HRNJEVAC - Vinski hram našeg najpoznatijeg vinara Ive Enjingija u Hrnjevcu uvijek je mjesto okupljanja prijatelja vina, poslova oko vina i brojnih vinoljubaca. Jedan od razloga je i Martinje, krštenje mošta i mladog vina, koje tradicionalno bude najveća proslava ovog vinskog blagdana u jednoj vinariji. I ove godine okupilo se preko stotinu uzvanika i posjetitelja u vinskom podrumu u Hrnjevcu, gdje je Ivo Enjingi upriličio obilazak podruma, a kasnije nezaboravnu feštu u velikoj dvorani iznad podruma. Veliki broj gostiju došao je iz Dalmacije i Istre, tradicionalno najboljih kupaca vina za turističku sezonu, no nije manjkalo niti onih cjelogodišnjih kupaca iz Zagreba i s kontinenta, a najviše naravno bilo ih je iz Slavonije. Svima njima zajedničko je što slave i vjerno kušaju ponajbolja vina kuće Enjingi, koja su se dokazala na brojnim europskim i svjetskim natjecanjima. Prve medalje s prestižnog Decantera dobila su upravo vina Ive Enjingija, a onda je uslijedio Pariz i ostale europske prijestolnice, sve do Amerike.

Sve goste Enjingi je podsjetio da proslavu Martinja posvećuje svom djedu Martinu, koji je na današnji dan slavio rođendan i imendan, a od kojega je i naučio sve što zna o vinovoj lozi i vinu. – Ovim događajem mi nastavljamo našu tradiciju, a čuvajmo tu tradiciju da ostavimo nešto i za pokoljenja koja dolaze iza nas. Ja u svojim vinogradima nastavljam tradiciju ekološkog uzgoja vinove loze, a i u podrumu pri njegovanju vina ne upotrebljavamo nikakvu kemiju. Iako su me zbog toga prozvali zeleni Ivo, mada mi više priliči nadimak bijeli Ivo. Sve ovo dar je naše prirode, a ja darujem vama na uživanje. Već sada je vidljiva kvaliteta mladih vina tek će pokazati sve svoje vrline u slijedećim mjesecima njihovog dozrijevanja. Počeo sam uzgajati jednu novu potpuno ekološku vrstu loze, a ove godine imamo i prva vina Bianca od te talijanske loze koju ne špricamo s nikakvim kemijskim sredstvima – istakao je Ivo Enjingi, napomenuvši da ima dovoljno odličnih vina iz prethodnih godina, te da se svi opuste uz čašicu, specijalitete i pjesmu.

Naravno da je kulminacija večeri tradicionalni ceremonijal krštenja mošta. - Nijedne godine mošt nije postao vino bez ovog obreda - počinje stari ceremonijal kojega vodi, jedini u Hrvata, vinski kardinal Vladimir Bauer, uz pomoć ministranata. Biser vinski kum ove godine bio je Dražen Horvat iz Praga. Vinski kum se morao svečano obvezati da će godinu dana voditi obvezu čuvanja novorođenca, a sve to morao je potvrditi ispijanjem povećeg pehara mladog vina. Za to je dobio i pohvale vinskog kardinala, kao posebno „žedan kum“, što je pohvala za kuma koji bez prekida, gotovo naiskap popije pehar koji sadrži 6 dcl vina, pa je zato dobio i potvrdu "Kumovnicu".

Dugogodišnji običaj kod Enjingija je da se okupe i svi dosadašnji vinski kumovi, koji uz zdravicu otpjevaju po koju pjesmu uz pratnju tamburaša i violine sastava koji vodi harmonikaš Darko.

Uz dobra jela, od ragu juhe od mesa Red angusa, goveđeg gulaša također od Red angusa s njokima u siru, a na kraju pečeni odojak Uslijedile su degustacije vinskih uspješnica Ive Enjingija, neke iz arhive stare i više od 20 godina. Dosta se pilo i mlado vino za koje su svi rekli da je izvrsno, a Ivo je dodao da je ove godine pravio malo slabije po alkoholu, jer su mu mnogi rekli da mu vina imaju dosta alkohola.

Redovi pred vulkanizerskim radnjama sve su duži, a telefoni ne prestaju zvoniti – vozači diljem Hrvatske žure zamijeniti svoje gume. Razlog tome je zakonska obveza korištenja zimske opreme koja ove subote stupa na snagu. Tko zakasni riskira sigurnost, ali i pozamašnu novčanu kaznu.

Tvrtka kompare.hr napravila je analizu cijena vulkanizerskih usluga u Hrvatskoj.

Koliko košta zamjena guma u Hrvatskoj?

U sklopu istraživanja, kompare.hr kontaktirao je vulkanizere u pet gradova i provjerio koliko košta zamjena i balansiranje guma dimenzija 15 i 17 cola. Donosimo pregled raspona cijena:

*cijene su prikazane bez uključenih ventila

Gume od 15 cola moguće je promijeniti već po cijeni od 30€ za četiri gume. Zamjena guma od 17 cola nešto je skuplja, i kreće se od 40€ po kompletu. Cijene variraju ovisno o željenom vulkanizeru.

Iako se iznosi razlikuju, jedno je svima zajedničko: gužve su već počele.

U Osijeku, Zagrebu, Rijeci, Splitu i Puli gotovo svi vulkanizeri već su prebukirani. Dok se kod nekih čeka dva do tri dana, kod drugih su prvi slobodni termini tek iza 26. studenog.

Ovakva situacija ne čudi jer bez zimske opreme, nema ni vožnje. Evo što točno propisuje zakon.

Zakonska obveza zimske opreme

Od 15. studenog pa sve do 15. travnja svi sudionici u prometu moraju imati zimsku opremu, bez obzira na vremenske uvjete ili stanje kolnika. Iznimka su vozila oružanih snaga Republike Hrvatske.

Ova obveza obuhvaća 839,2km autocesta, 3km državnih i županijskih cesta, te 68,1km državnih cesta za tranzitni promet iz trajektnih luka.

Zimskom opremom smatraju se četiri zimske ili ljetne gume s minimalnom dubinom profila od 4 milimetra s lancima za snijeg.

Kazne nisu simbolične 

Kazna za vožnju bez propisane zimske opreme iznosi 130€.

U slučaju da policija zaustavi vozilo bez odgovarajuće opreme, vozaču može narediti:

• da zaustavi vozilo,
• nastavi se voziti cestom na kojoj je kretanje te vrste vozila dopušteno ili
• upotrijebiti zimsku opremu.

Ako se vozač ogluši na upozorenje, slijedi novčana kazna od 390€ do 920€ uz određivanje 3 negativna prekršajna boda i izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom na rok od najmanje šest mjeseci ako je prekršaj počinjen drugi puta, odnosno najmanje 12 mjeseci ako je prekršaj počinjen treći i svaki sljedeći puta.

Stroge sankcije predviđene su i za pravne ili fizičke osobe obrtnike koji dopuste korištenje vozila bez zimske opreme. One se kreću od 660€ do čak 1.990€. Za ovaj prekršaj kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 190€ do 660€ i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Kako odabrati pravu zimsku opremu?

Dakle, da bi izbjegli kazne, potrebno je odabrati adekvatnu zimsku opremu. To može uključivati zimske, cjelogodišnje ili ljetne gume s lancima.

Kod odabira guma potrebno je obratiti pažnju na njihove oznake. One otkrivaju dimenzije, indeks nosivosti i brzine, indikator istrošenosti, DOT oznaku, kao i europske sigurnosne oznake. Sve o oznakama na gumama možete pročitati ovdje.

Prilikom kupnje u obzir treba uzeti i klimatske uvjete u kojima se vozilo koristi. Cjelogodišnje gume praktičan su izbor za područja umjerene klime. Međutim, u regijama s hladnijim zimama, zimske gume pružaju značajno bolju sigurnost i prianjanje.

No, bez obzira na izbor, najvažnije je pripremiti se na vrijeme. Pravilna zimska oprema ne samo da smanjuje rizik od kazni, već i značajno povećava sigurnost na prometnicama.

Prilikom iskopa zemlje radnim strojem iskopao ručnu bombu  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 11. studenoga 2025. na području Brestovca, 29-godišnjak je prilikom radova radnim strojem iz zemlje iskopao ručnu bombu. 

Navedenu bombu na mjestu pronalaska u kontroliranim je uvjetima uništio policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

Na mjestu događaja je 19-godišnjaku naplaćena novčana kazna  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 11. studenoga 2025. oko 18.20 sati u Pleternici na Trgu Hrvatskih branitelja, 19-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uključivao se u promet s parkirališta vožnjom unazad da se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu te je udario desnim retrovizorom u zadnju lijevu bočnu stranu parkiranog osobnog automobila, a kojeg je prethodno parkirao 42-godišnjak.

Na mjestu događaja je 19-godišnjaku naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

BRESTOVAC / DARANOVCI - Na budućoj lokaciji ulaza na brzu cestu Brestovac - čvorište Godinjak, obavljeno je uvođenje izvođača radova u posao čime započinje realizacija jednog od najvažnijih infrastrukturnih projekata za Požeško-slavonsku županiju. Projektom je predviđena izgradnja 14,75 kilometara duge dionice brze ceste, koja će Požegu povezati s autocestom A3, i time značajno poboljšati prometnu povezanost te doprinijeti razvoju gospodarstva.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 159.800.977,00 eura (bez PDV-a), a izvođač radova je China Road and Bridge Corporation s predviđenim rokom izvođenja od 48 mjeseci.

Riječ je o, iza Pelješkog mosta, u zadnjih desetak godina najvećem ugovoru koji su Hrvatske ceste potpisale s izvođačem radova, a o njegovom značaju govorio je i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.  Istaknuo je kako će Hrvatske autoceste uskoro donijeti i Odluku o odabiru izvođača radova za izgradnju čvorišta vrijednog 17,5 milijuna eura kojim će brza cesta biti u punoj funkciji. - Ovaj projekt predstavlja jedan od najvećih infrastrukturnih cestovnih projekata trenutačno u Hrvatskoj i najveći pojedinačni projekt Hrvatskih cesta, nakon Pelješkog mosta, tako da je zaista ovo velik dan i za Hrvatske ceste, za hrvatsku cestogradnju, ali i za Požeško-slavonsku županiju koja će izgradnjom ove ceste sigurno biti bolje i sigurnije povezana s autocestom. Zahvaljujem županici koja je dugo inzistirala na izgradnji ove ceste i zahvaljujem Hrvatskim cestama koje su provele sve postupke i dobile građevinsku dozvolu.

Županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić naglasila je kako se radi o projektu koji su generacije stanovnika priželjkivale, a za četiri godine on bi trebao biti u funkciji. - Prvenstveno želim zahvaliti Vladi Republike Hrvatske, na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, ministru Butkoviću, Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama koji su partneri na ovom projektu, odnosno nositelji investicije, jer kao što je i ministar rekao, ovo je povezivanje sjedišta Požeško-slavonske županije, grada Požege, s mrežom autocesta. Ovo je projekt budućnosti, projekt razvoja gospodarstva ovoga kraja.

Gradonačelnik Grada Požege Borislav Miličević istaknuo je značaj ovog projekta za središte županije. - U Požegi smo duboko uvjereni u to da budućnost pripada onim ljudima koji imaju hrabrost vjerovati u ljepotu svojih snova. Imamo sreće, zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske, da se naši snovi o brzoj cesti i spoju na autocestu danas ostvaruju. Zato još jednom svima zahvaljujem, a izvođačima želim puno sreće da im ove naše slavonske planine ne naprave puno problema.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir istaknuo je kako se radi o dionici koja je zahtjevna, no uvjeren je kako će radovi biti završeni u zadanim rokovima. - Izvođač je iskusan, poznat Hrvatskim cestama, izgradio je i Pelješki most. Ujedno, trenutačno radi i novi ulaz u Split tako da ne očekujemo nikakve probleme što se tiče izvođenja radova.

Istaknuo je i planirane investicije na području Požeško-slavonske županije. - U pripremi smo projektne dokumentacije za spoj Pakraca i Lipika na autocestu i imamo u pripremi dokumentaciju dionice oko same Požege. Mislim da će ova dionica, skupa s ovom drugom koja se priprema, bitno skratiti put do Požege. Ima dosta projekata na ovom području. I u samoj Požegi će trebati nekoliko zahvata na nekim križanjima i nekim pravcima, tako da osiguravamo bolju protočnost prometa i sigurnost – rekao je Budimir.

Nova web-stranica donosi recepte, savjete i inspiraciju za vegansku hranu i izazov od 21 dan  -

Nakon objavljene zajedničke kuharice „Biraj biljno, jedi fino”, Lidl je pokrenuo projekt „Zeleni izazov” u suradnji s udrugom Prijatelji životinja. Cilj „Zelenog izazova” jest potaknuti građane na zdravije, održivije i suosjećajnije prehrambene izbore. Na Izazovu posjetitelji mogu pronaći recepte, savjete stručnjaka i nadahnjujuće članke o biljnim obrocima, koji pridonose dobrobiti ljudi, životinja i planeta, ali i poticaj da prisegnu da će se najmanje 21 dan pridržavati biljne prehrane. 

Biljna prehrana – mala promjena s velikim utjecajem

„Proizvodnja hrane biljnog podrijetla troši znatno manje zemlje, vode i energije. Biljnim izvorima možemo se hraniti izravno, učinkovitije i održivije. Zbog uzgoja životinja za hranu, višestruko smo smanjili ukupnu biomasu divljih životinja (bioraznolikost Zemlje) i zamijenili ju domaćim vrstama za našu prehranu. Odabirom biljne prehrane svaki pojedinac smanjuje vlastiti ekološki otisak, čime pridonosi zaštiti šuma, tla i rijeka te očuvanju staništa mnogih ugroženih vrsta”, istaknuo je dr. Dušan Jelić, biolog i stručnjak za zaštitu okoliša, u objavi na stranici Izazova posvećenoj ekološkim prednostima biljne prehrane.

„Biljna prehrana ne znači odricanje, već naprotiv, uz nju otkrivamo cijeli svijet okusa u kojima možemo uživati bez grižnje savjesti”, dodaje Vlatka Balaš Cerjak, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja. Poziva sve da nadahnuće za prelazak na biljnu prehranu pronađu u izvrsnim receptima dostupnima na stranici, poput onih za tofugianu, špagete s biljnim mesnim okruglicama ili pečenje od leće i gljiva s ukusnim umakom.

Od malih navika do rutine

„Zeleni izazov” zamišljen je kao živa platforma koja će se nadopunjavati novim sadržajem: dodatnim receptima, poticajnim tekstovima i videoreceptima influencera. Svatko tko je zainteresiran napraviti mali, ali važan korak prema veganskom načinu života, moći će saznati odakle uopće krenuti. 

„Navika se ne stvara preko noći. Potreban je otprilike 21 dan da novi izbori postanu dio naše svakodnevice, a upravo je to svrha ‘Zelenog izazova’ – pokazati da prelazak na biljnu prehranu nije težak, nego zanimljiv, ukusan i ispunjavajući. Biljna prehrana donosi brojne koristi za zdravlje ljudi, okoliš, ali i životinje”, poručuju iz Udruge. Pozivaju zainteresirane da prisegnu jesti isključivo biljnu hranu u trajanju od tri tjedna i da iz prve ruke iskuse velike dobrobiti, uz male promjene u svakodnevici. 

Biljnom prehranom do zdravlja

Maja Ljubas, mag. nutricionizma, u sklopu Izazova pojašnjava benefite biljne prehrane za naše zdravlje: „Povećanjem učestalosti konzumiranja biljnih obroka često se, već nakon nekoliko tjedana, primjećuje poboljšanje probave, kvalitetniji san i veća razina energije tijekom dana. Obroci temeljeni na namirnicama biljnog podrijetla mogu tijelu osigurati sve nutrijente koji su potrebni za optimalno funkcioniranje, dovoljno hranjivih tvari, vlakana i vode, a istodobno ga ne opterećuju. Biljna prehrana donosi i dobrobit za um – dokazano je da utječe na bolje raspoloženje, veću koncentraciju i unutarnji mir. Hrana kojom njegujemo tijelo ima moć oblikovati i naše misli, pa se s uravnoteženom biljnom prehranom često osjećamo opuštenije i ispunjenije.” Osim toga, kako navodi, priprema biljnih jela potiče kreativnost jer je svijet boja, okusa i tekstura koji nudi biljna prehrana zaista neiscrpan.

OMANOVAC - Tijekom Dječje planinarske škole obavezno je „odraditi“ barem jedan dvodnevni izlet. Tako su se mali Gojzići ovaj vikend zaputili put planinarskog doma Omanovac. Dio malih planinara je već bio na tom prekrasnom mjestu, no velikom dijelu njih je to bio prvi posjet. Osim toga, većina njih je po prvi puta boravila u nekom planinarskom domu (što je u nekim trenucima bio pravi izazov).

Nakon dolaska do doma, Gojzići su se zaputili do obližnje Begovače, lokacije na Psunju gdje se još uvijek nalaze ostaci partizanske bolnice. Na putu do Begovače su imali potragu za tragovima boravka životinja u šumi. Ovaj zadatak su mali planinari bez ikakvog problema ispunili pa su tako našli razne mušice, pauke, paukove mreže, tragove rovanja divljih svinja, tragove ležanja nekih životinja u lišću, nagriženo lišće i još mnoge druge. Na ovaj način su kroz pravi detektivski zadatak vidjeli kako su naše šume bogate životinjskim svijetom, iako se to ne čini na prvi pogled.

Po dolasku na lokaciju slijedio je kraći odmor i obilazak. Nakon toga je uslijedila igra pogađanja predmeta. Naime, trebalo je prekrivenih očiju pogoditi samo na osnovu dodira o kojim se predmetima radilo. Tako su „otkriveni“ kamen, češer, ovojnica bukvice, list, drvena gljiva, plod bukvice i omot čipsa.

Kako je već polako padao mrak, na povratku je trebalo uključiti i svjetiljke. Male Gojziće je malo plašila tama i magla oko njih, ali su pomogle pružene ruke velikih, bomboni i svjetla grada u daljini. I zato je bilo pravo veselje vidjeti osvjetljen dom.

Nakon večere su organizirane razne natjecateljske igre koje su završile planinarskim kvizom u kojem su mogli naučiti koliko je visok Papuk, koja je naša najduže planina kao i koje naše brdo ima dva jednako visoka najviša vrha (i još puno toga…). 

Drugog dana su Gojziće čekala dva ozbiljna zadatka – izrada bivka te orijentacija. Napravili su prava skloništa od materijala koje su zatekli u šumi. Nakon toga je slijedio zadatak orijentacije kojeg su svi završili, nisu se izgubili, više-manje su pronašli cilj, ali su isto tako prekrasno surađivali sa svojim partnerima u zadatku.

Kao šlag na tortu ovog vikenda je uslijedila igra na obližnjem igralištu. Sa željom za skorim povratkom. I isto tako još nekim prespavancem…

Gledali ste tisuće puta: igrač zaustavlja loptu na trici, savija koljena i šutira… A onda, zvuk mrežice! Ali, jeste li se ikada zapitali što se zapravo događa u tih 0,6 sekundi leta lopte? Onog trenutka kad lopta napusti dlan, glavnu riječ preuzimaju matematika i fizika. Ovaj članak je nastao „iz pera“ profesionalne košarkašice koja se pored ostalog bavi i instrukcijama iz matematike i fizike.

Geometrija savršenog šuta

Svaki košarkaški šut predstavlja matematički problem s više varijabli. Košarkaška lopta ima promjer od oko 24 cm, a obruč 45 cm – što teoretski ostavlja 21 cm "greške" sa svake strane. Zvuči jednostavno? Cijeloj priči dodajmo i kutove.

Istraživanja su otkrila fascinantan fenomen: optimalni kut izbacivanja lopte za slobodna bacanja je između 45-55 stupnjeva, ali… Što je igrač viši i što je bliže košu, manji kut zapravo povećava vjerojatnost pogotka. Razlog? Ulazni kut. 

Parabolična tajna elite strijelaca

Svaki šut prati putanju parabole – onu istu koju opisuje matematička jednadžba y=ax²+bx+c. Strijelci poput Stephena Curryja instinktivno razumiju ono što matematičari nazivaju optimalni prozor ulaska.

Kad lopta ulazi u koš pod kutom većim od 32 stupnja, efektivni promjer obruča se povećava. Na 45 stupnjeva, obruč "djeluje" gotovo 13% veći nego pri plitkom ulasku. To je razlika između zvuka mreže i zvuka obruča.

Rotacija - tajno oružje

Svaki vrhunski igrač daje lopti snažan backspin, otprilike 3 okretaja od izbačaja do koša. Taj efekt, poznat kao Magnusova sila, stabilizira loptu u zraku i omogućava mekši kontakt s obručem ili tablom. Optimalna rotacija smanjuje horizontalnu brzinu lopte do 70% pri kontaktu s obručem što matematički udvostručuje šanse da će lopta "naći put" u koš čak i kod nepreciznog šuta.

Što dalje – to teže

Evo gdje postaje zanimljivo: svaki dodatni metar od koša eksponencijalno povećava osjetljivost šuta na greške.

Bacanje sa slobodnih bacanja (4.6 m) tolerira grešku kuta od ±3 stupnja, dok trica (7.24 m) samo ±1.5 stupanj. To objašnjava zašto su igrači poput Dirka Nowitzkija razvili tzv. visoki release point – što je točka izbacivanja viša, lopta treba manju početnu brzinu, što smanjuje ukupnu pogrešku u sustavu. 

I tehnologija je ušla u igru

Danas NBA koristi umjetnu inteligenciju i kamere za analizu svake putanje lopte . Algoritmi prate svaki pokret ruke, kut, brzinu i na takav način otkrivaju sitnice koje oku promaknu te daju personalizirane savjete igračima što popraviti. 

Zaključak

Košarka ostaje sport intuicije, talenta i beskrajnih sati treninga. Ali, svaki pogodak, svaki savršeni luk lopte, svaka čista trojka u posljednjoj sekundi, sve su to male pobjede matematike. Slijedeći put kada budete gledali utakmicu, sjetite se: između srca pobjednika i zvuka mrežice uvijek stoji jedna elegantna parabola. Jer u košarci, kao i u životu, ponekad jedina razlika između pobjede i poraza je jedan stupanj.