U NEDJELJU U 20:45 NA 1. PROGRAMU HTV  -

"1991.: Početak, obrat i pobjeda – Pakrac" naziv je dokumentarnog filma  koji će biti prikazan u nedjelju 27. veljače u 20:45 na 1. programu HTV-a, u sklopu obljetnice početka Domovinskog rata u Hrvatskoj.

U Jugoslaviji početkom 1991. godine rastu napetosti. U zapadnoj Slavoniji dio Srba odlučuje, po uzoru na Knin, otkazati poslušnost hrvatskoj vlasti.

Zagreb to ovaj put ne može mirno promatrati. Nakon što su 1. ožujka 1991. u Pakracu razoružani policajci hrvatske nacionalnosti, pokrenuta je velika akcija.

Iz Bjelovara i Zagreba idućeg dana u grad su ušle jake snage MUP-a i vratile policijsku postaju pod nadzor. Uskoro počinje napeti triler. S okolnih brda počinje se pucati na hrvatsku policiju te dolazi do prvog pravog vatrenog okršaja u kojem samim čudom nije bilo poginulih policajaca.

Pokazalo se da je događaj koji je prema Beogradu trebao označiti kraj snova o slobodnoj Hrvatskoj ustvari bio "početak" krvave borbe za samostalnost i neovisnost Republike Hrvatske.

Scenarij: Borna Marinić, redatelj: Davor Šarić, snimatelj i producent: Igor Knežević, montaža: Matea Šarić. Produkcija: Prvi red fotelja za HRT.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 2.559 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 20.578 -

Među njima je 1.504 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 109 pacijenata.

Preminule su 22 osobe a ukupno do sada imamo 14.964 preminule o0sobe od Covid 19. 

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.049.667 osoba zaraženih novim  koronavirusom, ukupno se oporavilo  1.014.125 osoba od toga 3.405 u posljednja 24 sata. 

U samoizolaciji je trenutno 11.781 osoba.  Do danas je ukupno testirano 4.496.130 osoba, od toga  7.862 u posljednja 24 sata. 

Zaključno s 23.2.2022. utrošeno je 5.189.032 doza cjepiva, a cijepljeno je  56,82% ukupnog stanovništva, odnosno 67,59% odraslog stanovništva.  Na dan 23.2.2022. utrošeno je 3.819 doza cjepiva, a od toga je  616 osoba cijepljeno prvom dozom. 

Zaključno s 23.2.2022. 2.305.857 osoba cijepljeno je barem jednom dozom,  a od njih je cijepljenje završeno za 2.227.767 osoba (2.027.873 osoba  cijepljeno s dvije doze te 199.894 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen),  što čini 65,44% odraslog stanovništva. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.  

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr    

Dvojica osumnjičena za krađu drva

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad dvojicom hrvatskih državljana s područja Kutjeva starosti 20 i 24 godine koje se sumnjiči da su dana 5. veljače 2022. u blizini mjesta Ovčare otuđili drvnu masu u vlasništvu trgovačkog društva s područja Kutjeva.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Požar na radnom stroju

U srijedu 23. veljače 2022. oko 10 sati u šumskom djelu u blizini mjesta Migalovci, uslijed kvara na električnim instalacijama došlo je do požara na radnom stroju kojim je upravljao 34-godišnjak. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 20.000,00 kuna.

Osumnjičen za kazneno djelo neisplate plaća -

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje na 37-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Neisplata plaće“. Naime on je kao odgovorna osoba trgovačkog društva s područja Požege, iako račun trgovačkog društva nije bio blokiran nije isplatio obračunate plaće za mjesec listopad i dio mjeseca studenog 2021. za četvero zaposlenika u ukupnom iznosu od preko 23.000,00 kuna.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Već 72 godine, poziv bilo kojem članu Hrvatske gorske službe spašavanja, poziv je i cijeloj službi, čime se mobiliziraju svi potrebni potencijali za akciju. Članovi HGSS-a u tim trenutcima ostavljaju svoj život postrani da bi mogli spašavati tuđi. Zato za rođendan ne tražimo nikakve čestitke i poklone, ali vas molimo jedno: educirajte se, informirajte i odgovarajuće opremite prije odlaska u avanturu u prirodi. To je najsigurniji način da nas ne upoznate. Ako ipak zagusti, računajte na nas, poručuju HGSS-ovci na svoj rođendan.

Na današnji dan prije 72 godine u Masarykovoj ulici na kućnom broju 1 u Zagrebu, održana je Osnivačka skupština Gorske službe spašavanja u Hrvatskoj. Ideja o ekipi volontera koji će spašavati živote ne samo da živi i danas, ona je utkana u svakog od HGSS-ovih 1148 volontera raspoređenih u 25 stanica diljem Hrvatske. Svi zajedno predani su samo jednoj misiji - prevenciji, edukaciji, spašavanju i traganju za unesrećenima.

Od početka svog djelovanja, HGSS je sudjelovao u više od 10.000 akcija spašavanja. Samo prošle godine odradili smo 754 akcije spašavanja i 150 intervencija. Naše ekipe bile su uključene u 196 potraga, 27 akcija na vodi i 48 akcija na skijalištima. Uz to, krajem 2020. i početkom 2021. godine svi zajedno suočili smo se i s najvećom tragedijom od neovisnosti Hrvatske - razornim potresom na Banovini. HGSS na tom terenu i dalje djeluje kao interventna snaga i temeljna sastavnica sustava civilne zaštite te unutar sustava Domovinske sigurnosti. Obišli smo 1.420 lokacija, odradili 2.164 preventivna obilaska, uspješno riješili 683 zadatka na visini i imali 39 angažmana potražnih timova s psima koji su pronašli ljude i životinje pod ruševinama, poručio je Josip Granić, pročelnik HGSS-a.

Članovi HGSS-a su volonteri – primarno alpinisti, ali i speleolozi, visokogorski planinari i skijaši obučeni za pružanje prve pomoći i osposobljeni za sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući spašavanja uz pomoć helikoptera, potrage na nepristupačnim terenima i akcije uz pomoć potražnih pasa. Oni bespogovorno i u bilo kojem trenutku daju svoje znanje i dragocjeno vrijeme za spašavanje tuđih života.

Ljudi s velikim srcima i željom za pomoći drugima, najveće su bogatstvo koje imamo. Bez njih, ne bi bilo ni HGSS-a. Zato još jednom pozivamo sve građane i ljubitelje prirode - informirajte se i odgovarajuće opremite prije avanture u prirodi. Čuvajte sebe, a mi ćemo i dalje čuvati vas, poruka je Josipa Granića, pročelnika Hrvatske gorske službe spašavanja. 

Kandidati – učenici 3. razreda srednje škole mogu iskazati interes za navedeni studij, uz mogućnost dodjele stipendije tijekom srednjoškolskog obrazovanja -

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 23. veljače 2022. godine Javni poziv zainteresiranim kandidatima – učenicima 3. razreda srednje škole za Studij aeronautika – vojni pilot, Fakulteta prometnih znanosti, Sveučilišta u Zagrebu.

Studij traje ukupno 10 semestara. Nakon uspješno završenog preddiplomskog sveučilišnog studija Aeronautika – vojni pilot (6 semestara) na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu, kadeti/kinje upisuju diplomski sveučilišni studij Aeronautika – vojni pilot (4 semestra) na Fakultetu prometnih znanosti u koji je uključena temeljna časnička izobrazba i letačka obuka u Središtu za obuku Hrvatskog ratnog zrakoplovstva „Rudolf Perešin“.

Kandidati/kinje – učenici 3. razreda srednje škole mogu iskazati interes za navedeni studij, uz mogućnost dodjele stipendije tijekom srednjoškolskog obrazovanja, ako to žele.

Uvjeti koje kandidati/kinje moraju ispunjavati navedeni su u Javnom pozivu, a rok za podnošenje prijava je 19. travnja 2022. godine.

Kandidati/kinje se prijavljuju u propisanom roku na internetskoj stranici www.vojnipilot.hr ili pismeno na adresu: Ministarstvo obrane, Središnjica za upravljanje osobljem, Zagreb, Ilica 256b.

Kandidati/kinje trebaju priložiti:

• popunjeni obrazac prijave
• presliku osobne iskaznice, rodnog lista, uvjerenje o pohađanju 3. razreda srednje škole
• uvjerenje da nije pokrenut kazneni postupak, ne starije od šest mjeseci

Ministarstvo obrane pozvat će zainteresirane kandidate/kinje – učenike 3. razreda srednje škole na odabirni postupak.

U odabirnom postupku kandidati/kinje moraju zadovoljiti zdravstvene, psihičke, tjelesne i sigurnosne kriterije za kadete te posebno vrednovanje na selekcijskom letenju kandidata za vojne pilote, u trajanju od 5 tjedana, tijekom srpnja i kolovoza 2022. godine.

Kandidati/kinje – učenici 3. razreda srednje škole koji će zadovoljiti kriterije odabirnog postupka uključivši  kriterije selekcijskog letenja,  moći će, po želji, s Ministarstvom obrane Republike Hrvatske potpisati ugovor o stipendiranju, temeljem kojeg će primati stipendiju tijekom srednjoškolskog obrazovanja.    

Informacije u vezi s javnim pozivom nalaze se na mrežnim stranicama Ministarstva obrane https://www.morh.hr ili https://www.vojnipilot.hr, a dodatne obavijesti kandidati/kinje mogu dobiti u Središnjici za upravljanje osobljem (tel. 01/3784-812, tel. 01/3784-814), u Referadi Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (tel. 01/238-0202) te u područnim odjelima i odsjecima za poslove obrane Ministarstva obrane.

Copernicus služba za nadzor atmosfere (CAMS) prati prijenos prašine iz pustinje Sahare svake godine, tijekom svih faza njezina razvoja, i pomno prati epizode prašine koje potječu iz Sahare od sredine siječnja 2022. nastavljajući pružati pouzdane pozadinske informacije i predviđanja za pomoć građanima i institucijama u donošenju informiranih odluka u vezi sa zdravstvenim i sigurnosnim mjerama. Prognoze i analize CAMS-a pokazale su saharsku prašinu preko Kanarskih otoka i sjevernog Atlantika, Sredozemlja i preko Atlantika do Kariba. Prašina koju diže vjetar i dalje je vrlo aktivna diljem Sahare, a naše praćenje pokazuje kako ove epizode mogu potencijalno utjecati na kvalitetu zraka s obje strane Atlantika. Dana 21. veljače, prognoze CAMS-a pokazuju raščišćavanje prašine s istočnog Mediterana tijekom sljedećih nekoliko dana s još jednom Calimom koja će utjecati na Kanarske otoke, a na kraju i na Iberijski poluotok kasnije tijekom tjedna. Projicira se da ukupni utjecaj na kvalitetu zraka neće biti osobito značajan, osim na Kanarima, ali pokazuje kontinuiranu aktivnost.

Na početku saharske sezone prašine početkom siječnja uočene su dvije epizode prašine, jedna je dosezala čak do Islanda, s nekom recirkulacijom prema Britanskim otocima i Sjevernom moru u danima između 17. i 21. siječnja. Druga epizoda, s transportom iz Sahare koji prelazi južnu Španjolsku i Portugal na putu prema sjevernom Atlantiku, koji je započeo 27. siječnja. Tijekom veljače, prognoze CAMS-a pokazale su daljnje epizode saharskih oblaka prašine koji prelaze Pirinejski poluotok i zapadni Mediteran i južnu Europu oko 10. veljače te preko središnjeg i istočnog Mediterana od 14. veljače nadalje.

Krajem siječnja u sjeverozapadnoj Africi i Kanarskim otocima predviđen je sloj prašine koji se proteže do visine od 3000 metara, gdje je imao lokalne utjecaje na kvalitetu površinskog zraka, prije nego što se transportirao do srednje Europe na većim visinama. Globalne i regionalne prognoze CAMS-a predviđale su ovaj događaj 4-5 dana unaprijed, pokazujući visoke vrijednosti optičke dubine aerosola i PM10 koncentracije. CAMS-ove prognoze prašine pružaju informacije o lokaliziranim pješčanim olujama, kao u događajima poput Calima, opaženih na Kanarskim otocima, za koje se predviđa da će se dogoditi po drugi put u sljedećih nekoliko dana, nakon posljednje pojave krajem siječnja 2022., pokazujući dugodometni transport prateći vjetrove.

Mark Parrington, viši znanstvenik u Copernicus službi za nadzor atmosfere, komentira: “Razvoj ovih nedavnih epizoda saharske prašine sličan je onome što smo pratili prethodnih godina. Neposredni utjecaji utječu na Kanarske otoke i dijelove južne Europe na regionalnoj razini prije nego što se širi, preko sjevernijih dijelova Europe ili Atlantika, ovisno o vjetrovima.”

“I ove sezone pratimo dalekometni prijenos prašine, koji je viđen kako perjanice prelaze Sredozemno more i Atlantik. Praćenje ovih pojava prašine i dalje je ključno jer se informacije o smanjenju kvalitete zraka u pogođenim regijama mogu koristiti za ublažavanje mjera za zdravlje ljudi, kao i za pogođene industrije.”

U projektu je kao partner sudjelovala i PU požeško-slavonska -

PAKRAC - U srijedu 23. veljače 2022. u prostorijama Osnovne škole braće Radića u Pakracu održana je završna konferencija istraživačkog projekta „Vršnjačko nasilje u doba koronakrize“. U navedenom projektu je kao partner sudjelovala i PU požeško-slavonska.

Na završnoj konferenciji su bili prisutni profesorica pedagogije Željka Maic koja je prezentirala rezultate istraživačkog projekta kao i preventivne programe škole,  pročelnica Ureda Grada Pakraca Ivana Šušnjić, kao i požeško-slavonski dožupan Ferdinand Troha, policijski službenik prevencije Ravnateljstva policije Dražen Laklija te državni tajnik Ministarstva znanosti i obrazovanja Tomislav Paljak.

Praktični cilj istraživanja bio je identificirati osnovne aspekte problema i pojavne oblike vršnjačkoga nasilja u ovoj školi, a napose za vrijeme trajanja koronakrize. Kako je istaknuto, dobiveni rezultati temelj  su za realizaciju budućih preventivnih aktivnosti i projekata, odnosno za osmišljavanje programa mjera za sprečavanje i suzbijanje vršnjačkoga nasilja koje škola provodi samostalno ili u suradnji s policijskom upravom ili s drugim institucijama koje imaju isti cilj.

U ime Ravnateljstva policije prisutnima se obratio policijski službenik Službe prevencije Dražen Laklija koji je izjavio da je unazad pet godina došlo do smanjenja vršnjačkog nasilja, no zbog trenutne koronakrize porastao je broj nasilja na internetu te na društvenim mrežama.

Na konferenciji su također prisustvovali policijski službenici PU požeško-slavonske, načelnik PP Pakrac, profesori Osnovne škole Braće Radića te koordinatorica organizacije i voditeljica projekta Centra za podršku i razvoj civilnog društva „Delfin“ kao i novinari koji su medijski popratili navedenu završnu konferenciju.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 284 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 36 osoba je hospitalizirano, 248 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 75 osoba, a ukupno je testirano 97789 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 116 uzoraka, od kojih je 31 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne epidemiološke situacije na području županije COVID ambulanta u Požegi ponovno je započela s radom. Izdvojena ordinacija nalazi se na prvom katu Doma zdravlja Požeško – slavonske županije, s radnim vremenom od ponedjeljka do petka od 07,00 do 20,00 sati, a subotom i nedjeljom od 07,00 do 15,00 sati,  a kontakt telefon je 034/311-915.

Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana, Medicinsko-biokemijski laboratorij Ljerka Sablek te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

 Ministarstvo poljoprivrede je u utorak, 22. veljače 2022. godine, uputilo u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću Natječaj koji se odnosi na ulaganja u skladišne kapacitete za žitarice i uljarice iz Programa ruralnog razvoja, sve u cilju podizanja konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava u sektoru ratarstva i stočarstva. Ukupna vrijednost Natječaja iznosi 150 milijuna kuna, pri čemu je 90 milijuna kuna predviđeno za male i srednje korisnike te 60 milijuna kuna za velike korisnike.

Riječ je o Natječaju u sklopu operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, a ulaganja u izgradnju i opremanje novih i postojećih skladišta za žitarice i uljarice te sušare doprinijet će osiguravanju stabilnosti tržišta žitarica i uljarica te smanjenju gubitaka proizvođača zbog nižih cijena, kao i podizanju konkurentnosti domaćih ratara i stočara.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika te proizvođačke organizacije priznate u sektoru žitarica ili stočarstva (govedine i teletine, mlijeka i mliječnih proizvoda, ovčetine i kozletine, svinjetine, mesa peradi).

Intenzitet javne potpore iznosi do 50 posto prihvatljivih troškova uz mogućnost uvećanja za dodatnih 20 posto za mlade poljoprivrednike, za ulaganje u planinskom području, području sa značajnim prirodnim ograničenjima ili ostalim područjima s posebnim ograničenjima ili za zajednički projekt.

E-savjetovanje je otvoreno za javnost do 28. veljače 2022. godine te dostupno na poveznici.