U posljednje tri do četiri godine visina ugovorenih sredstava iz EU fondova je u porastu, a u mnogim gradovima riječ je o velikim projektima, poput aglomeracije, u ruralnim područjima sredstva su osigurana za gradnju vrtića, ulaže se u poduzetničke zone, kulturno-turističke projekte… U odnosu na ukupno povučena sredstva u 2019. godini najveći udjel imaju srednji i veliki gradovi, a vodeći su gradovi Rijeka, Osijek, Virovitica, Petrinja, Zadar, Dubrovnik,  Beli Manastir, Karlovac, Split  i Pleternica - objavljuje portal gradeonačelnik.hr

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura tj. 81,56 milijardi kuna. Do 25. veljače 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,25 milijardi eura tj. 93,11 milijardi kuna odnosno 114,16% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,24 milijardi eura (39,80 milijardi kuna) odnosno 48,80% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 125,31% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 65,70% dodijeljenih sredstava.

Gradnja društvenih domova, vrtića, projekti aglomeracije, obnova dvoraca, edukacijskih centara, novih kulturno-turističkih sadržaja, energetske obnove, ulaganje u poduzetničke zone… dio je najvažnijih projekata u koje ulažu gradovi posljednjih godina. Riječ je o višegodišnjim projektima, tako da je za velik dio njih u 2019. godini povučen tek dio sredstava za pojedini projekt, a neki se u pojedinim gradovima nastavljaju još i ove godine.

U našoj analizi zbrojili smo  direktne i indirektne pomoći od EU. Za direktne su uzeta konta koja se odnose na tekuće pomoći od institucija i tijela EU-a i kapitalne pomoći od institucija i tijela EU-a, a za indirektne konto  pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (tekuće i kapitalne izražene zajedno).

Da gradovi sve bolje i efikasnije koriste EU fondove najbolje ilustrira podatak  o povučenim sredstvima per capita. U 2017. rekorderi povlačenja EU sredstava bili su gradovi koji su ostvarili preko 100 i 200 kuna po stanovniku, u 2018. četiri grada uspjela su povući iznad 1.000 kuna, a Grad Komiža bio je apsolutni rekorder sa povučenih nešto više od 2.500 kuna. U 2019., pak, čak 15 gradova premašilo je iznos od ostvarenih 1.000 kuna, četiri grada – Vrlika, Lipik, Otok i Beli Manastir, povukla su preko dotad rekordnih 2.500 kuna. Novi rekorder je Grad Vrlika sa povučenih 5.719 kuna po stanovniku. U top 10 najuspješnijih gradova u 2019. po per capita kriteriju su još Klanjec – 2.091 kuna, Garešnica – 1.993 kune, Pleternica – 1.893, Prelog  – 1.863, Mursko Središće – 1.700 i Virovitica – 1.664 kune po stanovniku.

Najveći udio ostvarenih sredstava, očekivano, u 2019., su imali veliki i srednji gradovi, isto kao i rast povučenih sredstava u apsolutnom iznosu, izuzev Otoka, kao malog grada koji se našao u vodećih deset. S druge strane, mali gradovi prevladavaju u postotnom rastu povučenih sredstava na godišnjoj razini, a po stanovniku u vodećih deset su mali i srednji gradovi.

Veliko povećanje sredstava u određenoj godini povezana su najčešće s nekim velikim projektom. Tako je u odnosu na 2018. godinu, u 2019. najveće povećanje u apsolutnom iznosu imao Beli Manastir, za 21,6 milijuna kuna, Virovitica za 20,7 milijuna kuna, Dubrovnik za gotovo 19,4 milijuna, Karlovac 19,2 milijuna kuna, Petrinja 18,3 milijuna, Garešnica 17,6 milijuna, Zadar i Osijek oko 16 milijuna, Otok 13,6 milijuna, koji je ujedno i jedini manji grad u skupini vodećih deset te Kutina 13,2 milijuna kuna više povućenih sredstava iz EU u odnosu na 2018. godinu.

Po postotnom rastu povučenih sredstava u 2019. godini bio je Grad Buje, s rastom u odnosu na godinu prije za preko 94 tisuća posto, više od 84 tisuće posto rast je bio u Gradu Kninu, Glini preko 35 tisuća posto, gotovo 3000 posto rast je imao Grad Vrlika, oko 2.400 posto Trilj, Klanjec oko 1800 posto, Mali Lošinj oko 1500 posto, Mursko Središće oko 1400 posto, Labin gotovo 1300 posto i Novi Marof oko tisuću posto više povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu.

Gleda li se udio povučenih sredstava u ukupno povučenim u gradovima, u top deset nalaze se veliki i srednji gradovi. Rijeka je vodeća s povučenih 4,17 posto, Osijek 3,29 posto, Virovitica 3,17 posto, Petrinja 2,65 posto, Zadar 2,31 posto, Dubrovnik i Beli Manastir 2,29 posto, Karlovac 1,97 posto, Split 1,95 posto i Pleternica 1,92 posto.

Terme Lipik jedan od najznačajnijih projekata

Grad Lipik drugi je najuspješniji grad po povučenim EU sredstvima per capita – u 2019. su povukli preko tri tisuće kuna po stanovniku.

‘Realizirali smo, odnosno proveli i priveli svrsi zaista mnogo projekata od kojih kao dosad najvrjednijeg ističemo Poduzetnički inkubator Lipik (vrijednost 20,7 milijuna kuna) čija je osnovna funkcija unapređenje poduzetničke infrastrukture i lakše pokretanje poduzetničkog pothvata.. Također, tu je i prekogranični projekt Invest in LOG kroz kojeg su osigurana sredstva za rekonstrukciju i opremanje Poduzetničkog inkubatora u Donjem Čagliću (vrijednost cjelokupnog projekta 731 tisuća eura). Svakako valja spomenuti i ostala dva prekogranična projekta: „Put Baštine – od trapista do graničara“ (Heritage route) u sklopu kojeg smo obnovili crkveni toranj u Lipiku (vrijednost cjelokupnog projekta  je preko 700 tisuća eura), We care u sklopu kojeg je obnovljen dnevni centar za starije osobe (ukupna vrijednost cjelokupnog projekta 690 tisuća eura ). Proveden je projekt Zaželi i ti biti jedna od njih (vrijednost tri milijuna  kuna) kroz koji je zaposleno 20 žena i pružena je pomoć u kući za ukupno 100 korisnika te je ove godine nastavljena provedba 2. faze ovog hvale vrijednog projekta (vrijednost 2,6 milijuna kuna) u sklopu kojeg je zaposleno 30 žena koje pružaju pomoć i podršku 240 starih i nemoćnih osoba.’ – kažu u Gradu Lipiku.

Dosad je obnovljeno šest društvenih domova, započeta je obnova još jednog, ulagalo se je i u prometnu infrastrukturu kao što je rekonstrukcija ceste u Antunovcu (4,9 milijuna kuna).

Građanima Lipika i svim posjetiteljima u okviru projekta WIFI4EU osiguran je pristup internetu na preko deset pristupnih točaka za Wi-Fi na javnim prostorima.

Od projekata koji su u provedbi ističu i onaj koji se odnosi na izgradnju područnog vrtića u Poljani čija je vrijednost gotovo 8,2 milijuna kuna, te ulaganje u izgradnju osnovne zajedničke infrastrukture Poduzetničke zone Lipik II (sveukupna vrijednost 6,9 milijuna kuna).

‘Nadalje, Terme Lipik (vrijednost 73 milijuna kuna), najvrjedniji ugovor kojeg smo potpisali otkako smo krenuli s europskim projektima. Njime će se izgraditi i opremiti Vila Zinke – Vila Dobre vode koja će služiti kao interpretacijski centar termalne baštine Lipika, a obnovit ćemo i naš lipički perivoj te rekonstruirati Narodne kupke. U suradnji sa Požeško- slavonskom županijom provodimo projekt Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije koji uključuje izradu Studije geotermalnog potencijala Požeško-slavonske županije, te izradu projektno-tehničke dokumentacije za Toplovod u Lipiku (vrijednost projekta: 1,8 milijun kuna). Provodimo i projekt prekogranične suradnje Development through Digital Innovative Hubs in Gradiška, Daruvar, Lipik and Kotor čiji je cilj doprinijet održivom i konkurentom gospodarskom i tehnološkom razvoju stvaranjem poticajnog poslovnog okruženja koje se temelji na inovacijama, novim tehnologijama i ICT rješenjima u prekograničnom području (vrijednosti 1,4 milijun eura).’ – dodaju u Gradu.

Obnavlja se i komunalna infrastruktura, a vrijednost projekta aglomeracije Lipik je preko 200 milijuna kuna. U planu je, nadalje, izgradnja nove Ergele Lipicanaca vrijedne 62,5 milijuna kuna, novog sportskog centra Lipik vrijednog 35 milijuna kuna, Doma zdravlja, Vile Savić, te  projekt Edukacijskog centra  umjetne inteligencije Lipik vrijedan 17,5 milijuna kuna. Osim što je turističko i lječilišno središte Grad Lipik se, naime, okreće suvremenom razvoju i ima tendenciju razvoja i ulaganja u području računalne znanosti koja se bavi razvojem inteligentnih alata (strojeva, aparata, aplikacija) koje reagiraju i uče kao ljudi, poznatije još kao umjetna inteligencija. Grad Lipik razvija projekt kojim planira postati središte razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Projekt je planiran u 3 faze od koje se prve dvije odnose na uspostavu centra umjetne inteligencije odnosno poduzetničkog inkubatora, akceleratora. Treća faza podrazumijeva uspostavu nacionalnog centra umjetne inteligencije i izgradnju poduzetničkog naselja Business district (investicije privatnih tvrtki  na području umjetne inteligencije) u okviru Kampusa. Projekt je od nacionalnog interesa i u samu provedbu će biti uključeni fakulteti, sveučilišta kao i ministarstva.’ – najavljuju u Lipiku.

Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Požeško-slavonske županije povodom obilježavanja 30. obljetnice osnivanja 123. brigade Hrvatske vojske Požega, objavljuje:

JAVNI NATJEČAJ

za objavu pjesama u zbirci domoljubne poezije

1. Svrha i ciljevi Javnog natječaja i izdavanja zbirke domoljubne poezije su:  očuvanje vrijednosti proisteklih Domovinskim ratom, očitovanje ljubavi prema hrvatskoj domovini, zavičaju i narodu, osobito žrtvama, stradalnicima, braniteljima i domoljublju kao vrlini i tajnoj vrijednosti, poticanje stvaralaštva pisane riječi (poezije), kojim se na taj način pridonosi hrvatskoj kulturi i stvara trajno naslijeđe budućim generacijama, afirmiranje nepoznatih hrvatskih autora, kako branitelja, roditelja i članova obitelji poginulih i nestalih branitelja, tako ostalih suvremenika Domovinskog rata te mladih.

2. U natječaju mogu sudjelovati autori s područja Požeško-slavonske županije s do 10 vlastitih pjesama domoljubne tematike. Pjesme mogu biti objavljene ili neobjavljene. Svaki autor osobno je odgovoran za autentičnost djela, odnosno plagijat. Smatra se da je dostavom pjesama autor dao suglasnost za njihovo ocjenjivanje i eventualno objavljivanje u zbirci te daljnje javno izvođenje (čitanje pri promociji zbirke, drugim događajima u organizaciji Udruge i sl.). Za maloljetne autore roditelj ili skrbnik treba dostaviti suglasnost za objavu autorskog djela.

U natječaju ne mogu sudjelovati osobe imenovane u prosudbeno vijeće.

3. Pjesme se dostavljaju na adresu e-pošte: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. te se pod šifrom koju autor sam odredi dostavljaju prosudbenom vijeću. U e-poštu autor dostavlja svoje podatke: ime, prezime, šifru, adresu, telefonski broj, a pjesme u privitak – sve pjesme u jedan Word-dokument standardnih postavki. Pjesme mogu biti pisane standardnim hrvatskim književnim jezikom, čakavskim ili kajkavskim književnim jezikom, nestandardnim lokalnim govorom i zavičajnim narječjem, uz uvjet da se značenje manje poznatih ili nepoznatih riječi rastumači na standardnom hrvatskom jeziku.

Rok za dostavu pjesama je od javne objave natječaja do 21.03.2021. godine

3. Procjenu i odabir pristiglih pjesama pod šiframa učinit će prosudbeno vijeće (četiri člana i predsjednik vijeća), sukladno mjerilima umjetničke izvrsnosti i formalne udovoljenosti pjesničkim vrstama.

Autori odabranih pjesama biti će obaviješteni o uvrštenju pjesama u zbornik.

Promocija zbirke održati će se u listopadu 2021. godine u sklopu obilježavanja 30. obljetnice osnutka 123. brigade HV Požega. Točan nadnevak biti će naknadno javno objavljen putem medija.

Natječaj stupa na snagu danom javne objave.

***

Vizija ove inicijative je potaknuti sve članove udruga proisteklih iz Domovinskog rata i ostale građane na književno stvaralaštvo, kako poezije, tako i svih proznih vrsta, kako bi se sačuvala sjećanja na Domovinski rat i stvaranje hrvatske države, te osnažile vrijednosti slobode, zajedništva, mira, domoljublja, ponosa, požrtvovnosti, nacionalne samobitnosti i samosvijesti.

Slijedom toga, Udruga će i ubuduće poticati književno stvaralaštvo i na druge načine aktivno sudjelovati u kulturnom životu šire zajednice - stoji u priopćenju uz Natječaj koje potpisuje predsjednik UDVDR PSŽ umirovljeni brigadir Krešimir Pavelić.

U ponedjeljak 15. ožujka 2021. policijskim službenicima je prijavila 45-godišnjakinja da joj je istoga dana u poslijepodnevnim satima u Požegi u Ulici Matice Hrvatske, nepoznati počinitelj (ili više njih) otuđio nezaključani i neosigurani bicikl marke „Jamis“.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava. 

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad dvojicom hrvatskih državljana s područja Požege starosti 43 i 73 godine, koje se sumnjiči da su počinili kazneno djelo „Nedozvoljeno posjedovanje izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“ te prekršaj iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana. Naime, dana 9. ožujka 2021. policijski službenici su temeljem naloga Županijskog suda u Slavonskom Brodu pretražili obiteljsku kuću na području Požege u kojoj prebivaju i kod 43-godišnjaka pronašli ručno rađeni pištolj, ručno rađenu pušku, 11 komada lovačkog streljiva, zračnu pušku, automatsku pušku s pripadajućim spremnikom i 30 komada streljiva, dok su kod 73-godišnjaka pronašli zračnu pušku, ručno rađenu pušku, 34 komada lovačkog streljiva i 85 komada streljiva, a koje su nedozvoljeno posjedovali. Protiv obojice slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Nedozvoljeno posjedovanje izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari“ te optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana.

POŽEGA - U Velikoj vijećnici županije održana je radna sjednica Županijskog stožera civilne zaštite Požeško-slavonske županije. Sjednicu je vodio župan Alojz Tomašević, a prisutni su bili članovi stožera, predstavnici policije, zdravstvene zaštite, službe za civilnu zaštitu i dr.

Na dnevnom redu bilo je Izvješće o intervencijama vatrogasnih postrojbi u 2020. godini u usporedbi sa 2019. godinom i stanje zaštite od požara u 2020. godini (vatrogasni zapovjednik županije Josip Ugrin), Izvješće o operativnim aktivnostima Vatrogasne zajednice PS županije u provedbi Programa aktivnosti Vlade RH u 2021. godini (J. Ugrin), Obveze Županijskog stožera civilne zaštite u provedbi Programa aktivnosti Vlade RH u zaštiti od požara za 2021. (predsjednik VZŽ Željko Petrović), Plana rada Županijskog stožera civilne zaštite za pripremu protupožarne sezone  2021. godine, Županijski financijski plan za provođenje zadaća iz područja zaštite od požara u 2021. godini, Plan aktivnog uključenja svih subjekata zaštite od požara u Požeško-slavonskoj županiji, Plan angažiranja vatrogasnih snaga na području Požeško-slavonske županije, Popis DVD-a i JVP Vatrogasne zajednice Požeško-slavonske županije, Zaključak o imenovanju Operativnog vatrogasnog zapovjedništva za vođenje većih intervencija gašenja požara na području Požeško-slavonske županije, Popis zapovjednika i zamjenika VZ-e, JVP i središnjih DVD-a te ostalim članovima Stožera za osnovnim potrebitim podacima, Plan angažiranja vatrogasnih i operativnih vatrogasaca za veće požare na bilo kojem dijelu RH.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 63 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 54 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji, a 9 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 298 osoba, a ukupno su testirane 32.244 osobe. Na posljednjem testiranju obrađeno je 160 uzoraka, od kojih je 5 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Nova prilika da postaneš policajac/policajka! Program započinje u rujnu ove godine, a nakon uspješnog završetka čeka te radni odnos u Ministarstvu unutarnjih poslova RH

Ministarstvo unutarnjih poslova raspisalo je natječaj za upis polaznika/polaznica u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2021./2022. godini.

Planira se upis 550 polaznika/polaznica u program koji će započeti najranije 20. rujna 2021. (ovisno o epidemiološkoj situaciji), a polaznice/polaznici će se po završetku ovog programa primati u radni odnos u Ministarstvo unutarnjih poslova  (policijske uprave odnosno ostale ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije), sukladno potrebama službe.

Natjecati se mogu državljani i državljanke Republike Hrvatske pod uvjetom da:
 - imaju završenu srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju
 - nemaju navršenih 28 godina na dan 20. rujna 2021. godine
 - imaju posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost
 - imaju propisanu posebnu razinu tjelesne motoričke sposobnosti
 - su osobno dostojni za obavljanje policijske službe
 - nisu članovi političke stranke

Prijave za natječaj s potrebnom dokumentacijom podnose se na adresu: Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Zagreb, Ulica grada Vukovara  33, s naznakom „za natječaj“.
Rok za podnošenje prijave je od 15.3.2021. do 15.8.2021. godine.

Informirajte se o uvjetima natječaja, načinu natjecanja, pravima i obavezama te potražite obrazac prijave

POŽEGA - Mali ekolozi Osnovne škole "Julija Kempfa" iz Požege s učiteljicom Anitom Ujević sudjelovali su i ove godine u akciji „Zasadi drvo, ne budi panj“ te su s domarom Rudom posadili stabla trešnji u dvorištu škole. U planu je i stablo jabuke te kruške. Uredili su i dio ispred škole jaglacima. 

Biljke su zalili kišnicom iz novog skupljača vode koji je nedavno postavljen u dvorištu škole. Pokupili su papiriće i pomeli za sobom. Uče brinuti o prirodi i živjeti u skladu s njom.

U posljednja 24 sata zabilježeno je 129 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.342  -

Među njima su 874 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 72 pacijenta.
Preminulo je 8 osoba a ukupno do sada imamo 5.685 preminulih opsoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno su zabilježene 251 174 osobe zaražene novim koronavirusom, od kojih je 5685 preminulo, ukupno se oporavilo 241 147 osoba od toga 583 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 17 840 osoba.
Do danas su ukupno testirane 1 431 342 osobe, od toga 2 563 u posljednja 24 sata.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Rezultati pojačanih mjera u prometu

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend, s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa, provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 50 prekršaja od čega ističemo 19 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, osam prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i četiri upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola. Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u nedjelju 14. ožujka 2021. oko 12.15 sati u Pleternici u Ulici Eugena Podubskog gdje je u prometu zatečen 21-godišnji vozač koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 0,60 promila upravljao motociklom slavonskobrodskih registarskih oznaka te kod sebe nije imao prometnu dozvolu za navedeno vozilo. 21-godišnjaku je izdan prekršajni nalog kojim će mu biti izrečena novčana kazna u iznosu od 13.300,00 kuna i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „A“ kategorije u trajanju od 3 mjeseca.