ZAGREB - U sklopu provedbe projekta „Mobilne ambulante“, Ministarstvo zdravstva nabavilo je 33 vozila mobilnih ambulanti opće/obiteljske medicine za 25 domova zdravlja u Republici Hrvatskoj.

Vozilo vrijedno 160 tisuća eura stiže i u Požeško-slavonsku županiju, a Sporazum o davanju vozila na uporabu i korištenje potpisali su ministrica zdravstva Irena Hrstić, zamjenik županice Ivan Radošić te ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije Marijan Višaticki.

Cilj Ministarstva je, da u suradnji sa županijama i domovima zdravlja, uspostavi sustav mobilnih ambulanti koji će obuhvatiti gotovo 80 posto ruralnih, otočnih i teško dostupnih područja, a projekt se financira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Timovi sastavljeni od liječnika, medicinskih sestara i vozača bit će opremljeni za obavljanje osnovnih pregleda, propisivanje terapije i recepata te za kućne posjete pacijentima koji se zbog zdravstvenog stanja ne mogu samostalno kretati. - Zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva na dodijeljenom vozilu koje je u prvom redu važno za starije pacijente i pacijente sa smanjenom pokretljivošću - rekao je Višaticki.

Zahvalu Ministarstvu zdravstva ispred Požeško-slavonske županije uputio je i zamjenik županice Ivan Radošić. - Ovo je važan korak u osiguravanju jednake dostupnosti zdravstvene skrbi svim stanovnicima naše županije, bez obzira na to gdje žive.

EU nije uspjela postići dogovor o zabrani naziva za veganske proizvode, odluka pomaknuta na 2026. godinu  -

Pod snažnim pritiskom javnosti, Europski parlament i 27 država članica nisu uspjeli izglasati najavljenu „zabranu veganskih burgera” – apsurdan i zlokoban prijedlog koji bi zabranio upotrebu uobičajenih riječi poput „burger” i „kobasica” za biljne proizvode, a za koji je lobirala mesna industrija. Bitka još nije gotova: nacrt zakona ponovno će se razmatrati u prvoj polovici 2026. godine, ali to daje više vremena opravdanoj kampanji protiv zabrane. 

I Paul McCartney poziva EU da odustane od zabrane veganskih „burgera” i „kobasica”

Razne ekološke udruge, udruge za zaštitu životinja, supermarketi, proizvođači hrane, restorani i potrošači oštro su se usprotivili pokušaju zabrane, a gotovo 340.000 potpisa prikupljeno je putem više peticija kojima se od EU-a traži odbacivanje prijedloga. Čak su se i slavne osobe poput bivšeg člana legendarnih Beatlesa, Paula McCartneyja, i njegovih kćeri Mary i Stelle pridružile kampanji protiv zabrane. McCartney je izjavio: „Naznačiti da su burgeri i kobasice ‘biljni’, ‘vegetarijanski’ ili ‘veganski’ trebalo bi biti dovoljno da razumni ljudi shvate što jedu.” Pojasnio je da nazivi kao što su „veganski burgeri” pomažu da se biljni proizvodi percipiraju na pozitivan način naglašavajući da su takvi proizvodi bolji i za naše zdravlje i za zdravlje planeta.

Potrošači nisu zbunjeni oznakama biljnog „mesa”

Odgoda je dobra vijest i za proizvođače biljnih mesnih alternativa, koji će izbjeći trošenje velikih iznosa na redizajn ambalaže i marketinga. Anna Strolenberg, nizozemska zastupnica u Europskom parlamentu, bila je jedna od najglasnijih kritičarki zabrane nazvavši ju „gubitkom vremena za sve”. U anketi s 20 000 ispitanika, 96 % nizozemskih potrošača reklo je da je veganska kobasica – jednostavno veganska kobasica. Štoviše, gotovo 70 % ispitanika protivilo se pokušaju zabrane, a 63 % njih nije smatralo važnim uopće donositi propise o tom pitanju.

Prijatelji životinja pozdravljaju odluku Europske unije da odbaci ovaj neutemeljen i štetan prijedlog te time zaštiti i potrošače i proizvođače: „Ovakve zabrane nemaju nikakvo uporište u stvarnosti – istraživanja jasno pokazuju da građani vrlo dobro razumiju što znači veganski burger ili biljna kobasica. Umjesto stvaranja prepreka i birokratskih apsurda, potrebno je poticati razvoj održive, biljne hrane koja donosi koristi i ljudima i životinjama i okolišu, i u skladu je s donošenjem niskougljičnih strategija”, poručuju Prijatelji životinja. 

Pozivaju sve da i dalje potpisuju međunarodnu peticiju na www.noconfusion.org, kojom se traži da EU u potpunosti povuče zabranu korištenja naziva „burger” ili „kobasica” za biljne proizvode. Više informacija o biljnim proizvodima dostupno je u vodiču „(R)evolucija mesa”, koji se nalazi na www.prijatelji-zivotinja.hr.   

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 3.000,00 eura  -

FOTO: DVD Pakrac

U četvrtak 11. prosinca 2025. oko 17.30 sati u Pakracu u Ulici Aleja kestenova, u obiteljskoj kući u vlasništvu 38-godišnjakinje došlo je do požara sušilice za rublje nakon čega se požar proširio na namještaj te prozore i vrata.

Požar su gasili vatrogasci DVD Pakrac koji o tome izvještavaju: - 11.12.2025 u 17:24 dojava o požaru obiteljske kuće.

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 3.000,00 eura.
 

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava -

FOTO: Ilustracija

U razdoblju od 10. do 11. prosinca 2025. između mjesta Donji Emovci i Emovački Lug, nepoznati počinitelj je iz vatrenog oružja ustrijelio srnu.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela Protuzakoniti lov i ribolov.

Protiv vozačice slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U četvrtak 11. prosinca 2025. oko 19.15 sati u Požegi na raskrižju ulica Orljavska i Slavka Kolara, 40-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, dolaskom do raskrižja nije propustila sva vozila koja se kreću cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska te je udarila prednjim dijelom vozila u desnu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljao 71-godišnjak.

Protiv vozačice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - Sinoć je u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega održana svečana Godišnja skupština Povijesnoga društva Požega. Vinko Tadić, predsjednik Povijesnoga društva Požega, održao je izlaganje o aktivnostima u 2025. godini. Organizirana supredavanja, predstavljanja knjiga, radionice, rasprave i izložbe. U tim aktivnostima sudjelovali suznanstvenici poput Dragutina Babića, Jasenke Kranjčević, Aleksandre Kučeković, Mihaele Markovac, Saše Mesić, Filipa Škiljana, Dinka Župana i niza drugih. U 2025. godini Povijesno društvo Požega bilo je suizdavač publikacije Vinka Tadića „Manastir Orahovica i prošlosti i sadašnjosti“ te knjige Nikole Rašića „Šijaci i Šokci u Požeškoj kotlini“. Publikaciju Vinka Tadića objavilo je Povijesno društvo Požega, Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“ – pododbor Požega, Institut za istraživanje migracija iz Zagreba i Biro-tisak d. o. o. Brestovac, a knjigu Nikole Rašića objavio je Hrvatski institut za povijest – podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje te Povijesno društvo Požega. Zajedno s Institutom za istraživanje migracija, Povijesno društvo Požega organiziralo je znanstveni skup „Multikulturalizam i izazovi suživota u 21. stoljeću“. Predsjednik Povijesnoga društva Požega Vinko Tadić istaknuo je uspješnu suradnju s Institutom za istraživanje migracija iz Zagreba, Gradskom knjižnicom Požega, Hrvatsko-češkim društvom, Srpskim kulturnim društvom „Prosvjeta“ – pododbor Požega, Ogrankom Matice hrvatske u Požegi i Parohijom požeškom te osnovnim i srednjim školama.

Godišnju nagradu za doprinos uspješnome radu Povijesnoga društva Požega primio je umirovljeni liječnik Georgije Diklić. Posljednjih godina istaknuo se kao publicist. Početkom rata u Republici Hrvatskoj bio je antiratni aktivist i predsjednik Mirotvornoga pokreta Požeške kotline.

U glavnome dijelu svečane godišnje skupštine Povijesnoga društva Požega dr. sc. Dinko Župan održao je predavanje „Život i djelo fra Matije Petra Katančića“. Tom je prigodom dr. sc. Dinko Župan, među ostalim, rekao: „Matija Petar Katančić najistaknutiji je hrvatski erudit druge polovice 18. i početka 19. stoljeća. Svojim je znanstvenim i stručnim radom pokrivao široko polje tadašnjih humanističkih znanosti. Katančićeva znanstvena rasprava 'Dissertatio de columna milliaria ad Eszekumreperta' (1782.) prva je arheološka rasprava na hrvatskom prostoru. Zato je Katančiću pripao naslov začetnika hrvatske arheologije. Katančić kao filolog, pjesnik i teolog spojili su se u jedno prilikom njegovoga sedmogodišnjeg prevođenja Biblije na hrvatski jezik. Nije doživio objavljivanje toga prijevoda koji je, izašavši iz tiska u Budimu 1831./2., ušao u kulturnu povijest Hrvatske kao prvi cjeloviti objavljeni prijevod Biblije.“

Dinko Župan prikazao je školovanje fra Matije Petra Katančića, rad u gimnazijama u Osijeku i Zagrebu te na Sveučilištu u Pešti kao i njegov doprinos razvoju humanističkih znanosti.

Autorica teksta: N. H.

POŽEGA - U Đačkom domu u Požegi održana je radionica "Koliko je sladak moj napitak" u sklopu obilježavanja Mjeseca borbe protiv ovisnosti, u suradnji Đačkog doma i Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije. Mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se svake godine od 15. studenoga do 15. prosinca.

Radionicu su vodile dr. sc. Jasmina Kovačević dr. med., spec. javnoga zdravstva i Ivona Kusulja dr. med., spec. epidemiologije iz Zavoda za javno zdravstvo, a bila je usmjerena na problem ultra prerađene hrane bogate šećerom te prekomjerne konzumacije energetskih napitaka. Tema je odabrana jer brojna istraživanja ukazuju da šećer - baš kao i društvene mreže, videoigre ili kockanje - aktivira slične mehanizme nagrade u mozgu. Oslobađanje dopamina stvara osjećaj ugode i potiče ponavljanja ponašanja, čime se oblikuju navike koje mogu imati dugoročne posljedice na zdravlje.

U praktičnom dijelu radionice učenici srednjih škola, uz podršku voditelja, doktorica i više medicinske sestre Monike Puljašević, izrađivali su postere s prikazom stvarne količine šećera u popularnim napitcima. Posteri će biti podijeljeni srednjim školama u županiji i izloženi kako bi se mladi educirali o velikim količinama šećera i tekućim kalorijama kojih često nisu svjesni.

POŽEGA - Grad Požega je i ove godine tradicionalno organizirao, 18. Susrete „Nitko ne smije biti sam" u Svečanoj dvorani "Gloria" u Požegi. Ove godine uz svečani ručak i novčani dar grad Požega je organizirao i druženje uz tamburašku glazbu TS "The Gotto" za 310 samica i samaca koji su navršili 70 godina a ostali su sami bez svog bračnog partnera. Ukupno se Gradu Požegi prijavilo 811 samica i samaca koji su dobili novčani dar, što je rekordni broj do sada, što svakako govori da Grad Požega ubrzano stari iz godine u godinu.

Na početku su sve nazočne pozdravili: Maja Petrović iz grada Požege i prof. dr. sc. Borislav Miličević, gradonačelnika grada Požege, koji su svima poželjeli toplu dobrodošlicu i zaželjeli ugodan boravak i druženje, te zaželjeli i da lijepo proslave nadolazeći blagdan Božića i Novu godinu. Zahvalivši se okupljenima što su se odazvali pozivu na ovaj veseli dan kako bi njihov optimizam u ovo teško sumorno vrijeme pretvorili u radost i svi skupa prenijeli na mlađe generacije. Naglasio je da dijeljenjem lijepih želja možemo Lijepu našu učiniti boljom, a samim time i naš grad. Svima je poželio puno zdravlja, lijepih emocija i svega što si sami požele u nadolazećim blagdanima.

Gradonačelnika Miličević, vijećnik Zlatko Vuković i zamjenik županice Ivan Radošić zatim su obišli sve za stolovima prije svečanog ručka i fotografirali se sa okupljenima. Za zabavni dio su bili zduženi tamburaši grube "The Gotto" a ples je otvorio osobno gradonačelnik te time sve pozvao na plesni podij.

ZAGREB - Strani radnici u Hrvatskoj osjetljiva su tema, ali i kratkoročna nužnost. Bez njih bi građevina stala, turizam se urušio, a BDP bi pao za 7 do 8 posto. Dugoročno, međutim, cilj mora biti država koja ne ovisi o stranoj radnoj snazi, nego vraća vlastite ljude. Da bismo to ostvarili, nužno je ozbiljno se suočiti s korupcijom i birokracijom koje potiču iseljavanje i guše poduzetništvo.

U posljednjih četrdeset godina Hrvatska ima 900.000 stanovnika manje, a broj novorođenih gotovo se prepolovio. Gospodarstvo danas ne može funkcionirati bez dodatne radne snage – no što brže provedemo reforme i suzbijemo korupciju, to ćemo se prije riješiti ovisnosti o stranim radnicima. Borba protiv korupcije danas je čin čistog domoljublja.

Udruga Glas poduzetnika (UGP) zato predlaže razmjerne i provedive izmjene Zakona o strancima koje će izjednačiti male i srednje poduzetnike s velikima. Javna rasprava o zakonu trenutačno je u tijeku, a UGP poziva Vladu i resorno ministarstvo da razmotre konkretne prijedloge poduzetnika s terena.

Ključni zahtjevi UGP-a:

1. Ukinuti diskriminatorni uvjet o 100.000 eura godišnjeg prihoda Taj uvjet nema uporište u europskim direktivama, pogoduje velikima, a isključuje male poslodavce, sezonce i obiteljske tvrtke. Postojeći mehanizmi kontrole (jamstveni polog, zadužnice, nadzor i kazne) već osiguravaju zaštitu radnika i sustava.

2. Ukinuti prekomjerne administrativne uvjete Omjeri domaćih i stranih radnika, financijski pragovi i nepotrebna birokracija čine zapošljavanje stranaca gotovo nemogućim, osobito za male poduzetnike. Potrebni su razmjerni i jednostavniji uvjeti usklađeni s EU standardima.

3. Zadržati rok od 30 dana za izdavanje dozvola Iznimno, rok se može produžiti do 60 dana, ali ako država ne izda dozvolu u roku, poslodavac mora imati pravo zaposliti radnika dok se rješenje formalno ne izda.

4. Odgoditi obvezu polaganja ispita iz hrvatskog jezika za 24 mjeseca Ispit treba uvesti postupno, s prilagodbom razine jezika vrsti posla, uz fleksibilne modele (online, izvan radnog vremena) i bez dodatnog financijskog tereta za poslodavce.

5. Ukidanje teritorijalnog ograničenja rada Radnici u građevini, turizmu i održavanju ne smiju biti administrativno vezani za jednu policijsku upravu. Ograničenje treba ukinuti barem za deficitarna zanimanja, a po mogućnosti i u potpunosti.

6. Uspostaviti pravičnu proceduru prije stavljanja poslodavca na “crnu listu” Poslodavac mora imati pravo na žalbu prije nego što zabrane stupe na snagu. Evidencija se treba brisati odmah ako sud potvrdi da prekršaja nije bilo.

Zaključak:

Hrvatska danas mora pronaći ravnotežu između potreba tržišta rada i zaštite domaćih radnika. UGP upozorava da se zakonske izmjene ne smiju pretvoriti u prepreku malima, jer upravo oni stvaraju najveći broj radnih mjesta i izravno doprinose lokalnim zajednicama.

Samo pravedan, razmjeran i održiv sustav može istodobno štititi radnike, omogućiti gospodarstvu da diše i pomoći Hrvatskoj da ponovno postane zemlja u koju se ljudi vraćaju – a ne iz koje odlaze.