POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENA ŠKOLA U SURADNJI S VELEUČILIŠTEM U POŽEGI -
POŽEGA - Na prostoru Poljoprivredno-prehrambene škole počela je ogledna sadnja i podizanje novog voćnjaka, koji je pilot projekta podizanja novih nasada ekološkog voćnjaka. U sadnji sudjeluju učenici i profesori škole, pod paskom stručnjaka s Veleučilišta u Požegi koji su izradili projekt novog voćnjaka, a sadnji je prisustvovao i župan Alojz Tomašević u pratnji svojih zamjenika Željka Jakopovića i Vedrana Neferovića.
Činjenica je da već dugi niz godina, voćarska proizvodnja u RH ima karakteristike konvencionalne proizvodnje, s velikim pritiskom na ekologiju i okoliš, kroz provođenje intenzivnih mjera konvencionalne zaštite bilja, prekomjerne mineralne gnojidbe i ostalih nepoželjnih agrotehničkih zahvata, koji negativno djeluju na agro-ekosustav. Ekološka proizvodnja voća je u svojim počecima te je evidentno da nemamo standardiziranu ekološku proizvodnju, kao niti dostatna znanja o ekološkoj proizvodnji voća. Poljoprivredna škola u Požegi odlučila se za realizaciju pilot projekta podizanja mješovitog nasada voćaka na mjestu bivšeg konvencionalnog nasada jabuka, a sve u sklopu projekta Regionalnog centra kompetencija za poljoprivredu.
Cilj Poljoprivredno-prehrambene škole i partnera na projektu Veleučilišta u Požegi je ulagati u razvoj novih tehnologija i inovacija u ekološkoj proizvodnji voća te standardizirati ekološku proizvodnju voća prenoseći najnovija znanja i agrotehnike proizvodnje, na svoje učenike, kao buduće aktivne djelatnike, tehnologe i nositelje OPG-a u proizvodnji ekološkog voća. Vrijednost projekta je oko 2 milijuna kuna, projekt se djelomično financira iz vlastitih sredstava škole, sredstava Požeško-slavonske županije te djelomično iz samog projekta. Tehnološki dio projekta odradio je profesor Veleučilišta u Požegi, Tomislav Soldo. Osim moderne mehanizacije, edukativni ekološki nasad sadržavat će sustav navodnjavanja te solarne ploče kako bi se postigao neovisan i moderan način navodnjavanja. Ekološki nasad također sadrži „keep in touch“ mreže, posebno ojačane mreže koje imaju tri funkcije: zaštitu od tuče, zaštitu od insekata te zaštitu od graničnih mrazeva.
- Prije svega zahvaljujem se županu Alojzu Tomaševiću na svoj podršci pri provođenju ovog projekta i Županiji koja ujedno i sufinancira podizanje ovog voćnog nasada. Ovaj projekt i sve ovo je u sklopu regionalnog centra za kompetenciju gdje su sada otvoreni natječaji koje smo mi prošli kao jedna od najboljih poljoprivrednih škola u Hrvatskoj te smo željeli postići da u ovom našem kraju osim razvijenog vinogradarstva i vinarstva pokrenemo i voćarstvo koje također ova škola u svojih 130 godina rada ima razvijeno. U suradnji s Veleučilištem u Požegi smo pokrenuli krčenje starog voćnjaka i pripremu za ekološki nasad novih voćnih vrsta, ukupno 5.000 sadnica na 1,7 ha površine. Ovo je jedinstven primjer inovativnog voćnjaka i eksperimentalnog jer će biti 14 različitih voćnih vrsta te će svaka vrsta imati do 5 sorti. Cilj nam nije plantažni uzgoj već edukativni uzgoj za prvenstveno učenike ali i odraslih osoba koji su zainteresirani za to i žele se time baviti. Način provedbe je takva da mi naše učenike pripremimo te im osim teoretske omogućimo i praktičnu podlogu, potom učenici uz razvoj i poduzetničke ideje nakon završetka ove srednje škole mogu sami osnovati OPG, mogu pisati poslovni plan, prijaviti se za određene mjere ruralnog razvoja i ako se odluče za Veleučilište ili neki drugi studij, mogu pokrenuti svoje nasade. Naravno ovim voćnjakom ćemo osim edukacije imati dva velika praktikuma za preradu voća i cilj nam je da naši učenici, sugrađani, budući korisnici znaju da se od svake voćne vrste treba iskoristiti sve u svrhu stvaranja novih vrijednosti putem prerade – rekla je ravnateljica Poljoprivredno-prehrambene škole Marija Grgić, prof.
Profesor Veleučilišta u Požegi Tomislav Soldo koji je ujedno i odradio tehnološki dio projekta ukratko je objasnio na koji način se sadnja odrađuje. - Imamo selekcionirane vegetativne podloge, selekcionirane uglavnom na bujnost, a ako želimo imati visoko intenzivnu proizvodnju, poput ove trešnje koju sadimo danas koje su 60 cm jedne od druge, tada moramo uzeti najslabije bujne podloge te ih prilikom sadnje malo izdići da podloga bude na svjetlu kako bi se dodatno smanjila bujnost, da bi mogli u tako gustom sklopu stvoriti jedan rodni habitus. Takve podloge rađaju odmah po drugoj godini, a u trećoj godini ulaze u rod kao što je primjer kod jabuke. Ako posadimo jednu knip sadnicu jabuka u gustom sklopu, u trećoj godini smo već na 50 tona jabuka, a u četvrtoj godini smo već u punom rodu s oko 70 tona jabuka po hektaru. Također debelo korijenje moramo prikratiti jer nama treba jedno vlasasto korijenje koje ima upojnu moć, da upija hraniva i da ishranjuje nadzemni dio voćke. Voćka ima svoj konus rasta, apikalna dominacija znači da vrh dobije najviše hormona rasta i time sve grane koje teže prema vrhu su bujnije, a nama voćarima je cilj da ono što teži prema vrhu izbalansiramo da ne bude bujno već da donji dijelovi krošnje budu bujniji. Ključ svega je podloga i dobro upariti podlogu i sortu, danas ovdje sadimo trešnju, a bit će i uvođenje starih sorti kao što je na primjer Kutjevačka trešnja koju nitko trenutno ne sadi i malo ljudi zna da je to autohtona trešnja našeg kraja koja je ujedno i otpornija na mrazove – objasnio je profesor Soldo.
Župan Alojz Tomašević obišao je učenike koji su sudjelovali u sađenju ekološkog voćnjaka te je i sam sudjelovao u sadnji jedne voćke. - Ponosan sam što se na prostoru naše Poljoprivredno-prehrambene škole danas može naći jedinstven primjer modernog i ekološkog voćnjaka. Učenici koji su danas ovdje i koji sudjeluju u sadnji, su mladi ljudi kojima moramo omogućiti dobru, ali i modernu podlogu za učenje i kojima moramo pokazati kako da uzmu to znanje i prenesu ga u rad na svoje obiteljsko gospodarstvo. Ponosan sam na ovu suradnju koja je ostvarena između škole i Veleučilišta, jer ta suradnja nam je pokazatelj da u tome smjeru moramo ići kad su u pitanju mladi ljudi i edukacija za poboljšanje rada i razvoja naše županije i njenih stanovnika. Želimo ga prikazati svim voćarima, dovesti naše voćare i proizvođače koji trenutno postoje i imaju svoja gospodarstva, a pogotovo one buduće, jer u današnjem razgovoru s ovim učenicima dobili smo potvrdu da neki od njih žele nastaviti i jedan dan preuzeti obiteljsko gospodarstvo ili osnovati nešto. Ja kao župan ću biti sretan ako svatko od njih posadi ovoliki, veći ili manji nasad, ali u svakom slučaju dati će svoj doprinos razvoju i samim time od toga dobro živjeti. Danas smo postigli to da imamo primjer modernog voćnjaka jer ovakvog modela nasada i tehnologije trenutno nema nigdje u Hrvatskoj. Ovdje će danas doći naši poljoprivrednici i gospodarstvenici, vidjeti novi nasad, nove modele i načine, dati svoje prijedloge, ali i saznati nešto novo. Naša Poljoprivredno-prehrambena škola će sigurno biti centar razvoja, centar znanosti ali i centar gdje će se razmjenjivati iskustva da bi odbili kvalitetnije urode te da bi svaki dio naše predivne županije stavili u funkciju gospodarstva – rekao je župan Alojz Tomašević.
Sadnji voćnjaka sudjelovali su i studenti iz Japana i Gruzije koji trenutno u sklopu programa Erasmus * mobilnosti borave na Veleučilištu u Požegi.
(AGM Kruna)
