlogodišnju berbu grožđa nije isplaćen urod. Na problematiku u stočarstvu osvrnuo se Jurica Lukšić iz Sunje a da ni onima koji se bave proizvodnjom mlijeka ne cvjetaju ruže, upozorio je dopredsjednik udruge Život Nikola Pajek.

 Na skupštini su iznijeti i drugi problemi koji tište ovdašnje seljake, a tajnik udruge Miroslav Kovač podsjetio je na program rada udruge "Život". - Problem javne rasprave o poljoprivrednoj politici je bio taj što ljudi nisu imali informacija, a ima puno kategorija poljoprivrednih proizvođača, raznih veličina, pa su tako i njihovi interesi različiti. Mi smo si dali puno truda i napravili analize, simulacije i tumačenja uredbi. Ostale europske zemlje pa čak i velike europske zemlje poljoprivrednu politiku vode na tragu našeg prijedloga, a ne na tragu prijedloga našeg Ministarstva poljoprivrede koje je ono poslao Europskoj komisiji. Nama je postalo očito da je ovaj program Ministarstvo pisalo sa snažnim pritiskom i lobijem velikih sustava, velikih korporacija u Hrvatskoj, očito je da je ta preraspodjela koju smo mi dali, da ona veliki dio sredstava prenosi prema malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima – rekao je tajnik Kovač.