U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen, a budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U subotu 3. kolovoza 2024. oko 13.30 sati u mjestu Velika na Trgu bana Josipa Jelačića, 30-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 1,49 promila upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te udario prednjim desnim kotačem u betonski rubnjak. Nakon toga je sletio s kolnika na travnatu površinu i udario u stabla, metalni nosač reklama te betonsku klupu. Također je utvrđeno da je upravljao vozilom za vrijeme dok mu je istekla važnost vozačke dozvole.

U prometnoj nesreći vozač je lakše ozlijeđen, a budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.

BOGATA VITAMINIMA I MINERALIMA A SIROMAŠNA KALORIJAMA I ODLIČNO OSVJEŽAVA  - 

Iako je mnogi vole i zamišljaju kao odlično slatko voće posebnog okusa, ljubenica je zapravo povrće iz porodice tikava koja je bila poznata još u vrijeme Egipta prije 5.000 godina. Uzgajali su je stari Egipćani a njeno sjeme postepeno se širilo iz Egipta cijelim tada poznatim svijetom. Danas se i nakon mnogih križanja uzgaja uglavnom u područjima gdje ima plodnog tla i dosta sunčanih dana. Da sazori lubenica treba 85 do 100 sunčanih dana, a poneke vrste i 130 sunčanih dana.

Upravo danas 3. kolovoza se u cijelom svijetu obilježava Međunarodni dan lubenica poznate i po drugim nazivima. Lubenica je prirodni antioksidans, koji svojim visokim udjelom vode (oko 92 %) i minerala čisti toksine iz organizma. Vrlo je sočna i bogata je vitaminom C, vitaminom A, kalijem i magnezijem, dok istovremeno sadrži vrlo malo kalorija, svega 30 kcal na 100 grama. Odličan je izvor likopena, pigmenta koji lubenici daje karakterističnu rozo-crvenu boju, te pruža snažnu antioksidativnu zaštitu. Visoka razina likopena štiti stanice od oštećenja i smanjuje rizik od srčanih bolesti. Također poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju nakupljanje viška masnoće. Lubenice doprinose sniženju krvnog tlaka i utječe na zdravlje i hidratizaciju kože, a podiže raspoloženje i poboljšava koncentraciju. Koštice i kora lubenice je jestiva, u Aziji se lubenice kisele, a Japanci uzgajaju kvadratne oblike lubenica prvenstveno radi lakšeg skladištenja.
Lubenica je neprocjenjivo osvježavajuća namirnica za tople dane. Njezina sposobnost da utaži žeđ u vrućim ljetnim danima nesumnjivo je neusporediva.

U povijesti su lubenice postavile neke impresivne rekorde, a poznato je da je najteža lubenica ikada uzgojena težila čak 159 kilograma, a Chris Kent iz SAD-a je postigao to postignuće 2013. godine.

POŽEGA - U prostorijama Gradskog društva Crvenog križa Požega, Osječka ulica 12, bilo je organizirano peto ovogodišnje dobrovoljno davalaštvo krvi kroz tri dana.

Dana 31. srpnja  akciji je pristupilo 130 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 124 darovatelja.

Dana 01. kolovoza akciji je pristupilo 104 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 95 darovatelja.

Dana 02. kolovoza akciji je pristupilo 96 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 88 darovatelja.

Ukupno 31. srpnja te 1., i 2. kolovoza akciji je pristupilo 330 potencijalnih darovatelja a krv je dalo 307 dobrovoljnih darovatelja i time spasilo nečiji život.

Iz Gradskog društva Crvenog križa poručuju: - Darovatelj krvi može biti svaki zdravi čovjek od 18 do 65 godina. Darivanje krvi je bezbolan akt koji ne narušava zdravlje davaoca.

Dobrovoljnim davanjem krvi ujedno kontroliramo naše zdravlje. Krv kao LIJEK je nezamjenjiva.

 - Zahvaljujemo se na razumijevanju i pomoći svim medijima koji prate naš rad i pridonose animaciji potencijalnih darovatelja krvi - zahvalio se ravnatelj GD CK Požega Miroslav Zelenika, dipl. oec.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija"

FOTO: Ilustracija

U petak 2. kolovoza 2024. u Požegi, anonimni građanin je prilikom čišćenja kuće pronašao i dragovoljno policijskim službenicima predao pištolj, spremnik za pištolj i osam komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

Prema vrijednosti indeksa razvijenosti iz 2024. godine, Požeško-slavonska županija se nalazi na 17. mjestu od ukupno 20 županija i Grada Zagreba, i to čak je 7. županija po rangu ispod prosjeka, u najnižoj razvojnoj skupini, s indeksom razvijenosti od 92,9. Primjerice Krapinsko-zagorska i Međimurska županija imaju indeks razvijenosti 101, a Primorsko-goranska županija 104, te Grad Zagreb 120. Indeks razvijenosti uključuje slijedeće pokazatelje: prosječni dohodak po stanovniku, prosječni izvorni prihodi po stanovniku, prosječna stopa nezaposlenosti, opće kretanje stanovništva, stupanj obrazovanosti stanovništva (tercijarno obrazovanje)
i indeks starenja.

Sve slavonske županije su ispodprosječno razvijene, a imamo provedbu 8 godina tzv. Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, gdje nisu stvorena radna mjesta i preduvjeti za ostanak mladih, nego naprotiv iseljeno je sto tisuća stanovnika u zadnjih 8 godina provedbe Projekta. Smanjenje broja stanovnika od 2011-2021 godine je najviše izražen u 4 slavonske županije Vukovarsko srijemska 19,81 %, Brodsko posavska 17,52, Požeško slavonska 17,44 , Virovitičko podravska 16,46. To je stvarni pokazatelj kako se živi u Slavoniji, koja je očito namijenjena nekom drugom, a ne onima koji su se rodili, odrasli i školovali se u njoj. Slavoniju nisu spasili jednakoobrazni projekti, koji ne donose dodatnu vrijednost, a niti je Slavonce itko pitao koji projekti i što im je najpotrebnije.

Čak i započeti vitalni projekti poput rekonstrukcije dionice D-38 sa šest kružnih tokova su zastali, da ne govorimo o potrebi izgradnje požeške zaobilaznice koja ideja je desetljećima u povojima ili „vječno obećanom“ strateškom projektu brza cesta Požega – Staro Petrovo Selo (autocesta A3) . Sve se to odražava na poduzetničke aktivnosti i investicije, koje s lakoćom i takvom nebrigom vladajućih zaobilaze požeški kraj. Nalazimo se u vremenu negativnih demografskih trendova, a razvoj gospodarstva i održivi razvoj uvelike ovisi o adekvatnoj prometnoj mreži, a ulagačima nude brz i kvalitetan spoj s važnim prometnim pravcima u okruženju - navodi u svom priopćenju medijima Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP iz Požeško-slavonske županije.

- Postavila sam upit ministru mora, prometa i infrastrukture, g. Olegu Butkoviću i upozorila na nedovršene radove, te zatražila obrazloženje. Činjenica da i kod projekata u provedbi dolazi do “zastoja”, što uključuje novo administriranje, nove upravne postupke i prolongiranje rokova, što nije utjeha za stanovnike Požeško-slavonske županije koji su sa razlogom nezadovoljni postojećom situacijom. Svjedoci smo redovnih obilazaka premijera i ministara u našu županiju, no nakon obećanja velikih projekata, Požeško-slavonska županija ostaje predvodnica u „zastojima“ i poteškoćama u realizaciji. Ovim putem pozivam HDZ-ove političare, na lokalnom i regionalnom nivou, da se stvarno založe za realizaciju planiranih projekata i završetak postojećih, kako Požeško slavonska županija ne bi i dalje ostala predvodnica u nerazvijenosti i olako danih obećanja - istakla je u svom periopćenju Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica.

Dogodila su se dva požara na otvorenom prostoru -

FOTO: Ilustracija

U petak 2. kolovoza 2024. oko 12.15 sati u mjestu Štitnjak, na neutvrđeni način došlo je do požara na otvorenom prostoru te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Istoga dana, oko 16.45 sati između mjesta Biškupci i Poljanska, na neutvrđeni način došlo je do požara na otvorenom prostoru te je izgorjela suha trava i strnište.

U požarima nije bilo materijalne štete.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad trojicom hrvatskih državljana s područja Kutjeva starosti 18, 26 i 28 godina koje se sumnjiči da su počinili tešku krađu provaljivanjem. Naime, oni su u razdoblju od 3. do 23. ožujka 2024. u mjestu Tulnik iz kapele na mjesnom groblju otuđili crkveno zvono u vlasništvu župe Buk.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.
 

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog -

FOTO: Ilustracija

U petak 2. kolovoza 2024. oko 20.35 sati u mjestu Donji Gučani, policijski službenici u prometu su zatekli 52-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,06 promila upravljao osobnim automobilom. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se provjerio identitet.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja on je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom 

FOTO: Ilustracija

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Završje u Ulici Zvonka Brkića.

Iz policije upozoravaju sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu.

Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.

Dok jedni očajnički dižu ruke i tvrde da je ova sezona na Jadranu počela katastrofalno, drugi se bore s neočekivanim problemom – nedostatkom radne snage! Ubrzano otvaranje novih hotela i restorana stvorilo je krizu u potrazi za radnicima ostavljajući mnoge poslodavce na rubu očaja. Jesu li pred nama neviđeni izazovi ili se radi o prilici koja će redefinirati ljetni turizam na Jadranu?

Turistička sezona je u punom jeku i mnogi radnici na moru već su odavno započeli s poslom. Mnogi se odlučuju na sezonski radzbog zarade, ali neki i zbog uživanja jer, prema pisanju medija, mnogi Hrvati više si ne mogu priuštiti ljetovanje na našoj obali.

Inovativna platforma za zapošljavanje PickJobs je napravila kratko istraživanje o trenutnoj situaciji vezanoj uz sezonske poslove u Hrvatskoj usporedno s brojem korisnika koji traže posao tijekom cijele godine. Od početka ove godine, najviše posloprimaca tražilo je poslove u administraciji, IT industriji, ugostiteljstvu, sportu i u turizmu. Također, tražitelji posla su pokazali interes i za bankarstvom, trgovinom i prodajom, marketingom i oglašavanjem, graditeljstvom te ekonomijom. Najviše oglasa na PickJobs tijekom 2024. godine odnosi se na ugostiteljstvo, trgovinu i prodaju, promet i transport te graditeljstvo. Najviše aktivnih sezonskih oglasa može se i dalje pronaći u kategoriji ugostiteljstvo, neznatno manje u turizmu, a bilo je aktivnih oglasa u kategorijama trgovina i prodaja, promet i transport te poljoprivreda. Što se tiče studenata, mnogi su pokazali interes za sezonskim radom i prijavljivali se na mnoštvo oglasa na Jadranu. Najviše studenata odlučilo je raditi poslove administracije, ugostiteljstva, trgovine i prodaje te skladištenja i logistike.

Prema podacima s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prvih šest mjeseci 2024. zaposlio se 12 689 osoba na sezonskim poslovima. Uglavnom se radi o zanimanjima konobara/konobarica, sobara/sobarica, čistača/čistačica, kuhara/kuharica, pomoćnih kuhara/pomoćnih kuharica, prodavača/prodavačica, kuhinjskih radnika/kuhinjskih radnica, recepcionara/recepcionarki, turističkih animatora/turističkih animatorica, pomoćnih konobara/pomoćnih konobarica i slično. No, tražilo se nekoliko tisuća osoba više. Naime, potražnja je bila za 16 656 radnika. Tijekom cijele prošle godine za sezonske poslove tražilo se 23 403 radnika, a zaposlilo se njih 17 360. Iako je sezona u jeku, brojni i dalje traže radnike. Prema podatcima HZZ-a, imaju aktivne 963 otvorene pozicije za sezonski posao.

Kako se ljeto bližilo, u Hrvatskoj je izdavano sve više dozvola za rad stranim radnicima, a broj onih u turizmu i ugostiteljstvu povećavao se. Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova u siječnju je izdano 14 219 dozvola za boravak i rad, u veljači 32725, u ožujku  52196, u travnju 72872, u svibnju 93786 i u lipnju 112389. U prva četiri mjeseca najviše je dozvola izdano za rad u graditeljstvu, dok su turizam i ugostiteljstvo bili na drugom mjestu. Potom su se u svibnju i lipnju popeli na prvo mjesto. U prva tri mjeseca 2024. godine najveći broj radnih dozvola izdan je državljanima Nepala, potom u travnju, svibnju i lipnju najviše dozvola za rad izdano je državljanima Bosne i Hercegovine.

Iako je sezona na vrhuncu, potražnja za sezonskim poslovima i dalje traje. Primamo svakodnevne upite i prijave zainteresiranih kandidata iz Hrvatske i regije za sezonskim radom. Nadamo se da će svatko pronaći željeni posao i zadovoljavajuće uvjete.