POŽEGA - Požeški gradonačelnik Darko Puljašić danas je predstavnicima braniteljskih udruga uručio ugovore o korištenju gradskih prostora u Domu hrvatskih branitelja u Vukovarskoj ulici (prostor bivših vrtićkih jaslica), koji je Grad Požega uredio i namijenio za udruge proistekle iz Domovinskoga rata.  

- Drago mi je što ste sada svi na jednom mjestu, a uz vas u Domu hrvatskih branitelja je i ured Ministarstva hrvatskih branitelja, tako da vjerujem da imate sve što vam je potrebno za rad i provođenje vaših aktivnosti te da se možete lakše koordinirati. Grad vam je maksimalno izašao u susret, dobili ste na korištenje novouređene prostore, bez naknade, nećete morati plaćati ni režijske troškove, osim telekomunikacijskih usluga, no vi ste to i zaslužili, vi ste ti koji su stvorili hrvatsku državu. Dok god budete mogli, provodite svoje aktivnosti, kako bi se istina o Domovinskom ratu i stvaranju hrvatske države pronosila i dalje, a tko je pozvaniji od vas pričati je i prenositi na mlade - kazao je gradonačelnik Puljašić.   

U Domu hrvatskih branitelja smjestile su se: Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, podružnica Požeško-slavonske županije, Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata grada Požege, Gradski ogranak Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Požege, Udruga ratnih veterana 63. Samostalne gardijske bojne, Županijska podružnica Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, Udruga specijalne policije iz Domovinskog rata „Trenk“ Požega, Udruga hrvatske policije, hrvatski branitelji grada Požege i Požeško-slavonske županije, Zajednica udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Požeško-slavonske županije, Športsko društvo HVIDR-a Požega te Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) Požega.

- Ono što mogu reći za sebe, ali i za ostale kolege jer to znam iz prve ruke, vaša su nam vrata, gospodine gradonačelniče, uvijek bila otvorena i nikad niste naše probleme ostavljali za sutra već ste ih rješavali isti dan. Upravo stoga danas naše udruge lakše funkcioniraju i možemo se neopterećeno baviti svojim programskim aktivnostima. Hvala vam u ime svih braniteljskih udruga – kazao je Tomo Vrhovac, voditelj Koordinacije braniteljskih udruga te predsjednik Udruge HVIDR-a Požega.

U posljednja 24 sata zabilježena su 2.904 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 14.604 -

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Povodom Međunarodnog dana odgoja bez batina koji se obilježava 30. travnja Društvo psihologa Požeško - slavonske županije donosi temu "Koliko znamo o tjelesnom kažnjavanju djece?". Smatramo da se kao društvo pod hitno trebamo početi baviti ovom temom s ciljem sprječavanja tjelesnog ozljeđivanja djece koje je, nažalost, u posljednje vrijeme više nego aktualno.

Republika Hrvatska se može pohvaliti respektabilnim zakonskim okvirima na području zaštite djece od tjelesnog kažnjavanja: ono je regulirano Ustavnim odredbama, Obiteljskim zakonom, Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji te u Kaznenom zakonu u okviru povrede djetetovih prava. Također, Republika Hrvatska je stranka Konvencije o pravima djeteta kojom smo i na međunarodnoj razini preuzeli odgovornost za zaštitu prava djece.

2017. godine u Hrvatskoj, Poljskoj i Latviji je provedeno istraživanje o stavovima prema tjelesnom kažnjavanju djece. Rezultati su pokazali sljedeće….

Većina odraslih ljudi dijeli tjelesno kažnjavanje na „udaranje po guzi“  i „premlaćivanje“. Pri tome o udaranju imaju pozitivan stav i vjerovanje da je ono učinkovita metoda odgoja, a svaka druga osoba smatra da je opravdano tjelesno kažnjavanje djece u nekim situacijama. Takav stav se pronalazi i kod više obrazovanih ljudi i kod onih na višim položajima u društvu i kod ljudi sa iskustvom i kod ljudi koji su na neki način zaposleni u službi zaštite djece (škola, policija, pravosuđe, zdravstvo…). TO JE TAJ SUSTAV koji bi trebao dobiti reformu svijesti. Nije reforma potrebna samo sustavu socijalne skrbi…

                                               Zemlje koje su zabranile sve oblike tjelesnog kažnjavanja djece

Ako zamislimo da se dogovorimo da je u redu udaranje po stražnjici, kako ćemo se dogovoriti koliko udaraca je dovoljno da dijete nauči pristojno se ponašati? Koliko udaraca za 1-godišnjaka, a koliko za 5-godišnjaka? Koliko jak udarac? Čime? Je li isto kad dijete udari mama ili tata? Koliko dugo udaranje treba trajati? Što ako napravi nešto još gore? 15 udaraca po guzi kuhačom za razbijanje vaze? Za razbijanje mobitela 30 udaraca remenom po leđima? Tko će postaviti tu granicu? Tko će spriječiti tog roditelja da ošamari dijete svaki put kada ono pogriješi???  

Ako dijete do otprilike treće godine ne može razumjeti da njegovo ponašanje ima posljedicu jer je premalo, kako očekujemo da će ga udaranje tome poučiti? Kada poraste toliko da može razumjeti što se događa kad se nekako ponaša, zašto ga udarati ako ono može razumjeti naše riječi?

Kad biste pitali dijete zašto ne radi to zbog čega je kažnjeno ono će odgovoriti zbog straha od ponovnog udaranja. Ne zato jer zna zašto se to ne smije. Nego zbog straha. Da će ga majka ili otac udariti. Taj strah ostaje prisutan zauvijek. Dijete, kasnije odrastao čovjek zadržava strah od udaranja za svoje pogreške. Tako nastaje cijeli niz problema jer se dijete ne usudi pokušati nešto u čemu može pogriješiti. A znamo da su pogreške dio učenja. Isto tako znamo koliko smo suočeni sa nedostatkom motivacije kod djece.

Uz strah, dijete prilikom udarca (bez obzira koliko blag bio) osjeća bespomoćnost, slabost, potrebu da se sakrije, razočaranje, ljutnju, bijes, želju za osvetom. Udareno dijete ne uči zašto nešto nije dozvoljeno raditi. Ako ste ikad dobili udarac od odrasle osobe, još uvijek se sjećate osjećaja koji vas je tada preplavio. Moguće je da ste zaboravili poruku koju je ta osoba željela prenijeti. Ali osjećaj ostaje zauvijek. Taj osjećaj nikada ne djeluje motivirajuće da činimo dobre stvari već u nama raste potreba da se osvetimo.

Jedan udarac nije nasilje. Ali jest tjelesno kažnjavanje. Jest namjerno nanošenje boli djetetu. Poručuje da je u redu kada snažnija osoba udari slabiju. I da je u redu udariti nekoga koga voliš. Tako se prenosi nasilje prema sljedećoj slabijoj osobi. Tako se tjelesno kažnjavanje u našoj kulturi još uvijek prenosi s koljena na koljeno.

Jesmo li svjesni da je većina odraslih osoba spremnija zagovarati tjelesno kažnjavanje, dakle udaranje djece, nego bilo koju drugu pozitivnu metodu odgoja? Jedan od najčešćih primjera je da je dijete oštetilo roditelja ako ga je prijavilo za udarac koji je dijete zaslužilo. Uz to se često spominje da djeca imaju previše prava, a roditelji premalo. Pitamo se, kojih to prava dijete ima previše?

Često se čuje „pa i mi smo dobivali batine pa smo dobro ispali“. Jesmo li??? Znamo li danas bolje? Imamo li osjećaj da se možemo nositi s djetetovom frustracijom ili nas češće obuzima očaj? Znamo li djetetu pokazati strpljenje kad ga ono nema? Možemo li ga naučiti samokontroli kad mu je teško?  „Odgoj bez batina u javnosti se često izjednačava s odgojem bez granica, što nikako nije isto. Jedno od dječjih prava upravo je da imaju granice, jasno vodstvo i strukturu, no to isto se treba postići bez primjene nasilja“ – objašnjava magistra psihologije Mia Roje Đapić[1].

O vodstvu, strukturi, disciplini se uči na raznim akademijama, učilištima i poslovima i ponosno se dičimo tim znanjima dok se u učenja o disciplini djeteta rijetko koji usude upustiti.

Kada se roditeljima ponude radionice, "škole za roditelje", programi, predavanja... onda baš nema interesa. Najčešće dolaze oni koji s djecom nemaju problema... Iskustva su to psihologa koji rade s roditeljima i djecom u školi i obiteljskom centru naše županije.

 „Mnogi roditelji i sami su odrasli u nasilnim i zlostavljajućim sredinama te nemaju znanja ni kapaciteta samostalno se ponašati drugačije prema svojoj djeci. Mnogi stručnjaci i udruge, pa i institucije sustava nude psihoedukativne programe za roditelje, no oni kojima to najviše treba, nemaju znanja ni interesa o tome kako pristupiti sadržajima. Pod pritiskom sustava ipak mnogi roditelji se uključe u rad na sebi“  – prepoznaje Roje Đapić.

Tko je spreman reagirati kada vidi da netko udari dijete? Ili čuje? Ili mu dijete to kaže? Ili sumnja. Premalo nas.

Jesmo li svjesni da dio roditelja zagovara stav da mu nikakva institucija ne može govoriti kako će odgajati svoje dijete?

Jesmo li svjesni da se znatni broj roditelja oslanja na preporuke drugih roditelja o tjelesnom kažnjavanju kao uspješnoj metodi odgoja djece? U potvrdu ovome može se uvjeriti svatko tko je barem jednom posjetio društvene mreže na kojima  se na upit roditelja o nekom problemu u ponašanju djeteta odgovara preporukama o upotrebi tjelesnog kažnjavanja („dvije - tri preko koljena“, kuhačom, šamaranjem i sl.).

Iako znatan broj odraslih osoba zagovara tjelesno kažnjavanje kao metodu odgoja koja je uspješna, većina navodi da će to učiniti kad izgube kontrolu i strpljenje te zbog umora i bespomoćnosti. Ne zato jer vjeruju da je to biti dobro za dijete nego zato jer se oni sami ne osjećaju dobro.

Jesmo li svjesni da su neki roditelji skloni planirano primjenjivati tjelesno kažnjavanje kao kaznu za djetetovo ponašanje čak i kada je od samog ponašanja prošlo neko vrijeme?

 (čest primjer: dijete dobije lošu ocjenu u školi, dijete dobije batina kada se roditelj vrati s posla)

Obrazovanje, položaj, spol, iskustvo s djecom, radno mjesto – škola, policija, zdravstvo – nisu jamstvo protiv zagovaranja tjelesnog kažnjavanja. Što to poručuje djeci? Da ne mogu računati na zaštitu odraslih!

Kada roditelj, majka ili otac, osnovna figura u životu djeteta, razočara dijete na način da ga ozlijedi, dijete preuzima obrazac da to može očekivati od svih ljudi s kojima bude blisko. Postaje tolerantnije na nasilje. Spremnije je ne reagirati kada se nasilje dogodi u njegovoj blizini. Očekuje da ga povrjeđuju ljudi koji ga vole. Spremnije je i samo povrijediti ljude koje voli. Sklono je ne upuštati se, odnosno izbjegavati bliske odnose kako bi se zaštitilo od neugodnih osjećaja koje očekuje. Teško podnosi vlastite pogreške i osjeća krivnju zbog njih. Općenito mu je samopouzdanje vrlo nisko. Smatra da je manje vrijedno od drugih. Ne postavlja si visoke ciljeve. Ne slijedi svoje snove. Ne usudi se sanjati. Boji se odraslih osoba. Ne usudi se tražiti od njih pomoć. Sklonije je autoagresiji, rizičnom i delikventnom ponašanju. Slabo brine o sebi. Općenito je osoba sklona pesimizmu.

Većina djece kod kojih su primijećena neka od ovih ponašanja imaju iskustvo tjelesnog kažnjavanja. Većina ovakve djece izraste u roditelje sklone nasilju.

Cilj ovog teksta nije poticanje prijavljivanja svakog roditelja koji se razljuti na dijete. Osjećaj ljutnje, frustracije, nemoći, očaja zajednički je svim roditeljima u nekom dijelu roditeljstva. Svatko se katkad teško snalazi u nekoj situaciji. Nekome je početak težak i traumatičan, nekome je predškolsko ili školsko doba izazovnije. Nema roditelja koji se apsolutno uspješno snalazi u svemu. I svi povremeno griješimo dok tražimo načine kako dijete naučiti dobrome. U tome pomaže spoznaja da roditelji nisu i ne trebaju biti sami odnosno usamljeni. Nisu dužni znati sve o odgoju i razvoju djece niti o svim mogućim metodama odgoja. Ali su dužni o tome saznavati. Dužni smo kao čovječanstvo posegnuti iznad agresije, iznad primitivne toljage, iznad bešćutnosti i tjelesne moći u odnosu na dijete. Dužni smo ojačati svoje roditeljske kapacitete, dužni smo naučiti što možemo napraviti da bismo se osjećali kao sposobni roditelji, dužni smo govoriti o problemima kako bismo im pronašli rješenje, dužni smo pomoći djeci umjesto da ih označavamo zločestima, lijenima, glupima.  Dužni smo djeci prenijeti osjećaj vrijednosti, motivacije, ljubavi, hrabrosti, a ne vlastite okrutnosti, nadmoćnosti, osvetoljubivosti, strahova i beznađa.  

POŽEGA - Još jednu nedjelju vrijedna ekspedicija Požeških planinara iz HPD “Sokolovac” iskoristila je za zanimljiv izlet na Psunj. Glavni cilj izleta je bio Čaklovac grad. Već tradicionalno na željezničkom kolodvoru u Požegi okupili su se planinari njih 17 spremni za još jedan lijepi izlet uz prekrasno sunčano vrijeme. Auto posadama krenulo se od Požege do mjesta Španovica gdje je bila početna točka ovog planinarskog izleta. 

 - Trasom kojoj se hodalo bila je Španovica (lovački dom)- Dragović- Čaklovac grad- Španovica (lovački dom). Duljina trase je bila ugodnih 9 km, ukupno dobivanje ili gubitak nadmorske visine oko 300 m. Uz prekrasan dan na Psunju I ugodnu temperature od 22◦ C osjetilo se da je priroda u proljetnom buđenje te uz mirise šume I lagani cvrkut ptica dan je bio kao izmišljen za planinarenje. Nakon dolaska na planirano odredište Čaklovac grad odrađen je još jedan planinarski pecparty.. Puni dojmova planinari su krenuli nazad prema automobilima gazeći šumske staze I potoke - istakao je predsjednik Bruno Horvat te dodao da svi koje vole prirodu, druženje I upoznavanje našeg zavičaja I domovine uvijek su dobrodošli u HPD “Sokolovac” Požege. Posebno nas veseli da naši izleti postaju sve masovniji te da se gotovo svakodnevno naši građani učlanjuju u Društvo. Vidimo se u planinama.

Vodič ovog zanimljivog izleta je bio neumorni planinar Tomislav Garilović.

U utorak 27. travnja 2021. policijskim službenicima je prijavio 45-godišnjak da je tijekom mjeseca travnja 2021. u šumskom dijelu na području Brestovca, nepoznati počinitelj (ili više njih)  posjekao i otuđio više stabala u vlasništvu „Hrvatskih šuma“.  Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 373 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 358 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 15 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 489 osoba, a ukupno je testirano 40078 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 212 uzoraka, od kojih je 36 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Tjedan dana nakon organiziranog cijepljenja na kojem je prvu dozu cjepiva primilo 200-tinjak građana Pakraca, danas je u školskoj sportskoj dvorani Osnovne škole Lipik na isti način cijepljeno više od 300 građanki i građana Grada Lipika. Cijepljenje je provedeno u organizaciji Doma zdravlja i Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i Zavoda za hitnu medicinu, a uz podršku lokalnog lipičkog Stožera civilne zaštite. Svi danas cijepljeni građani primili su prvu od dvije planirane doze Pfizer cjepiva.

„Danas smo u sportskoj dvorani OŠ Lipik organizirali cijepljenje za građane Lipika. Cijepljenje je organizirano na sljedeći način: tri ordinacije s područja Grada Lipika pozivali su pacijente koje imaju u evidenciji i koji su zainteresirani za cijepljenje. Sukladno odaslanim pozivima danas predviđamo cijepljenje oko 300 osoba za koje je rezervirano jednako toliko doza Pfizer cjepiva. S obzirom na epidemiološku situaciju koja vlada u županiji, vidimo da je udio pozitivnih među testiranom populacijom oko 25% što je vrlo značajno i jedini, zaista jedini način da okončamo ovu pandemiju je cijepljenje.

Svako cjepivo koje je registrirano na području Europske unije je sigurno cjepivo, a mi trenutno imamo registrirane četiri vrste cjepiva; Pfizer, Moderna, Astra Zeneca, a ovaj tjedan smo dobili i prvih 100 doza cjepiva Johnson i Johnson. I iz tog razloga svima onima koji još dvoje o cijepljenju preporučujem da se kod svojih liječnika obiteljske medicine prijave za cijepljenje kako bi ih imali u evidenciji i kako bi ih mogli, u datom momentu kada dobijemo dodatne količine cjepiva, pozvati i odraditi taj dio cijepljenja.

Još jednom apeliram na sve naše žitelje da se jave, jer cijepljenje je sigurno i sigurno sprječava teže oblike bolesti i hospitalizaciju.“ navodi Mato Matijević, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije prilikom današnje akcije cijepljenja u lipičkoj školskoj sportskoj dvorani.

Dodao je da su danas pozivani samo pacijenti kojima je poziv upućen od strane njihovih liječnika obiteljske medicine (one koji su se samostalno prijavili preko platforme cijepise.zdravlje.hr nisu pozivali, što nije isključeno u dogledno vrijeme) te još jednom apelirao na sve žitelje da se jave, jer cijepljenje je sigurno i sigurno sprječava teže oblike bolesti i hospitalizaciju. Najavio je i da do kraja lipnja očekuju još 30.000 doza cjepiva za potrebe cijepljenja pučanstva Požeško-slavonske županije, a danas cijepljeni građani za 5 do 6 tjedana bit će pozvani na cijepljenje drugom dozom istog cjepiva.

Marijan Višaticki ravnatelj Doma zdravlja Požeško-slavonske županije pridružio se pozivima stanovništvu na cijepljenje ističući da je danas održano masovno cijepljenje organizirano koordiniranim djelovanjem Doma zdravlja i Zavoda za javno zdravstvo Požeško-slavonske županije i Zavoda za hitnu medicinu sukladno uputama nadležnog Ministarstva, da je samo prvo u nizu te da je prvi i osnovni cilj ovakvih masovnih cijepljenja što ranije postizanje većeg postotka procijepljenosti unutar opće populacije. Novo masovno cijepljenje u Lipiku prema njegovom predviđanju bit će za dva tjedna sukladno odazivu i prijavama građana.

50. obljetnica Sveučilišnog računskog centra -

 – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 29. travnja novu prigodnu poštansku marku u povodu 50. obljetnice Sveučilišnog računskog centra (Srce) u Zagrebu. Simbolični prikaz čipa i spojnih elektroničkih veza motiv su ovog izdanja, a njegova autorica je Dubravka Zglavnik Horvat, dizajnerica iz Zagreba. Nominalna vrijednost marke iznosi 14,00 kn i otisnuta je u nakladi od 50 000 primjeraka. Marka je izdana u arku od 12 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) osnovan je 29. travnja 1971. godine odlukom Sveučilišta u Zagrebu, tada jedinog sveučilišta u Hrvatskoj, kao odgovor na potrebe akademske zajednice, ali i cijeloga hrvatskog društva, da se sustavnije započne s primjenom novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Tako se Srce, evo već pedeset godina, nalazi u srcu onoga što danas zovemo digitalnom transformacijom znanosti i visokog obrazovanja, pa i društva u cjelini.

Mnogi iskoraci u primjeni najnovijih tehnologija koje je ostvarilo Srce važan su dio povijesti hrvatske informatike. Spomenimo samo kontinuitet mogućnosti naprednog računanja u Srcu, brojne informacijske sustave i digitalne usluge nastale u Srcu za potrebe visokog obrazovanja i znanosti, ali, npr. i one vezane uz velika sportska natjecanja (ZOI Sarajevo '84. ili Univerzijada '87.). Ključna je uloga Srca početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u dovođenju interneta u Hrvatsku i registraciji hrvatske nacionalne „.hr“ domene, kao i u uspostavi hrvatskoga nacionalnog središta za razmjenu internetskog prometa (CIX). Brojni obrazovni programi Srca bili su i jesu znatan doprinos širenju informatičke pismenosti u Hrvatskoj. Aktivnosti Srca u zadnjih 20 godina čine strateški doprinos primjeni tehnologija e-učenja u visokom obrazovanju u Hrvatskoj.

Danas je Srce središte moderne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj, graditelj i pružatelj niza digitalnih usluga važnih za modernu i otvorenu znanost te kvalitetno i otvoreno visokoškolsko obrazovanje. Aktualni strateški projekt Srca – projekt izgradnje Hrvatskoga znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO) – osigurava ne samo novu generaciju e-infrastrukture za sustav znanosti i visokog obrazovanja nego i kontinuitet međunarodne povezanosti hrvatske e-infrastrukture s europskom i globalnom.

Udruga za pomoć osobama s intelektualnim teškoćama „Latice“ osnovana je davne 1967. Nakon 54 godine uz financiranje Podravske banke d. d. napokon u vlastitom prostoru.

Kroz svoju povijest Udruga zajedno sa svojim korisnicima prolazila je nekoliko uspješnih faza transformacije. Najveći zaokret u radu udruge započeo je 2015. godine. Od tada udruga svakodnevno proširuje aktivnosti i vizionarski kreće u širenje svojih kapaciteta i unaprjeđenja usluga na dobrobit svojih članova. Iste godine Udruga počinje svakodnevno pružati usluge korisnicima starijim od 21 godine te se prvi puta uvode programi za djecu s teškoćama u razvoju. Današnji broj članova je 189 od toga 86 korisnika koji direktno koriste usluge i uključeni su u projektne aktivnosti. Samo da spomenemo, prošle godine u Udrugu je upisano novih 19 članova što ukazuje na prepoznatljivost i kvalitetu usluga kojih je udruga pružatelj, a taj rast je kontinuirano u porastu iz godine u godinu.

Udruga zapošljava 13 djelatnika ( bacc.occup.therap, 2 fizioterapeuta, apsolventicu psihologije, administratora, magistru povijesti, inženjera poljoprivrede, kuharicu ), dvije zaposlenice su trenutno na rodiljinom dopustu, a Udruga je ujedno i pružatelj usluge osobne asistencije za sedmero korisnika.

Udruzi je 2019. godine izdano rješenje od Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike o pružanju socijalnih usluga individualne i grupne psihosocijalne podrške što je i ujedno prva socijalna usluga za koju je udruzi izdano rješenje nadležnog tijela.

Na žalost, zbrinjavanje osoba s intelektualnim teškoćama u Hrvatskoj nakon 21. godine nije sustavno riješeno te osobe s intelektualnim teškoćama ostaju u svojim obiteljima, a ono što je zabrinjavajuće da većina tih osoba nakon smrti svojih završava u domovima za starije i nemoćne ili u udomiteljskim obiteljima bez obzira na njihovu dob, zdravstveno stanje i ostale poteškoće s kojima se nose kroz život.

Roditelji i skrbnici suočeni s problematikom sustava prepoznaju, podržavaju kvalitetu i rad udruge te odlučuju na prijedlog vodstva Udruge da se ide u kupnju primjerenog prostora. Nakon dužeg traženja odgovarajuće nekretnine odlučuje se za kupnju objekta u Koprivnici, Križevačka ulica 64 (nekadašnji restoran Klas). Nekretnina je veličine 420 m2 na površini 2189 m2 (parkiralište, dvorište, vrt i voćnjak).

Upravo zahvaljujući roditeljima (njih 50-ak) našu viziju izložili smo Podravskoj banci koja je prepoznala problematiku sustava i kvalitetu rada Udruge te odlučila financirati kupnju nekretnine. Podravska banka d.d. odobrila je kredit na 9 godina, a roditelji će mjesečnim participacijama osigurati sredstva za anuitet banci. Na taj način roditelji su ti koji su kupili i osigurali vlastiti prostor za svoju djecu.

Projekt Kampus je i dalje opcija za daljnje širenje socijalnih usluga uz veliku podršku Grada Koprivnice. Naime prostor dobiven od Grada u fazi je čekanja odluke i potpisivanje ugovora za adaptaciju - EU projekt: „Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu de institucionalizacije - druga faza“.

Naša vizija je upravo jedinstvo i snaga roditelja koji su odlučili uzeti sudbinu svoje djece u vlastite ruke te se pobrinuli da njihova djeca imaju pravo na dostojanstven život, oni zaslužuju i više.

Podravska banka prepoznaje projekte koji osim pozitivnog rezultata za cilj imaju mjerljiv društven utjecaj. Prije svega to su projekti u lokalnoj zajednici koji se odnose na obrazovanje, zaštitu zdravlja i socijalnu skrb. Banka prepoznaje i podržava udrugu Latice te će nastavlja s financiranjem sličnih projekta. 

U Hrvatskom saboru je izglasan konačni Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti novčarskih institucija, koji donosi trogodišnji rok za implementaciju elektrokemijske zaštite u bankomate u RH -

Zakon o zaštiti novčarskih institucija („Narodne novine“, 56/15) u primjeni je od studenoga 2015. i njime su propisane mjere zaštite u poslovnicama novčarskih institucija kojima se prevenira i sprječava počinjenje kaznenih djela, organiziraju i provode zaštitni aspekti poslovanja i uvode nove tehnologije zaštite osoba i imovine.

Zakonom su propisane mjere zaštite specifične za svaku pojedinu vrstu novčarske institucije, uređaja za isplatu i uplatu novca te aktivnost pri distribuciji novca i vrijednosti.

Praćenjem imovinskih kaznenih djela tijekom posljednjih nekoliko godina  uočen je trend porasta kaznenih djela teških krađa provaljivanjem, odnosno „fizičkih“ napada na bankomate, kojih u Republici Hrvatskoj ima oko 5.850. Navedena kaznena djela teških krađa počinjena su na način da počinitelji uporabom plina ili eksploziva prouzroče eksploziju u bankomatu, kako bi došli do spremnika s novcem. Pri tome se, osim krađe novca, izaziva velika materijalna šteta na objektima u kojima su ugrađeni bankomati, a prisutan je i rizik ozljeđivanja osoba. Budući da dosadašnje mjere zaštite bankomata, koje se odnose na uspostavu mehaničkih mjera zaštite, te mjera uspostave sustava za dojavu i nadzor ne mogu u potpunosti spriječiti daljnji trend počinjenja kaznenih djela provaljivanjem, zaključeno je da se mjere zaštite moraju usmjeriti na zaštitu novca.

U tu svrhu, jedan od najučinkovitijih sustava zaštite novca je tzv. „IBNS“ sustav, odnosno elektrokemijski sustav za neutralizaciju (obojenje i uništenje) novčanica. Primjena tog sustava u poslovima osiguranja i pratnje novca u Republici Hrvatskoj od 2007. u potpunosti je spriječila počinjenje kaznenih djela prepada na vozila za prijevoz novca. Stoga je izmjena i dopuna Zakona o zaštiti novčarskih institucija usmjerena na uvođenje navedenih sustava zaštite u sve eksterne bankomate (bankomate izvan matičnih poslovnica banaka), te u interne bankomate (bankomati u matičnim poslovnicama banaka) sukladno prosudbama ugroženosti.

Također je propisan rok od 3 godine u kojem je potrebno u sve eksterne bankomate uvesti elektrokemijsku zaštitu. U slučaju kada se novi eksterni bankomat stavlja u promet na korištenje građanima ili se zamjenjuje radi amortizacije ili uništenja po počinjenju kaznenog djela, on mora, prije primjene odnosno puštanja u pogon, odmah biti opremljen sustavom elektrokemijske zaštite. Navedeno razdoblje od 3 godine ne podrazumijeva kalendarsku godinu već se rokovi računaju od datuma kada je Zakon stupio na snagu pa do istoga datuma slijedeće godine, pri čemu je svake kalendarske godine propisano uspostaviti mjere zaštite u najmanje 1/3 od ukupnog broja eksternih bankomata. Isto tako, uvodi se odredba kojom se dopušta primjena alternativnih mjera zaštite bankomata tehnologijom kojom se postiže isti ili veći efekt zaštite novčanica ili se iz drugih sigurnosnih, tehničkih ili organizacijskih razloga ne mogu uspostaviti osnovne mjere zaštite, uz suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske.
Naposljetku, u prijelaznim i završnim odredbama propisuje se utvrđeni rok  i propisani postotak  ukupnog broja bankomata na kojima je godišnje uspostaviti nove mjere zaštite,  dinamikom koju će sukladno procjeni rizika odrediti banka.