ZAGREB –Hrvatska pošta stavit će u optjecaj u petak, 23. svibnja 2025. novu prigodnu poštansku marku tiskanu u povodu 1100.obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva. Marka s motivom brončanog reljefa s likom kralja Tomislava zajedničko je izdanje Hrvatske pošte i Hrvatske pošte Mostar, a na inicijativu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Autor marke jeTomislav Vlainić, dizajner iz Splita, dok je autor predloška Frane Cota, hrvatski kipar i arhitekt. Izdanje je označeno slovnom oznakom A što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marka, čija naklada iznosi 50.000 primjeraka, izdana je u hrvatskom arku s 25 maraka i pet privjesaka u 30 polja. Uz marku je otisnuta i prigodna omotnica prvog dana (FDC).

Izdanje potražite od 23. svibnja u poštanskim uredima ili na www.epostshop.hr. 

            Tekst popratnog letka uz prigodnu marku napisao je dr. sc. Mario Jareb, znanstveni savjetnik u Hrvatskom institutu za povijest. Cijeli tekst dostupan je na www.posta.hr.

Tomislav je kao prvi hrvatski kralj danas općeprihvaćena činjenica. Na temelju istraživanja povjesničara potkraj 19. stoljeća njegovo je ime postalo i ime prvoga hrvatskoga kralja. Stvorena je i priča o njegovoj krunidbi na Duvanjskom polju 925. iako u povijesnim izvorima za to nema dokaza. Papa Ivan X. upravo je oko te godine uputio dva pisma u kojima spominje Tomislava: u jednom se spominje „kralj Tomislav u pokrajini Hrvata i u krajevima Dalmacija“, a u drugom je nazvan „dragim sinom Tomislavom, kraljem Hrvata“. Tomislav je vladao znatnim dijelom nekadašnje Donje Panonije sa središtem u Sisku i upravljao dalmatinskim gradovima, a pobjede nad Bugarima i vjerojatan uspješan otpor Mađarima pokazuju njegovu snagu i moć.

Takav vladar pojavio se pred Hrvatima potkraj 19. stoljeća. Očito je kako je svijest o približavanju tisućite obljetnice prvoga kralja utjecala na neke da počnu razmišljati o organiziranju dostojnog obilježavanja. Na to su godine 1906. došli utemeljitelji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ Emilij pl. Laszowski Szeliga i Velimir Deželić stariji. U nagodbenoj Hrvatskoj pod mađarskom dominacijom – usto hrvatske zemlje nisu bile ni ujedinjene – podsjećanje na prvoga hrvatskoga kralja Hrvatske, usto neovisne i ujedinjene, i pobjednika nad Mađarima imalo je veliku simboličku vrijednost. Do zamisli o proslavi tisućite obljetnice došlo je i u današnjem Tomislavgradu, a pripreme za to vodio je fra Mijo Čuić, koji je zamislio i gradnju spomen-crkve.

Obilježavanje je održano u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca u kojoj hrvatski narod nije bio ravnopravan i na kušnji je bila njegova samobitnost i identitet. Proslave 1925. i sljedećih godina potaknula je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, a pratile su ih brojne publikacije i spomen-obilježja. To je bio važan korak u očuvanju i izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. Tragovi obilježavanja iz 1925. prisutni su i danas. Na poticaj Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ i Matice hrvatske 14. ožujka 2024. Hrvatski sabor proglasio je 2025. Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva.

Žučni kamenci su česta, ali često zanemarena pojava koja pogađa milijune ljudi, osobito žene nakon 40. godine života. Iako većina oboljelih godinama nema nikakve simptome, kod nekih mogu izazvati jake bolove i ozbiljne komplikacije poput upale žučnog mjehura. Pravovremeno otkrivanje ključ je uspješnog liječenja, a ultrazvuk abdomena najčešće je prva pretraga kojom se potvrđuje prisutnost kamenaca.

    Kako i zašto nastaju žučni kamenci?

Žučni kamenci nastaju u žučnom mjehuru – malom organu ispod jetre koji skladišti žuč, tekućinu nužnu za razgradnju masti. Kada se poremeti ravnoteža sastojaka u žuči, poput kolesterola, soli i bilirubina, dolazi do kristalizacije i stvaranja kamenaca. Veličina im varira, nekada su veliki popust zrnca pijeska, a nekada znaju doseći i veličinu lješnjaka.

Najčešći faktori rizika uključuju spol (češći su kod žena), dob, pretilost, trudnoću, genetskepredispozicije te prehranu bogatu mastima, a siromašnu vlaknima. Većina kamenaca ne izaziva simptome i otkriju se slučajno, no ako se zaglave u žučnim kanalima, mogu izazvati jake bolove, mučninu, povraćanje pa čak i upalu.

Vrste žučnih kamenaca

Prema sastavu, razlikujemo tri osnovne vrste:

•    Kolesterolski kamenci – najčešći oblik, sastoje se uglavnom od kolesterola. Obično su žućkaste boje i formiraju se kada u žuči ima previše kolesterola ili premalo žučnih soli.
•    Pigmentni kamenci – tamniji i manji, nastaju iz viška bilirubina. Češće se javljaju kod osoba s bolestima jetre, žučnih kanala ili kod onih koji imaju česte infekcije žučnog sustava.
• Miješani kamenci – sadrže i kolesterol i pigmente, a nastaju kada se poremeti više čimbenika u sastavu žuči.

Vrsta kamenaca može utjecati na terapiju – neki se mogu razgraditi lijekovima, dok se drugi moraju ukloniti kirurškim putem, najčešće laparoskopskomkolecistektomijom (uklanjanje žučnog mjehura).

Žučni kamenci su podmukla pojava koja se može razvijati godinama bez ikakvih znakova. Ipak, simptomi se mogu pojaviti iznenada i biti vrlo intenzivni. Ako osjetite bol ispod desnog rebarnog luka, osobito nakon obroka, ili imate učestale probavne smetnje, posjetite liječnika. Jednostavna pretraga poput ultrazvuka abdomena može brzo otkriti uzrok problema i spasiti vas od neugodnih komplikacija.

POŽEGA - Osnovna škola „Dobriša Cesarić“ u Požegi 20. svibnja 2025. održala je završnu svečanost školskog cjelogodišnjeg projekta „Šume“, koji se ove godine provodi po 11. put zaredom. Projekt je dio šire inicijative „Zeleni tjedan“, a njegovu koordinaciju i ovogodišnje aktivnosti vodila je Sandra Halt-Ćuže, profesorica mentorica, uz suradnju prof. Julijane Madaj Prpić, izvrsne savjetnice, učiteljice Julijane Banovac, savjetnice, te učiteljice Maje Burić, voditeljice UZ „Slap“.

Projekt je osmišljen s ciljem razvijanja ekološke svijesti kod učenika i poticanja njihove aktivne uloge u očuvanju okoliša. Kroz cijelu školsku godinu učenici su sudjelovali u raznim praktičnim aktivnostima – od sadnje stabala u suradnji s Hrvatskim šumama, izrade uporabnih i ukrasnih predmeta od recikliranih materijala u okviru učeničke zadruge „Slap“, do kvizova znanja i kreativnih radionica.

Završni dan projekta obilježio je i stručni doprinos Gorana Urha, dipl. ing. silv. iz Hrvatskih šuma Požeško-slavonske županije, koji je održao predavanje o važnosti šuma i njihovu očuvanju. Osim predavanja, osmislio je i edukativni kviz za učenike, u kojem je pobijedila skupina „Dabrovi“ (6.c), pokazavši zavidno znanje iz geografije i bioraznolikosti.

Jedna od posebno zapaženih aktivnosti bila je terenska nastava „Šumska geometrija“, koju su proveli učenici 6.b razreda pod vodstvom razrednice Julijane Madaj Prpić. Učenici su u park-šumi Stari grad koristili vlastoručno izrađene klinometre za mjerenje visine stabala te pomoću aplikacije Pl@ntNet prepoznavali biljne vrste. Ova je aktivnost uspješno spojila sadržaje iz matematike, biologije i geografije, istovremeno potičući timski rad, istraživačko učenje i boravak u prirodi.

Projekt „Šume“ pokazao je kako integrirani pristup učenju – koji povezuje razne školske predmete, svakodnevni život i lokalnu zajednicu – može rezultirati kvalitetnim obrazovnim iskustvom. Sudjelovali su učenici različitih razrednih odjela, kao i učenici u produženom boravku, što dodatno naglašava uključenost i timsku suradnju svih sudionika obrazovnog procesa.

U duhu indijanske mudrosti: „Zemlju nismo naslijedili od svojih predaka, već smo je posudili od svojih potomaka“, ovim se projektom nastavlja njegovanje vrijednosti održivog razvoja, odgovornog ponašanja prema prirodi i te se stvara temeljza ekološki osviješteno građanstvo budućnosti.

Piše: S. Halt-Ćuže

Foto: D. Čokrlić

POŽEGA / ORAHOVICA – U nedjelju, 18. svibnja 2025. godine, članovi Hrvatskog planinarskog društva „Sokolovac“ Požega, zajedno s ljubiteljima prirode iz Bršljana, uspješno su realizirali izlet pod nazivom „Izlet Stari grad-Oršulić, Ružica grad, manastir sv. Nikole“. Unatoč najavama nestabilnog vremena i određenim izazovima na stazi, jedanaesteročlana ekipa provela je aktivan i ispunjen dan u prirodi.

Polazak auto posadama bio je organiziran u 8:30 sati od popularnog okupljališta „Ćiro“ u Požegi, odakle su se planinari uputili prema Kutjevu. Vozila su ostavljena na prijevoju između Kutjeva i Orahovice, kod kamenoloma, što je označilo početak pješačke avanture.

Prvi dio staze vodio je prema Kapovcu, gdje su novi članovi Društva imali priliku ovjeriti svoje planinarske iskaznice žigom Hrvatskog planinarskog puta (HPO). Nakon toga, grupa se spustila prema Starom gradu Oršuliću, nastavljajući put prema impozantnoj Ružici gradu.

No, dionica staze između Starog grada Oršulića i Ružice grada pokazala se zahtjevnijom od očekivanog. Zarasla vegetacija i nedostatak jasnih markacija otežali su kretanje, no iskusni planinari Sokolovca uspješno su pronašli put.

Dolazak do jezera u Duzluku bio je pravo osvježenje. Uz jezero je organizirana duža pauza za okrjepu, ručak iz ranca i odmor. Prisutnost otvorenog kafića bila je dodatno ugodno iznenađenje za umorne planinare.

Nakon zasluženog odmora, uslijedio je uspon prema srednjovjekovnoj utvrdi Ružica gradu. Razgledavanje ovog povijesnog lokaliteta ostavilo je snažan dojam na sve prisutne.

Sljedeća postaja bio je manastir sv. Nikole. Iako je dio staze prema manastiru bio obilježen srušenim stablima i nedostatkom markacija, uporna ekipa pratila je ugaženu stazu kroz visoku paprat i sigurno stigla do cilja. Sam manastir, koji je bio otvoren unatoč fazi obnove, pružio je uvid u bogatu kulturnu i duhovnu baštinu ovog kraja.

Povratak prema vozilima vodio je uz pitoreskni potočić Iskricu, a šum njegovog žubora pratio je planinare do ceste. Unatoč prognozama grmljavinskog nevremena, izlet je protekao gotovo bez padalina, s tek nekoliko kapi kiše na samom kraju.

Cijela tura trajala je oko šest sati, a vodio ju je iskusni Branimir Bartolović, koji je svojim znanjem i iskustvom osigurao sigurnost i dobro raspoloženje cijele grupe. Izlet je još jednom potvrdio ljepotu i raznolikost prirode Požeštine te povezao članove HPD-a „Sokolovac“ i njihove goste u zajedničkoj ljubavi prema planinarenju i boravku u prirodi.

Protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 42-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Lipika kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Krađa“.

Naime, on je 17. travnja 2025. oko 12.15 sati u Pakracu na Trgu dr. Franje Tuđmana, iz bankomata otuđio novac u vlasništvu 59-godišnjaka.

Protiv njega slijedi kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.

Protiv 65-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 20. svibnja 2025. oko 9.30 sati u Požegi na raskrižju Šokačke i Osječke ulice, 65-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, skretao je ulijevo da nije propustio vozilo koje dolazi iz suprotnog smjera. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela osobnog automobila kojim je upravljao 64-godišnjak u desni bočni dio vozila kojim je upravljao 65-godišnjak.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđena 58-godišnja putnica koja se nalazila u vozilu kojim je upravljao 64-godišnjak, a protiv 65-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi u Vukovarskoj ulici te prometna nesreća s materijalnom štetom u Pakracu u Ulici Matice hrvatske.

48-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 20. svibnja 2025. oko 5.40 sati u Požegi u Ulici Jurja Križanića, 48-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, dolaskom do pružnog prijelaza nije zaustavio vozilo kako bi propustio vlak te je udario u desni bočni dio vlaka kojim je upravljao 58-godišnjak. Nakon udara došlo je do odbacivanja vozila u putni kanal.

48-godišnjaku je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

S ciljem povećanja razumijevanja i svijesti o važnosti pčela, Ujedinjeni narodi su 2017. godine 20. svibnja proglasili “Svjetskim danom pčela”.

Inicijativu za proglašenjem ovog dana pokrenula je Republika Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva. Stoljećima su pčele pružale brojne koristi biljkama i ljudima. Klimatske promjene utjecale su na ponašanje pčela, koje su zbunjene i nervozne zbog čestih i naglih promjena vremena, a probleme pčelarima zadaje i korištenje insekticida i herbicida u poljoprivrednoj proizvodnji.

Međutim, pčele nisu jedine koje održavaju život na Zemlji. Prenošenjem peludi s jednog cvijeta na drugi, pčele, leptiri, ptice, šišmiši i drugi oprašivači olakšavaju i poboljšavaju proizvodnju hrane, pridonoseći tako sigurnosti hrane i prehrani. Oprašivanje također ima pozitivan utjecaj na okoliš pomažući očuvanju bioraznolikosti i ekosustava o kojima ovisi poljoprivredna proizvodnja.

U Europi su oprašivači primarno kukci, poput pčela i leptira, a neke od tih vrsta su udomaćene poput pčela medarica. Međutim, njihova pojavnost i broj vrsta se drastično smanjio. Smanjenje je najviše zabilježeno kod divljih pčela i leptira te je prema europskoj Crvenoj listi ugroženih životinja jedna od deset vrsta pčela i leptira pred izumiranjem. Najugroženiji su bumbari kod kojih na svake četiri vrste dolazi jedna vrsta koja je pred izumiranjem dok je i kod ostalih oprašivača zabilježeno smanjenje populacija i brojnost vrsta. Oko 78 % divljih biljaka u umjerenom pojasu Europe razmnožava se pomoću oprašivača. Kod 84 % svih usjeva oprašivači imaju veliki utjecaj na njihovu količinu i kvalitetu te se procjenjuje da su direktno zaslužni za oko 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje. Direktne prijetnje oprašivačima predstavljaju promjene u korištenju i uporabi zemljišta, intenzivna poljoprivreda i uporaba pesticida, zagađenje okoliša, invazivne strane vrste, patogeni te promjene u klimi. Kako bi se pčele i oprašivači zaštitili, potrebno je održavati i obnavljati staništa oprašivača u poljoprivrednim i urbanim sredinama te promicati biološku kontrolu štetnika i ograničavanje korištenja pesticida.

Jeste li znali da…

• U pčelinjoj koloniji (zajednica) postoje tri vrste pčela: matica, radnice (radilice) i trutovi
• Jedna pčelinja zajednica se sastoji od 20 000 - 80 000 radilica, nekoliko tisuća trutova i jedne matice
• Pčelinja matica može dnevno snesti do 2000 jaja i time premašiti vlastitu težinu
• Pčelinja matica može živjeti do 5 godina
• Pčele su jedini kukac na svijetu koji proizvodi hranu koju jedu i ljudi
• Proizvodi pčela su med, pelud, propolis, matična mliječ i otrov
• Svaki treći zalogaj kojeg konzumiramo u svojoj prehrani ovisan je o pčeli
• Pčele koriste sunce za navigaciju, a međusobno komuniciraju pokretom – plesom
• Pčele znaju računati, te se orijentiraju računajući udaljenosti i kutove od objekata u prirodi

• Nektar prikupljen s dva milijuna cvjetova daje kilogram meda
• Iako su male pčele medarice mogu prilično brzo letjeti (između 40-60km/h)
• Korisni radijus leta pčela je od 1 do 2 km, ali ponekad traži hranu i na 5 km od košnice
• Ako je vanjska temperatura zadovoljavajuća, pčela radi dok ima svijetla (u ljeti od 4 sata ujutro do 21 sat navečer)
• Kako bi jedna pčela sakupila jednu žličicu peludi treba marljivo raditi cijeli mjesec po minimalno osam sati na dan
• Prosječni životni vijek pčele radilice u radnoj sezoni je od 4 do 6 tjedana
• Pčela tijekom zime živi od 4 do 6 mjeseci
• Medonosne pčele ne spavaju
• Pčele su oprašivači potrebni za oprašivanje velikog broja različitih biljaka
• Pčele med proizvode na isti način najmanje 150 milijuna godina
• Kod sakupljanja nektara i peludnog praha pčela posjeti dnevno oko 1.000 cvjetova
• Pčela imaju elektrostatički nabijene dlačice, zato se pelud lakše hvata za njihove nožice
• Slike iz pećina koje prikazuju sakupljanje meda starije su od 13.000 godina prije Krista
• Med u zatvorenim teglicama pronađen je u Tutankamonovoj faraonskoj grobnici
• U Hrvatskoj imamo više od 20 sortnih vrsta medova
• Pčele radilice žalac koriste prvenstveno za obranu od drugih kukaca, dok trutovi nemaju žalac
• Pčela umire nakon što ubode čovjeka

Pčele od boja razlikuju bijelu, plavu, žutu, narančastu, zelenu i njihove nijanse te vide u ultraljubičastom spektru.

Hrvatska obrtnička komora uputila je u svibnju kroz postupak elektronskog savjetovanja svoje komentare na Nacrt Zakona o mirovinskom osiguranju te Zakon o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode, ocijenivši oba generalno pozitivnima, uz niz prijedloga koji bi spomenute propise unaprijedili na dobrobit obrtnika.

ZAGREB - Hrvatska obrtnička komora podržava donošenje novog Zakona o mirovinskom osiguranju, a osobito nove odredbe koje imaju za cilj širenje kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, pri čemu se taj krug širi i na obrtnike za koje se predviđa mogućnost nastavka obavljanja obrtničke djelatnosti. U prijedlogu propisa predviđena je u tom slučaju isplata pola iznosa ostvarene mirovine, uslijed čega je HOK uputio zahtjev da se obrtniku koji ostvari uvjete za starosnu mirovinu, a nastavi obavljati djelatnost obrta, isplaćuje puni iznos starosne mirovine. Također, zatraženo je i omogućivanje otvaranja obrta nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu, kao i mogućnost nastavka rada u obrtu koji je obrtnika bio sporedna djelatnost nakon ostvarivanja prava na starosnu mirovinu.

HOK je ukazao i na različit tretman obrtnika u odnosu na njihove zaposlenike u dijelu priznavanja prava na beneficirani staž odnosno staž s povećanim trajanjem. Tako, primjerice, obrtnici u djelatnosti cestovnog prijevoza ili ribari nemaju pravo na beneficiju, dok za svoje radnike s kojima rade u istom obrtu imaju i obvezu i mogućnost uplate dodatnih doprinosa radi ostvarivanja prava na staž s povećanim trajanjem. Predloženo je da se ova nejednakost ukloni kroz izmjene posebnog zakona iz tog dijela mirovinskog osiguranja.

„Nova odredba o širenju kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu je od izuzetne važnosti za obrtnike, na ovaj način se vrednuje njihov rad i pazi na njihov standard te se snažno potiče i podržava obrtništvo, ali i stariji i zaslužni članovi našeg društva. Naravno, uputili smo i niz zahtjeva koji bi dodatno unaprijedili uvjete za život i rad naših obrtnika umirovljenika, koji itekako imaju još mnogo toga dati društvu i gospodarstvu – radne navike, iskustvo, znanje i vještine stečene uslijed nekoliko desetljeća rada te želju da svoj rad nastave i onda kada mnogi zasluženo odmaraju“, ističe predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.

Hrvatska obrtnička komora je također, u interesu svojih članova – obrtnika i malih poduzetnika – pozdravila donošenje Zakona koji će unaprijediti primjenu jedinstvenog sustava zaštite zemljopisnih oznaka za obrtničke i industrijske proizvode na razini Europske unije. Pritom je istaknula zahtjev da se naknade troškova postupka propisuju posebnim propisima, uz poštivanje načela razmjernosti kako visina naknada ne bi predstavljala prepreku za obrtnike kao mikro i male proizvođače. HOK stoga predlaže da se u podzakonskim aktima o naknadama predvide oslobođenja ili smanjene naknade za mikro i male proizvođače, kao i mogućnost elektronske predaje zahtjeva te produženje roka za podnošenje zahtjeva za pokretanje zaštite na EU razini nakon ostvarivanja nacionalnih prava s tri na šest mjeseci.

„Uvažavanjem naših zahtjeva  bi se osiguralo da sustav bude inkluzivan i poticajan za sve obrtnike, u skladu s ciljevima EU propisa o jačanju konkurentnosti tradicionalnih proizvoda. Napominjemo da zaštita zemljopisnog podrijetla povećava konkurentnost malih proizvođača i olakšava im izlazak na inozemna tržišta, stoga financijske i administrativne barijere za ulazak u sustav trebaju biti minimalne“, zaključuje predsjednik Kratohvil.

Važnost zaštite oznake zemljopisnog podrijetla za obrtničke i industrijske proizvode bile su tema konferencije koju su u Hrvatskoj obrtničkoj komori organizirali Državni zavod za intelektualno vlasništvo u suradnji s Europskom komisijom i Uredom Europske unije za intelektualno vlasništvo. Glavna tajnica HOK-a Violeta Jelić tom je prilikom istaknula kako će Hrvatska obrtnička komora u suradnji s Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo imati veliku ulogu u informiranju proizvođača o postupku registracije te će im biti na raspolaganju da  što lakše prođu kroz postupak i dođu do znaka zemljopisnog podrijetla.