Prijavila računalnu prijevaru

U srijedu 12. siječnja 2022. policijskim službenicima je prijavila 70-godišnjakinja s područja Pakraca da joj je nepoznati počinitelj (ili više njih) dana 8. siječnja 2022. s tekućeg računa u više navrata skinuo novčani iznos od preko dvije tisuće kuna. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 635 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 23 osoba je hospitalizirano, 612 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 268 osoba, a ukupno je testirano 86.029 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 360 uzoraka, od kojih je 105 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije COVID ambulanta u Požegi ponovno je započela s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe
098/9829-204

U posljednja 24 sata zabilježena su 9.894 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 53.051 -

Među njima su 1.822 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 220 pacijenata.

Preminulo je 27 osoba a ukupno do sada imamo 12.983 preminule osobe od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 785.033 osobe zaraženie novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 718.999 osoba od toga 3.644 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji su trenutno 22.474 osobe.

Do danas je ukupno testirano 3.921.868 osoba, od toga 21.301 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 11.1.2022 utrošeno je 4.875.974 doza cjepiva, a cijepljeno je 56,00% ukupnog stanovništva, odnosno 66,69% odraslog stanovništva. Na dan 11.1.2022 utrošeno je 23.491 doza cjepiva, a od toga je 2.190 osoba cijepljeno prvom dozom.

Zaključno s 11.1.2022 2.272.722 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 2.171.126 osoba ( 1.979.722 osoba cijepljeno s dvije doze te 191.404 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 63,87% odraslog stanovništva.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr 

POŽEGA - Ogranak Matice hrvatske u Požegi, želeći poticati pisanje, točnije očuvati već pomalo zaboravljenu formu pisma, ponovno organizira Natječaj za najljepše ljubavno pismo za učenike između 13 i 18 godina.

Rok predaje pisma: 10. veljače 2022.

Način slanja pisma: Na e-mail Ogranka Matice hrvatske: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Napomene:

Sva pisma moraju biti potpisana zaporkom po vlastitom izboru (zbog anonimnosti pri čitanju pisama).

Molimo vas da u e-mailu dodatno navedete:

- svoje ime i prezime i pripadajuću zaporku

- broj telefona i  e-mail adresu

- naziv škole koju pohađate i razred

Važno:

Pismo treba biti isključivo u proznom obliku.

Pismo ne smije biti već objavljeno niti istodobno poslano na neke druge natječaje.

Sva pisma trebaju biti napisana pismom Times New Roman, veličine 12 točaka, s proredom 1,5.

Autor(ica) slanjem pisma pristaje na eventualno objavljivanje na mrežnim stranicama Ogranka.

Objava rezultata:

Na svečanosti uz Valentinovo, u Požeškoj kronici i na Facebook stranicama Ogranka MH u Požegi.

Prosudbeno povjerenstvo za čitanje i ocjenjivanje pisama: Blanka Đimoti Zima, Anita Katić, Marijana Ćorluka

Dragovoljno predao bombu i streljivo

U utorak 11. siječnja 2022. na području grada Požege, anonimni građanin je policijskim službenicima predao ručnu bombu i 50 komada streljiva koji su izuzeti i pohranjeni u prostorije policije do uništenja.

Građani kontinuirano dragovoljno predaju oružje i eksplozivna sredstva

Kampanja „Manje oružja-manje tragedija“ traje  neprekidno od 1. rujna 2007. i proglašena je najuspješnijom kampanjom ove vrste u povijesti Ujedinjenih naroda (tadašnji stalni predstavnik UNDP-a Yuri Afanasiev je za akciju „Manje oružja, manje tragedija“ rekao kako je riječ o najučinkovitijoj kampanji u prikupljanju oružja u povijesti UN-a).

Uspješnost kampanje „Manje oružja, manje tragedija“ Ministarstva unutarnjih poslova iz godine u godinu dokazuju značajne brojke dragovoljne predaje oružja i eksplozivnih sredstava.

Od početka kampanje, odnosno od 1. rujna 2007. do 31. prosinca 2021. na području Policijske uprave požeško-slavonske građani su dragovoljno predali 610 komada raznog vatrenog oružja (dugo, kratko, repetirajuće, poluautomatsko i dr.), 2.268 komada raznog rasprskavajućeg oružja (ručne bombe, mine i ostalo) 203.242 komada raznog streljiva i 108 kg eksploziva.

U sklopu ove kampanje tijekom 2021. godine, građani na području Policijske uprave požeško-slavonske dragovoljno su predali 105 komada raznog vatrenog oružja (dugo, kratko, repetirajuće, poluautomatsko i dr.), 208 komada raznog rasprskavajućeg oružja (ručne bombe, mine i ostalo), 11.304 komada raznog streljiva i 14,1 kg eksploziva te 490 komada raznih pirotehničkih sredstava.

Kampanja „Manje oružja, manje tragedija“ još traje. Pozivamo i dalje sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija. Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te pričekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, koji će doći na dogovoreno mjesto vozilom doći te preuzeti opasna sredstva na siguran način.

Osim što bez sankcija mogu predati ilegalno oružje, građani mogu predati i zaostala zabranjena pirotehnička sredstva (redenici i petarde) koja spadaju u kategorije F2 i F3.

Iz policije napominju da je dragovoljna predaja oružja vremenski neograničena.

Ubrzo ga pronašla policija i izmjerila 1,28 promila alkohola  -

U utorak 11. siječnja 2022.  oko 10.05 sati u Požegi u Ulici Republike Hrvatske, 55-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,28 promila upravljao osobnim automobilom marke „BMW“, požeških registarskih oznaka, uključivao se u promet, a da nije propustio sva vozila koja se kreću kolnikom te je udario u osobni automobil marke „Volkswagen“, požeških registarskih oznaka, kojim je upravljao 60-godišnjak. Nakon udara 55-godišnjak je napustio mjesto događaja no ubrzo su ga pronašli policijski službenici i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 39-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Kutjeva kojeg se sumnjiči da je u  razdoblju od 18. prosinca 2021. do 7. siječnja 2022. u šumskom dijelu u blizini mjesta Knežci, posjekao i otuđio stabla u vlasništvu Republike Hrvatske. Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 576 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 23 osoba je hospitalizirano, 553 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 225 osoba, a ukupno je testirano 85669 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 429 uzoraka, od kojih je 118 pozitivnih. Tijekom dana će se nastaviti s testiranjem kontakata zaraženih osoba kao i svih suspektnih osoba.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije COVID ambulanta u Požegi ponovno je započela s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA - Šimun Kovačević, sin Katarine i Igora Kovačevića, prva je beba rođena na području grada Požege u 2022. godini. Šimun se rodio 10. siječnja u 20,25 sati i drugo je dijete sretnih roditelja. S prigodnim darovima mami Katarini čestitao je gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić u društvu ravnatelja bolnice dr. sc. Ivana Vukoje i voditelja Službe za ginekologiju i porodništvo dr. Domagoja Dokozića.

- Predugo smo čekali jer prvih deset dana ove godine nije rođena niti jedna beba s područja grada Požege. To naravno ne znači da će tako biti cijele godine, ali obzirom na značajno manji broj poroda od nekih ranijih godina, ovo je ipak jedan znak da ima sve manje djece, da nam stanovništvo stari i da bismo bilo dobro po tom pitanju i sa razine grada, i sa nacionalne razine povesti računa da se ta situacija promijeni jer očito je da je interes mladih ljudi za djetetom manji nego što bi to trebalo biti. Vlada RH potiče mlade obitelji svojim mjerama, a i Grad ima svoje mjere, no očito to nije dovoljno i potrebno je učiniti više, uložiti više napora kako bi okrenuli taj trend dok još imamo priliku te kako bi interes za potomstvom bio veći nego je sada – kazao je gradonačelnik Glavić te malom Šimunu poželio da djetinjstvo i ostatak života provede lijepo i sretno, po mogućnosti u Požegi.

Copernicus služba za klimatske promjene Europske unije objavljuje svoje godišnje nalaze koji pokazuju da je 2021. globalno bila među sedam najtoplijih godina od početka mjerenja. Europa je doživjela ljeto ekstrema s toplinskim valovima na Mediteranu i poplavama u srednjoj Europi. U međuvremenu, globalne koncentracije ugljičnog dioksida i – vrlo značajno – metana, nastavile su rasti.

Danas Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u ime Europske komisije uz financiranje Europske unije, objavljuje nove podatke koji pokazuju da je posljednjih sedam godina uvjerljivo bilo sedam najtoplijih godina od početka mjerenja. Unutar ovih sedam godina, 2021. spada među hladnije godine, uz 2015. i 2018. U međuvremenu, Europa je doživjela svoje najtoplije ljeto dosad, iako blizu prethodnih najtoplijih ljeta 2010. i 2018. U suradnji sa Copernicus službom za nadzor atmosfere (CAMS), C3S također izvještava da preliminarna satelitska mjerenja potvrđuju da su koncentracije stakleničkih plinova nastavile rasti tijekom 2021., s razinama ugljičnog dioksida (CO₂) koje su dosegle godišnji globalni prosječni rekord u stupcu od približno 414 ppm, a razine metana (CH₄) godišnji rekord od približno 1876 ppb. Emisije ugljika iz šumskih požara u cijelom svijetu iznosile su ukupno 1850 megatona, posebno potaknute požarima u Sibiru. To je bilo nešto više nego prošle godine (1750 megatona emisija ugljika), iako se trend od 2003. smanjuje.

Globalna površinska temperatura zraka

• Globalno, 2021. je bila peta najtoplija zabilježena godina, ali tek neznatno toplija od 2015. i 2018.
• Godina je bila 0.3°C iznad referentnog razdoblja 1991.-2020., 1.1-1.2°C iznad predindustrijske razine 1850.-1900.
• Posljednjih sedam godina bilo je uvjerljivo sedam najtoplijih godina od početka mjerenja

Gledajući globalni prosjek, u prvih pet mjeseci u godini bilo je relativno niskih temperatura u odnosu na nedavne vrlo tople godine. Međutim, od lipnja do listopada su mjesečne temperature gotovo stalno bile među 4. najtoplije zabilježene u svijetu. Temperature u posljednjih 30 godina (1991.-2020.) su blizu 0.9°C iznad predindustrijske razine. U usporedbi sa zadnjim 30-godišnjim razdobljem, regije s najviše iznadprosječnih temperatura uključuju pojas koji se proteže od zapadne obale SAD-a i Kanade do sjeveroistočne Kanade i Grenlanda, kao i velike dijelove središnje i Sjeverne Afrike i Bliskog istoka. Najviše ispodprosječnih temperature zabilježeno je u zapadnom i najistočnijem dijelu Sibira, Aljasci, iznad središnjeg i istočnog Pacifika – paralelno s uvjetima La Niñe na početku i na kraju godine – kao i u većem dijelu Australije i dijelovima Antarktika.

Europske površinske temperature zraka:

• Tijekom cijele godine, Europa je bila samo 0.1°C iznad prosjeka 1991.-2020., što je izvan deset najtoplijih godina
• Svih deset najtoplijih godina za Europu dogodilo se od 2000., a sedam najtoplijih godina bilo je od 2014. do 2020.

U Europi su posljednji mjeseci zime i cijelo proljeće općenito bili blizu ili ispod prosjeka 1991.-2020. Hladna faza u travnju, nakon relativno toplog ožujka, uzrokovala je kasni mraz u zapadnim dijelovima kontinenta. S druge strane, europsko ljeto 2021. godine bilo je najtoplije zabilježeno, blizu prethodnih najtoplijih ljeta 2010. i 2018. godine. Lipanj i srpanj su oba bili drugi najtopliji među svojim mjesecima, dok je kolovoz sveukupno bio blizu prosjeka, ali je doživio veliki razdor između iznadprosječnih temperatura na jugu i ispodprosječnih temperatura na sjeveru. 

Europski ljetni ekstremni događaji

Anomalije oborina, relativne vlažnosti površinskog zraka, volumetrijskog udjela vlage u gornjih 7 cm tla i temperature zraka na površini za srpanj 2021. u odnosu na srpanjske prosjeke za razdoblje 1991.-2020. Tamnije sivo sjenčanje označava gdje se vlažnost tla ne vidi zbog ledenog pokrivača ili klimatski niskih oborina. Izvor podataka: ERA5 Zasluge: Copernicus služba za nadzor atmosfere/ECMWF. Iz hidrološkog biltena iz srpnja 2021.

Tijekom ljeta 2021. godine u Europi je bilo nekoliko ekstremnih događaja sa znatnim posljedicama. U srpnju su u zapadnom dijelu središnje Europe u regiji s tlom blizu zasićenja padale vrlo obilne oborine, što je dovelo do teških poplava u nekoliko zemalja, od kojih su najteže bile pogođene Njemačka, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Sredozemna regija doživjela je toplinski val tijekom srpnja i dijela kolovoza, a visoke temperature posebno su pogodile Grčku, Španjolsku i Italiju. Europski rekord visoke temperature oboren je na Siciliji, gdje je zabilježeno 48.8°C, 0.8°C iznad prethodnog, iako Sicilijanski rekord tek treba službeno potvrditi Svjetska meteorološka organizacija (WMO). Vrući i suhi uvjeti prethodili su intenzivnim i dugotrajnim šumskim požarima, osobito u istočnom i srednjem Sredozemlju, a Turska je bila jedna od najteže pogođenih zemalja, uz Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal, Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Alžir i Tunis.