Požeški biskup Antun Škvorčević uputio je 20. travnja 2020. zamolbu dr. Davoru Božinoviću, načelniku Stožera civilne zaštite RH, potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova da Stožer civilne zaštite RH dokine mjeru obustave vjerskih okupljanja za katoličke župe na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. Biskup je u molbi napisao:

»Želio bih Vam iskazati zahvalnost za sve ono što ste zajedno s drugim članovima Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske do sada učinili u nastojanju oko očuvanja hrvatskih građana od zaraze koronavirusom. Odlukom o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih događaja od 19. ožujka 2020. obuhvatili ste i vjerske zajednice te u njezinoj točki III. tražite i obustavu vjerskih okupljanja. Navedena mjera stavila je u težak položaj katoličke vjernike, kojima je za duhovni život bitno sudjelovanje na euharistijskom slavlju, primanje svete pričesti i drugih sakramenata. Nije mali broj onih koji smatraju da potrebe njihova duhovnog života ne bi smjele biti ispod 16 nabrojenih potreba u točki III. spomenute Odluke, izuzetih od zabrane okupljanja. U Požeškoj biskupiji koja se prostire na području šest županija, Požeško-slavonska županija od početka pandemije do danas ima samo 3 zaražene osobe koronavirusom a Virovitičko-podravska 2, odnosno 4, ako se računa po sustavu središnje baze podataka. U petak, 17. travnja 2020. primarius Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gostovao je u središnjem Dnevniku HRT-a te je među ostalim kazao kako se u Stožeru razgovara o tome da postoji nekoliko županija koje imaju jako dobru epidemiološku situaciju, spomenuvši Požeško-slavonsku županiju, koja ima najnižu incidenciju te Virovitičko-podravsku županiju. Istaknuo je kako „Postoji mogućnost da se kod njih nešto više mjera olabavi, odnosno relaksira s obzirom da imaju odličnu epidemiološku situaciju.“

Ovime Vas na temelju toga molim da Nacionalni stožer civilne zaštite u okviru trenutačnog popuštanja epidemioloških mjera što prije donese odluku o dokidanju mjere obustave vjerskih okupljanja za katoličke župe na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije u Požeškoj biskupiji, uz obdržavanje Preporuke za postupanje vezano uz pojavu COVID-19 bolesti uzrokovane novim koronavirusom i vjerska slavlja i druga vjerska okupljanja, koje je izdao Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 11. ožujka 2020. Zahvaljujem Vam za razumijevanje, sa željom  da i dalje uspješno vodite Stožer civilne zaštite«, piše u molbi biskup Škvorčević.

PRIGODNE POŠTANSKE MARKE IZ SERIJE „ZNAMENITI HRVATI“  -

ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 22. travnja nove prigodne poštanske marke iz serije „Znameniti Hrvati“. Motivi prikazani na poštanskim markama su Ivan Krstitelj Rabljanin, Lelja Dobronić, grof Janko Drašković. Autor marke je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Nominalna vrijednost maraka označena je slovnom oznakom „A“ što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu.  Marke su izdane u arcima od 20 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Ovo je izdanje realizirano u suradnji s Tehničkim muzejom Nikola Tesla u Zagrebu (Ivan Krstitelj Rabljanin), Maticom hrvatskom, u čijem je vlasništvu umjetnina Vlahe Bukovca iz 1893. (portret grofa Janka Draškovića) te Zagrebačkom nadbiskupijom, Nadbiskupskim duhovnim stolom (fotografija Lelje Dobronić, Nadbiskupski arhiv u Zagrebu, Ostavština Lelje Dobronić).

Ivan Krstitelj Rabljanin

Ivan Krstitelj Rabljanin rođen je u Rabu oko 1470. Kao ljevač topova i zvona primljen je 1505. u službu Dubrovačke Republike, gdje je bio glavni majstor do kraja života 1540. Od Maloga vijeća dobio je stan i radionicu u Revelinu, a 1509. primljen je u trgovačku Bratovštinu sv. Antuna te postao građaninom Dubrovnika. Bio je vješt ljevač i istančan dekorater, koristio se širokim rasponom renesansnih ukrasa kojima je znao pridonijeti profinjenoj vitkoći svojih djela. Bavio se i različitim trgovačkim i pomorsko-trgovačkim poslovima.

Lelja Dobronić

Velika i znamenita, onoliko koliko je bila samozatajna i nesebična: ako se za nekoga može reći da je iznova sagradio stari Zagreb, temeljeći ga na dubokoj i duboko provjerenoj povijesti, bila je to povjesničarka umjetnosti i povjesničarka Lelja Dobronić (1920. – 2006.). Uz znanost i umjetnost Lelja Dobronić sa strašću je voljela prirodu. Bila je posvećena planinama, bistrom zraku, napornim usponima, radosti vrhunaca i dalekih vidika. Kao da su njezin unutrašnji i izvanjski svijet živjeli u razmjeni metafora.

Grof Janko Drašković

Grof Janko Drašković (Zagreb, 1770. – Radkersburg, 1856.) bio je hrvatski preporoditelj i političar. Bio je vrlo obrazovan i poliglot. Njegovo najvažnije djelo, Disertatia iliti razgovor (Karlovac, 1832.), prva je politička brošura na hrvatskom jeziku, na štokavskom narječju. U njoj je prvi iznio cjelovit politički, društveni, kulturni i gospodarski program postupne preobrazbe hrvatskog društva po engleskom i mađarskom uzoru.

U ponedjeljak 20. travnja 2020. oko 15.40 sati u Požegi u Zrinskoj ulici ispred trgovine, 70-godišnjak je pod vidnim utjecajem alkohola (odbio alkotest) vikao i galamio, a prilikom postupanja vrijeđao policijske službenike. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 70-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz čl. 13. (vika, tuča i galama) i čl. 17. (omalovažavanje policijskih službenika) iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

Prilikom kontrole prometa omalovažavao policijskog službenika

U ponedjeljak 20. travnja 2020. oko 18.20 sati u mjestu Oblakovac, prilikom kontrole prometa 29-godišnjak je omalovažavao policijskog službenika i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz čl. 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

U ponedjeljak 20. travnja 2020. u ranim jutarnjim satima u mjestu Velika, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u radni stroj u vlasništvu trgovačkog društva iz Koprivnice i otuđio gorivo. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

POŽEGA - U vrijeme donošenja odluka o brojnim ograničenjima, veseli kad se povuče jedna od odluka ograničenja i životne radosti dolaze ponovno. Odluka koju je danas poslije podne donio Stožer CZ Požeško-slavonske županije svakako najviše je obradovala ribiče. Temeljem suglasnosti  Stožera CZ RH odobren je rekreativni ribolov na ribolovnim vodama Požeško-slavonske županije, a na osnovu toga Stožer CZ županije potvrdio je Odluku. Ribolov se može odvijati isključivo pojedinačno, bez druženja, većeg okupljanja, paljenja vatre,pripremi hrane uz vodu i u objektima ribičkih društava. Jedan ribolovac može koristiti samo jedno ribolovno mjesto uz vodu. Osobama kojima je izrečena mjera samoizolacije zabranjen je dolazak na ribnjake i ribolovne vode.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) objavila je sveobuhvatan godišnji pregled klime koji sadrži dubok uvid u stanje naše klime u 2019. kako bi se stvorila prijeko potrebna dugoročna slika o tome kako se ona mijenja

Ključni nalazi: 2019. godina bila je najtoplija u Europi, 11 od 12 najtoplijih godina dogodilo se od 2000. godine, tri razdoblja izuzetno toplog vremena dogodila su se u veljači, lipnju i srpnju, što je dovelo do rekordno visokih temperatura. Dugoročni prikaz pokazuje jasan trend zagrijavanja tijekom posljednja četiri desetljeća, jedan od najvlažnijih studenih donio je količine oborina čak četiri puta više od normalne količine u Zapadnoj Europi, europski Arktik relativno je hladniji nego posljednjih godina, ali ljetni toplinski val uzrokuje rekordno topljenje leda na Grenlandu, staklenički plinovi i dalje rastu

Izvještaj, koje ove godine pruža dodatnu razinu detalja o izvorima i vremenskom rasponu podataka, potvrđuje da je 2019. godina bila najtoplija u Europi. Topli uvjeti i ljetni toplinski valovi doprinijeli su sušama u srednjoj Europi, dok su se obilne kiše javljale u zapadnoj i južnoj Europi krajem godine. Unatoč tome, ukupna količina kiše bila je blizu prosjeka za cijelu godinu na cijelom kontinentu.

Klimatski pokazatelji na globalnoj razini ukazuju da je posljednji petogodišnji prosjek 1,1°C viši od predindustrijske ere, a u cijeloj Europi gotovo 2,0°C viši od druge polovice 19. stoljeća. Cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je ratificiralo 188 zemalja, je zadržati porast globalne prosječne temperature na znatno ispod 2,0°C više od predindustrijske razine i uložiti zajedničke napore da se povećanje ograniči do 1,5° C.

Zbog toga je godišnje izvješće o Stanju klime u Europi važno mjerilo za donositelje odluka i industrije diljem Europe za planiranje mjera protiv učinaka klimatskih promjena. Neki ključni pokazatelji klime u izvješću pokazuju kako se klima mijenja i na europskoj i na globalnoj razini te daju uvid u njen dugoročni razvoj. Slobodno dostupni, visokokvalitetni podaci nude detaljno znanje koje mogu koristiti sve vrste sektora, uključujući poljoprivredu, zdravstvo, osiguranje, zdravstvo, sigurnost, turizam i planiranje gradova i država.

Podaci iz 2019. godine pokazuju kontinuirani trend zagrijavanja

Stanje klime u Europi 2019. potvrđuje kako temperature u cijeloj Europi i dalje pokazuju jasan trend zagrijavanja. Od 2000. godine dogodilo se jedanaest od 12 najtoplijih godina.  Najtopliju zabilježenu godinu u Europi 2019. prate 2014., 2015. i 2018. Dodatno, sva su godišnja doba bila toplija od prosjeka, a ljeto je bilo četvrto najtoplije od 1979. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature čak 3 do 4 stupnjeve više od uobičajenih. Intenzivni toplinski valovi u lipnju i srpnju doveli su i do rekordnih temperatura u nekim europskim zemljama, uključujući Francusku i Njemačku.

Osim toga, ljetne suše utjecale su na vegetacijski pokrov u mnogim dijelovima kontinenta, iako se u dijelovima zapadne Europe vegetacijski pokrivač vratio u normalu do jeseni, ali su ih krajem godine pogodile obilne kiše.

Na europskom Arktiku temperature su bile ispod maksimuma posljednjih godina. U 2019. godini temperatura zraka u ovoj regiji bila je 0,9°C viša od prosjeka. Unatoč tome što su ljeti temperature bile bliske prosječnim, kratki toplinski val koji je pogodio kontinentalnu Europu krajem srpnja, pomaknuo se prema sjeveru uzrokujući rušenje svih vremenskih rekorda temperature u sjevernoj Skandinaviji i doprinio rekordnom topljenju površinskog leda na Grenlandu.

Povećavaju se koncentracije stakleničkih plinova

U 2019. godini koncentracije ugljičnog dioksida (CO₂) i metana (CH₄) nastavile su se povećavati, kaže izvješće Stanje klime u Europi 2019. godine. Globalni neto tokovi stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida, metana i dušičnog dioksida slijede stalni uzlazni trend, obrazac uspostavljen tijekom posljednjih desetljeća. Znanstvenici kažu da je moguće pronaći koncentracije visoke poput onih 2019. godine jedino vraćajući se unatrag milijunima godina u povijest.

Broj sunčanih sati je najviši od 1980-tih

U 2019. godini zabilježen je najveći broj sunčanih sati iznad prethodne rekordne 2015. godine, uspoređujući podatke od 1983. godine, iako je bilo određenih regionalnih varijacija. Ovo naglašava jasan uzlazni trend sunčanih sati tijekom posljednjih 40 godina na cijelom kontinentu. Ova količina sunčevih sati bila je prisutna tijekom cijele godine, a oblačnost je bila ispod prosjeka tijekom prvih šest mjeseci. Područja s iznadprosječnom količinom sunčevih sati bila su Španjolska, dijelovi Francuske, središnja Europa i veći dio istočne Europe.

Za realizaciju zahtjeva potrebno je prethodno dogovoriti termin dolaska u policijsku upravu, odnosno policijsku postaju

Od danas se na mjestima obavljanja upravnih poslova u policijskim upravama i policijskim postajama mogu se realizirati određeni poslovi prijave i odjave prebivališta i boravišta građana u Republici Hrvatskoj, uz prethodni dogovor oko termina dolaska.

Novi izuzeci od opće obustave obavljanja poslova prijave i odjave prebivališta i boravišta su:

• prijava prebivališta osoba koje su stekle hrvatsko državljanstvo, a prethodno su imale reguliran status stranca odnosno nalaze se na području Republike Hrvatske,  
• prijava prebivališta hrvatskih državljana koji su uselili u Republiku Hrvatsku počevši od 25.2.2020. godine i nadalje,
• prijava prebivališta novorođenčadi,
• prijava prebivališta supružnika koji nakon sklapanja braka živi kod drugog supružnika, ukoliko je brak sklopljen za vrijeme trajanja epidemije,
• produženje boravišta osoba kojima je istekla ili istječe prijava boravišta na godinu dana, a žele boravište produžiti još godinu dana u istom mjestu i adresi,
• produženje boravišta osoba kojima je istekla ili istječe prijava boravišta, a koje ispunjavaju uvjete za prijavu boravišta duže od dvije godine u istom mjestu i adresi (članak 4. stavak 4. Zakona o prebivalištu).

U ostalim slučajevima, ukoliko je zahtjev žuran i nužan za ostvarivanje nekog prava, građani se mogu obratiti upravnim poslovima nadležne policijske uprave odnosno policijske postaje koja će odlučiti o opravdanosti zahtjeva.

Ne zaboravite da za realizaciju svog zahtjeva treba imati ugovoren termin dolaska.

Brojevi telefona za ugovaranje termina i dodatna pitanja:

SJEDIŠTE POLICIJSKE UPRAVE U POŽEGI
Prijave prebivališta i boravišta: 034/254-104

POLICIJSKA POSTAJA PAKRAC
Prijave prebivališta i boravišta: 034/454-621

Stožer Civilne zaštite RH priopćio je danas, 20. travnja, na redovnoj tiskovnoj konferenciji u 14 sati, da u posljednjih 24 sata bilježimo 10 novo oboljelih osoba, što ukupno iznosi do sada 1.881 zaražene osobe korona virusom u Hrvatskoj. Prosjek zaraženih je 50 godina a više od 52 posto su ženskog spola. Ukupno je 47 osoba umrlo od posljedica korona virusa u Hrvatskoj, uglavnom s kroničkim i teškim pridruženim bolestima, te uglavnom starijih osoba. Hrvatska ima jedan od nižih postotaka umrlih osoba sa korona virusom od EU država.

Stožer priopćuje da je ukupno testirano 25.610 osoba. Trenutno je na respiratoru 18 bolesnika, a bilježimo i 771 osoba koje su se oporavile od korona virusa. Ukupno hospitaliziranih je 324 osoba zaraženih korona virusom, a 786 osoba se liječi kod kuće.

Ukupno je nešto više od 13.523 tisuća osoba je u samoizolaciji i još uvijek ima onih koji krše mjere samoizolacije, pa i pokušavaju nabaviti i e-propusnici.

Do 4. svibnja produžene su odluke Stožera CZ o okupljanjima, priredbama, radu prodavaonica i obrtničkih radnji. Teretni promet će se odvija brže na pojedinim graničnim prijelazima.

Do sada je 15 županija podnijelo zahtjeve za ukidanje e-propusnica za kretanje na području njihovih županija.

Prijatelji životinja na 50. obljetnicu Dana planeta Zemlje, 22. travnja 2020. u 18 sati, organiziraju online izlaganje uživo koje će s njihove Facebook-stranice voditi Nikolina Plenar Jeličić, dugogodišnja veganka, aktivistica i volonterka udruge Prijatelji životinja. Govorit će koliko su razarajuće posljedice uzgoja životinja za hranu na zdravlje planeta i ljudi. Naime, kao ljudi nismo dovoljno svjesni činjenice da upravo životinjski proizvodi, odnosno meso, jaja i mlijeko, loše utječu na cjelokupno zdravlje planeta. Čak ni sav promet na svijetu ne djeluje toliko devastirajuće na okoliš kao uzgoj životinja. 
„Svaki dan trebao bi biti Dan planeta Zemlje! Klimatske promjene, globalno zatopljenje, svakodnevno izumiranje tisuća životinjskih i biljnih vrsta, efekt staklenika, kisele kiše, razorni uragani, poplave, pojava novih opasnijih bolesti, kao i sadašnji koronavirus COVID-19, povezani su s našom navikom jedenja mesa i drugih životinjskih proizvoda. Zar zaista dopuštamo da svakodnevno na tisuće djece diljem svijeta umire od gladi kada znamo da žitom kojim to možemo spriječiti tovimo životinje”, pitaju se Prijatelji životinja te naglašavaju kako na sve to značajno možemo utjecati biljnom prehranom.  
„Svakoga dana osoba koja se hrani veganski štedi 4164 litara vode, 20,5 kilograma žita, 30 kvadratnih metara pošumljene zemlje, 9 kilograma ekvivalenta CO2 i spašava život jedne životinje. Obećavajuće je da se čak za 73 posto može smanjiti naš ugljični otisak uklanjanjem mesa, mliječnih proizvoda i jaja iz prehrane”, ističu Prijatelji životinja. Svima preporučuju dokumentarni film „Cowspiracy: The Sustainability Secret” koji ukazuje da je industrijski uzgoj životinja glavni izvor uništavanja okoliša. 
Podsjećaju da su znanstvenici procijenili da danas vrste izumiru 100 do 1000 puta brže nego što je to bilo prije pojave čovjeka, a neki čak procjenjuju da bi do kraja stoljeća mogla izumrijeti polovica biljnih i životinjskih vrsta zbog destruktivnog ljudskog utjecaja na naš planet. Izgledno je da će se ovaj scenarij zaista i ostvariti ako ne promijenimo dosadašnji način života i način na koji se hranimo. Spoznaja o opadanju bioraznolikosti, masovnom zagađenju planeta, porastu i razvoju bolesti uzrokovanih konzumiranjem životinjskih proizvoda postoji već dugo u znanstvenim krugovima, ali je problem što široke mase ne razumiju povezanost prehrambenih navika pojedinaca sa sudbinom planeta.
„Uzgoj životinja radi hrane uzrok je velikim ekološkim problemima na Zemlji. Usporedbe radi, količina emisije stakleničkih plinova koja se stvara proizvodnjom govedine 20 puta je veća od količine emisije istih plinova uzrokovanih proizvodnjom graha”, napominju iz Udruge. Navode da uzgoj životinja, osim što proizvodi velik dio stakleničkih plinova, koristi i veliku količinu vode, energije i drugih prirodnih resursa te uništava golem dio prirodnih staništa i tako predstavlja ozbiljnu prijetnju biološkoj raznolikosti. Ukupan gubitak bioraznolikosti od 30 posto uzrokovan je stočarskom proizvodnjom. 
„Pozitivnim stavom prema veganskom načinu života može se uvelike utjecati na ozdravljenje planeta i ljudi”, kažu Prijatelji životinja. Zaključuju da prelazak na vegansku prehranu ili barem smanjenje konzumacije životinjskih proizvoda itekako mogu spasiti Zemlju, a ujedno učiniti pozitivne promjene na zdravlje ljudi te spasiti nebrojeno mnogo životinja.   
Povodom 50. obljetnice Dana planeta Zemlje i zabrinutosti zbog klimatskih promjena, najutjecajnija i najjednostavnija akcija koju svatko može poduzeti je maknuti namirnice životinjskog podrijetla sa svojih tanjura. Prijatelji životinja pozivaju sve da razmisle o svojim prehrambenim navikama i kako one utječu na cjelokupan život planeta i njegovih stanovnika uključujući čovječanstvo.
Stoga pozivaju sve da obilježe Dan planeta Zemlje odvajanjem vremena za kratko izlaganje Nikoline Plenar Jeličić, upoznavanje s prednostima veganske prehrane i posjet stranici www.veganopolis.net gdje se nalazi i prijavnica za Vege izazov.

Požari na otvorenom prostoru

U petak 17. travnja 2020. oko 15.30 sati u blizini mjesta Sesvete, na neutvrđeni način je došlo do požara na divljem deponiju smeća.

U subotu 18. travnja 2020. oko 20.25 sati u mjestu Dervišaga u blizini Orljavske ulice, na neutvrđeni način je došlo do požara u kojem je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

U nedjelju 19. travnja 2020. oko 20.20 sati u Požegi u Frankopanskoj ulici u ograđenom voćnjaku,  64-godišnjak je palio granje i travu te je uslijed vjetra došlo do požara u kojem je izgorjela suha trava. Protiv 64-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o zaštiti od požara.

 S obzirom da mala vatra može imati velike posljedice, policija apelira na sve građane:

- pridržavajte se zakonskih odredbi,

 - ne palite vatru na nedozvoljenim mjestima,

 - ne ostavljajte upaljenu vatru bez nadzora,

 - ne uništavajte prirodu i okoliš,

 - ukoliko dođe do nekontroliranog širenja vatre odmah obavijestite vatrogasce na broj 193, policiju na broj 192 ili Službu civilne zaštite na broj 112.