Učitelji i učiteljice vole svoj posao. No umjesto ocjena od 1 do 5 koje se uskoro uvode, potrebna im je aktivna participacija u donošenju odluka koje ih se tiču, kao i prilike za profesionalni razvoj -
Učiteljski poziv doživio je drastične promjene u posljednjih nekoliko desetljeća. Danas uz poučavanje i ocjenjivanje, od učitelja:ica se očekuje da budu i vođe, administratori, pomagači u učenju, prijatelji, individualni pomagači, zamjenski roditelji i uzori. Djeca su sve veći broj sati u školi, čime škola postaje „drugi dom”, što zahtijeva sve veću razinu pedagoških i psiholoških kompetencija. A od škola i učitelja traži se da riješe probleme za koje ni društvo ni donositelji odluka ne pronalaze odgovore.
Uz sve prethodno navedeno, od iduće godine, prema usvojenom Zakonu o plaćamau državnoj službi i javnim službama, učitelji, nastavnici i profesori bit će ocjenjivani prema još nejasnim kriterijima, na skali od 1 do 5. Najava takve prakse povećava nesigurnost i nepovjerenje učitelja u trenutku kad mnogi od njih napuštaju tu profesiju, a mladi je sve manje biraju i studiraju.
Brojna su istraživanja već ukazala na visoku prisutnost stresa u učiteljskoj profesiji (Macuka, Burić, Slišković, 2017.; Jokić, Ristić Dedić, Šimon, Peharda, 2022.). Iako više od 80% ispitanih učitelja:ica navodi kako vole svoj posao, 64% ističe administrative zahtjeve te pritiske roditelja kao izvor značajnog stresa te navodi da se opseg posla u odnosu na pretpandemijsko vrijeme znatno povećao. Oko 10% ispitanih doživjelo je zastrašivanje i vrijeđanje. Istovremeno, gotovo 90% učitelja osjeća da ne mogu utjecati na obrazovne politike.
Danas su nastavnici više tužni nego li pod stresom. Tokom vremena naučimo na stres, ali se useli neka tuga, bespomoćnost i osjećaj diskriminiranosti i bezvrijednosti. (citat iz novijeg istraživanja o stresu i slobodnom vremenu nastavnika, Brzica i Femec, 2024.)
Kako bi učitelji mogli biti „odlični’’ te, osim poučavanja, brinuti za dobrobit naše djece i mladih, oni sami trebaju biti dobro i osjećati se podržano i sigurno na svom radnom mjestu. Jesu li im ti uvjeti osigurani prije no što se kreće s procjenom njihova rada?
U Forumu za slobodu odgoja, nakon višegodišnjih istraživanja, edukacija i brojnih konzultacija s učiteljima, nastavnicima i ravnateljima iz cijele Hrvatske, sigurni smo u to da ako se uvodi vrednovanje rada učitelja, treba im omogućiti da se usavršavaju i razvijaju svoje kompetencije. Istovremeno, ne bi smjele postojati nepoznanice po pitanju postupka ni po pitanju kriterija ocjenjivanja.
U sustavu u kojem ravnatelji:ce ne prolaze adekvatne edukacije za davanje povratne informacije i za procjenu radne uspješnosti (u školama, kao ni u većini drugih javnih i državnih službi), pitamo se kako će taj proces izgledati. Društvo u kojem živimo često ne funkcionira po principima izvrsnosti i transparentnosti, te je upitno što će nam donijeti neslavna skala od 1 do 5, za koju već dugo znamo da nije primjerena za ocjenu dječjeg znanja pa tako ni za vrednovanje rada odraslih.
UNESCO ove 2024. godine Svjetski dan učitelja:ica (5. listopada) slavi pod motom „Poštujmo glas učitelja”. A da bi se glas učitelja čuo, ističu, potrebna je kultura povjerenja i suradnje, njegovanje autonomije i akademske slobode, kulture u kojoj se učitelje poštuje i cijeni unutar i izvan učionice. Za transformaciju obrazovanja važno je da učitelji i njihov razvoj budu u središtu.
Forum za slobodu odgoja čestita svim učiteljicama, nastavnicima i profesoricama Svjetski dan učitelja i učiteljica!
