POREČ/POŽEGA - Požeške mažoretkinje i Twirling klub Požega sudjelovali su kao dio reprezentacije Hrvatske na dva Europska prvenstva od 20. – 24. listopada u Poreču.  Bilo je ovo 24. Europsko prvenstvo u mažoretu i 34. Europsko prvenstvo u Twirlingu. Natjecanje se odvijalo u dvije dvorane jer je bilo oko 1200 natjecatelja iz jedanaest zemalja Europe. Na natjecanju su sudjelovale Engleska, Španjolska, Francuska, Italija, Češka, Rusija, Slovačka, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska.

Prvi dio natjecanja bio je za mažoretkinje u manjoj porečkoj dvorani Intersport.

- Vjerujem da je mnogima zbunjujuće što je televizija objavila jedno drugo prvenstvo, koje se odvijalo u isto vrijeme u Zadru. Na žalost, u mažoretu Hrvatska dozvoljava osnivanje saveza u nekim plesnim disciplinama te tako u Hrvatskoj imamo čak 7 mažoret saveza. Žao nam je i što je dolazak boksača više zanimao novinare nego djeca. Naš mažoret savez prvi je savez u Hrvatskoj, osnovan davne 1994. godine i broji preko 1000 članova, na čelu s predsjednikom Franom Herendijom. Savez koji je imao natjecanje je privatna organizacija gđe Željke Banović i organizacija u Zadru je njena privatna stvar – istaknula je Marina Mihelčić, predsjednica i trener Požeških mažoretkinja dodajući kako su od stožera u Poreču dobili stroge upute da ne objavljuju natjecanje u smislu pozivanja medija i gledatelja, jer su u dvoranu smjeli samo natjecatelji i pratnja isključivo s akreditacijama.

Nakon tri dana natjecanja u mažoretu rezultati za našu reprezentaciju su sljedeći:

Požeške mažoretkinje su ponovno EUROPSKE PRVAKINJE! Zlatne u svim mogućim grupnim koreografijama!

Exhibition Mlađi juniori

Exhibition Seniori

Showtwirl Grupa Seniori

Showtwirl Solo Mlađi juniori: Nia Barišić 4.mjesto, Eva Krizmanić 6.mjesto

Showtwirl Solo Youth: Lora Ledić 4.mjesto

Showtwirl Solo Senior: Adrijana Jurić 2.mjesto, Benjamin Iličić 4.mjesto

Showtwirl Duet Mlađi juniori: Bruna Botički i Eva Krizmanić 2.mjesto

Showtwirl Duet Kadeti: Nia Barišić i Lora Ledić 2.mjesto

Showtwirl Duet Juniori: Tanja Dragaš i Nikolina Pataki 6.mjesto

Showtwirl Duet Seniori: Benjamin Iličić i Adrijana Jurić 1.mjesto !

U petak je započelo i Twirling natjecanje u Žatici koja po visini odgovara ovom sportu. Hrvatski Twirling Savez broji oko 850 članova i član je HOO. Predsjednica saveza Marina Mihelčić otvorila je ovo natjecanje. Naši twirleri, u konkurenciji 11 zemalja , postigli su odličan rezultat. Lora Ledić i Benjamin Iličić u duo na zadanu glazbu osvojili su drugo mjesto. Nia Barišić u solo kadeti, četvrto mjesto, Hana Ledić u solu juniori 5. mjesto, Benjamin Iličić u zadanoj glazbi 5. Mjesto, a u slobodnoj koreografiji 6. mjesto. Team juniori osvojio je drugo mjesto, a tim seniori treće.

- Veselimo se uspjehu u ovom izuzetno zahtjevnom športu, jer je teško u uvjetima niskih dvorana postići ovako visoke rezultate. Zahvaljujemo se Športskom Savezu za svaki omogućeni termin u dvorani Tomislav Pirc i naravno Gradu Požegi. Pokušat ćemo vam slikama dočarati atmosferu, mažoret i twirling europskih natjecanja. Šaljemo vam i link novinara koji su snimili dio atmosfere u Žatici. Svi su s natjecanja otišli testirani i negativni što nam je ovo natjecanje kao organizatoru učinilo još uspješnijim – dodala je na kraju Mihelčić.

POŽEGA - Svjetski dan jabuka obilježili su učenici 1.a i 3.a razreda Osnovne škole Julija Kempfa u produženom boravku, s učiteljicom Anitom Franjić.

Cilj im je, kako kažu, bio ukazati na važnost jabuke u našoj prehrani. Učenici su tijekom cijelog tjedna provodili razne aktivnosti i istraživanja.

Neke od njih su: 

- izrada krune od jabuka,

- prikupljanje jabuka i recepata u kojima je jedan od sastojaka jabuka,

- izrada slikovnih recepata od kojih će izraditi KNJIGU RECEPATA PRODUŽENOG BORAVKA, 

- promatranje jabuke i opisivanje jabuke,

- fotografiranje s jabukama (Ja kao stablo jabuke),

- izrada voćne salate prema receptu učenika produženog boravka.

Učenici su sudjelovali i u grupnom radu. Podijeljeni su u četiri skupine. Prva skupina je istraživala dijelove jabuke, druga skupina životni ciklus jabuke, treća skupina uporabu jabuka, a četvrta skupina je dobila jednu jabuku o kojoj je zapisivala odgovore na zadana pitanja. Četvrta skupina je prezentirala pokus. Saznali su da jabuka neće potonuti u vodi nego će plutati.

- Kako bismo lakše odrađivali sve aktivnosti, učenici su donosili ukusne kolačiće s jabukama te uživali u slasnim zalogajima. Učenici su se prisjetili mnogih izreka o jabuci. Jedna od tih izreka glasi: "Jedna jabuka na dan, doktor iz kuće van" - istaknula je učiteljica Anita Franjić.

POŽEGA - Proslava velikoga jubileja brigade održana je na Trgu Sv. Trojstva gdje su u mimohodu došli u svečanom postroju pripadnici brigade, odnosno sve četiri bojne, ostale njene postrojbe i logističke službe. Himnu naše zemlje otpjevala je prof. Ana Ticl iz Glazbene škole Požega, nakon čega je minutom šutnje odana počast poginulim braniteljima, a uz brojne roditelje, udovice i djecu poginulih branitelja svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, general-pukovnik Siniša Jurković, izaslanik Predsjednika Vlade i izaslanik ministra branitelja, državni tajnik u ministarstvu branitelja Špiro Janović, izaslanik ministra obrane brigadir Mato Tomašević, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, gradonačelnik Požege Željko Glavić, te drugi gradonačelnici i načelnici, udruge proistekle iz Domovinskog rata, predstavnici policije i drugi.

Sudionici su se podsjetili na vremena stvaranja brigade koja je prošla gotovo sva ratišta, zatim njenog ratnog puta, te akcije oslobađanja dvije tisuće četvornih kilometara teritorija Zapadne Slavonije u prosincu 1991. godine. U ime brigade obratio se zamjenik zapovjednika i zapovjednik, umirovljeni brigadir Zdenko Farkaš, a pročitano je pismo generala Miljenka Crnjca, zapovjednika 123. brigade.

Okupljenima se u ime Grada Požege obratio gradonačelnik dr. sc. Željko Glavić. - Čestitam vam u ime svih Požežanki i Požežana, svih stanovnika Požeštine, 30. obljetnicu osnivanja ove, kako i general Crnjac kaže, slavne 123. brigade. Danas, nakon 30 godina, ne pitamo se više da li je vrijedilo. Žrtve jesu velike, ali znamo da je vrijedilo. Svi strateški ciljevi koje ste imali kada ste krenuli u tu, mogu reći avanturu, svi su ostvareni. Ono što se danas možemo pitati je može li bolje, možemo li ovu državu koju sada, zahvaljujući dobrim dijelom vama imamo, možemo li je bolje i pravednije urediti. Na svima nama i na vama je da to ostvarimo. Vaše geslo – 123. ide dalje jeste i ostat će trajno jedan od identiteta Požege i njezine novije povijesti. Čuvat ćemo ga ponosno, kao što ćemo ponosno čuvati uspomenu na Domovinski rat i 123. požešku brigadu. 

Okupljene je pozdravila i županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić. - Danas, 30 godina poslije, osjećaji divljenja ostali su isti i velika je čast uputiti vam riječi zahvale za sve što ste učinili za slobodu domovine nam Hrvatske, za slobodu naše županije. Na tim putevima ponosa i slave mnogi su Domovini poklonili svoje živote, njima posebno hvala. Vaša imena i prezimena, imena vaših poginulih prijatelja, mjesta koja ste oslobađali, vojne operacije u kojima ste djelovali i, dakako, naša 123.brigada Hrvatske vojske zlatna su povijest naše županije. Povijest ljudi koji su imali petlju, suprotstavili se sili i zločinu, i pobijedili.

U ime Predsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja posebne pozdrave uručio je državni tajnik u Ministarstvu branitelja Špiro Janović, a u ime Predsjednika Republike Hrvatske nazočne je pozdravio general-pukovnik Siniša Jurković. Svečanost je svojim nastupom uveličao nastup KUD-a Bektež s a'capela pjesmama.

Duž puta mimohoda postavljen je taktičko-tehnički zbor naoružanja i tehnike koji su se mogli razgledati.

NAKON 26 GODINA U KNJIGOVODSTVU U PRIVATNOM SEKTORU KSENIJA ĐIKIĆ ODLUČILA SE POKRENUTI VLASTITI POSAO U STRUCI - 

POŽEGA - Odlučila je nakon dugo godina rada u knjigovodstvu u privatnom sektoru pokrenuti vlastiti posao. Ostala je u struci, a "A Vista" i Ksenija Đikić ovih dana obilježavaju 2 godine samostalnog rada. Nije baš sve išlo odmah dobro, bilo je tu i početničkih problema, u početku traženja komitenata, no sve u svemu Ksenija Đikić je zadovoljna, posao je dosta razgranala i nakon dvije godine ima dovoljno klijenata, ali je uvijek otvorena i za neke nove partnere i korisnike svojih usluga knjigovodstvenog servisa.

- Ksenija Đikić je rođena Požežanka, udana, majka dvoje djece, a nakon 26 godina rada u knjigovodstvu u privatnom sektoru odlučila sam se sama pokrenuti posao i krenuti u žensko poduzetništvo. Članica sam Udruge računovođa i financijskih djelatnika Požega kroz koju želimo promovirati našu struku i podići je na viši nivo. Oduvijek me zanimalo funkcioniranje ekonomije općenito, pronašla sam sebe u ovom poslu i volim to što radim - kaže Ksenija koja uvijek ima strpljenja za savjet posebno početnicima i malim poduzetnicima, malim obrtnicima, OPG-ovcima i brojnim udrugama kojih ima sve više.

- Moja vizija poslovanja je pomoći malim poduzećima, obrtnicima, OPG-ovcima, udrugama voditi njihovo poslovanje kroz "šumu" uredbi, propisa, zakona, rokova i normi. Profesionalno i ažurno odrađujem sve u rokovima. Voljela bih kada bi mi se obratili oni koji tek planiraju pokrenuti neki svoj posao, realizirati neku svoju ideju, osnovati udrugu, jer ćemo odmah od početka krenuti po svim propisima ali bez brojnih lutanja i slijepih pokušaja. Ja za sada odlično poznajem sve propise i mogu svojim savjetima i aktivnostima olakšati taj za sve jako stresan i težak početak. Stoga se još prije nego li išta pokrenete obratite s povjerenjem, jer ja ću vas voditi kroz sve postupke i uvesti u potpuno zakonski reguliran posao - dodaje Ksenija, koja je od nedavno u novim i većim prostorijama u Ulici sv. Roka broj 4 jer je to tražio razvoj njenog poduzetničkog poduhvata.

No Ksenija nije stala samo na tome, svjesna da bi bio dobar u poslu moraš se stalno educirati, posebno u knjigovodstvenim propisima koji se vrlo često mijenjaju i Zakonske odredbe samo pljušte, a regularno i zakonsko poslovanje svakog poduzetnika je ogledalo tvrtke. - Kako se u poslu moraš educirati i širiti poslovanje tako sam i ja na našem Veleučilištu u Požegi upisala edukaciju na programu usavršavanja Voditelja pripreme i provedbe EU projekata. Dio smo Europe i treba iskoristiti sve mogućnosti koje pruža EU kroz projekte. Europska unija je upravo jedna odskočna daska sa svojim besplatnim sredstvima i poticajima koji dolaze iz raznih fondova EU. Ta sredstva su mnogima pomogla da pokrenu svoje ideje i zamisli, a mislim da smo tek sada na početku korištenja sredstava za široko područje poduzetništva, obrtništva, razvoja OPG-ova i brojnih djelatnosti udruga koje financira EU iz svojih fondova i programa - kaže Ksenija koja je sve više osim tehničkih poslova knjigovodstva, spremna za vođenje klijenata kroz područja poduzetništva.

- Za klijente sam uvijek na raspolaganju ne samo kao "tehnički knjigovođa" nego i savjetnik i suradnik u njihovom poslovanju, jer tu smo jedni zbog drugih, a kroz stručno zajedništvo uvijek se može i više - dodaje na kraju Ksenija, koja se zahvaljuje prvenstveno svojoj obitelji i prijateljima na podršci u njenim počecima, a klijentima na odličnoj suradnji jer bez njih sve ovo ne bi imalo smisla. Budućim klijentima poručuje - Ja sam tu za Vas i da vaše buduće poslovanje bude bez problema. Slobodno se obratite na tel: 034/252-485, mob: 098/185-0045, na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili dođite osobno na adresu Sv. Roka 4 u Požegi.

Autor: Vladimir Protić

PLETERNICA - U Interpretacijskom centru Terra Panonica u Pleternici održano je svečano potpisivanje ugovora s izvođačem radova za Projektiranje i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV Pleternica 15.300 ES) u okviru projekta „Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Pleternica“. Potpisivanju su prisustvovali generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, gradonačelnik Požege dr.sc. Željko Glavić, gradonačelnica Pleternice Marija Šarić, načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević te drugi predstavnici prijavitelja, partnera i izvođača radova. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda, a naručitelj je Tekija d.o.o. za obavljanje vodnih usluga, Vodovodna ul. 1, 34000 Požga

Kao izvođač radova javnom nabavom je odabrana zajednica gospodarskih subjekata Riko d.o.o. i Hidroinženjering d.o.o. iz Slovenije, te hrvatska tvrtka Presoflex gradnja d.o.o. iz Požege. Vrijednost ugovora je 43.747.230,62 kuna bez PDV-a, a vrijeme provedbe 33 mjeseca.

- Uređaj će moći zbrinuti 15.300 ekvivalent stanovnika s ukupnog područja Pleternice. Ako tome nadodamo da se radi i uređaj u Požegi 33.500 ekvivalent stanovnika znači da će gotovo 50 tisuća ekvivalent stanovnika biti zbrinuto prema rijeci Orljavi, što će omogućiti da nam ona nadalje bude čišća nego što je bila – rekao je generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković koje u cijelom projektu sudjeluju sa 13%, kao i Ministarstvo gospodarstva, dok je na lokalnu samoupravu otpalo 4% financiranja projekta.

Lokacija uređaja bit će u blizini ušća Londže u Orljavu, a više rekao direktor tvrtke Tekija d.o.o. Anto Bekić.- Kroz projekt Aglomeracije Pleternica uključeno je oko 1.500 novih korisnika na sustav odvodnje. Oko 45 kilometara novih kolektora odvodnje će se izgraditi u ovom projektu, također i 30-ak pripadajućih građevinskih objekata – crpne stanice, retencijskih bazeni i dr. Trenutno se radi na Aglomeraciji Požega, Pleternica, a uskoro kreće i Aglomeracija Kutjevo - Velika.

Pohvalno o cijelom projektu u koji su uključene tri lokalne zajednice i rješavaju konačan problem odvodnje rekao je požeški gradonačelnik Željko Glavić, pleternička gradonačelnica Marija Šarić i požeško-slavonska županica Antonija Jozić,koja je istakla i odličnu suradnju s Hrvatskim vodama, ne samo na ovom projektu, nego na niz projekata u svim jedinicama lokalne samouprave.

Projekt “Razvoj vodnokomunalne infrastrukture na području aglomeracije Pleternica” vrijedan je ukupno 176.783.490,13 kn, sufinanciran iz EU u ukupnom iznosu od 99.099.103,00 kn (70 %), a obuhvaća područja Grada Požege, Grada Pleternice i Općine Jakšić i to izgradnjom kanalizacijske mreže u dužini od 44,5 kilometara te pročistačem otpadnih voda u trajanju od 1.1.2014. – 31.12.2023.

Razvoj vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Pleternica spada u velike i značajne projekte, a ostvaruje se u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvom financija, Hrvatskim vodama i jedinicama lokalne samouprave – Gradom Pleternicom, Gradom Požegom i Općinom Jakšić.

PROJEKT JE SUFINANCIRALA EUROPSKA UNIJA IZ KOHEZIJSKOG FONDA

SADRŽAJ MATERIJALA ISKLJUČIVA JE ODGOVORNOST TEKIJE d.o.o. zaobavljanje vodnih usluga

PLANINARSKI IZLET NA DINARU  (DALMATINSKA ZAGORA I TROGLAV) - 

Kao i svaki, tako je i ovaj trodnevni planinarski izlet našeg društva započeo kod “Ćire”, stare lokomotive pokraj željezničkog kolodvora, 1. listopada negdje oko 15 sati. Petnaest članova “Sokolovca” koji su u većem broju dugogodišnji i prilično izdržljivi planinari, uz one koji su u planinarstvu  tek odnedavno, autobusom kreću prema našoj najvišoj planini Dinari, koja čini prirodnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Dinara dijeli Livanjsko polje od Sinjskoga, a ove je godine  proglašena  dvanaestim parkom prirode te je ujedno drugi po veličini park prirode u našoj domovini. Krajnji cilj izleta bio je popeti se na najviši vrh Dinare - Troglav (1913 mnv) u Bosni i Hercegovini, na kilometar udaljen od hrvatske granice. Za slabije uhodane planinare i one koje nisu imali ambiciju penjati se na ovaj vrh bila je predviđena i alternativna dionica.

Organizator izleta bio je Ratimir Čajka, naš iskusni planinar, koji je na ovom izletu istovremeno bio i vodič na čelu, te je budno pazio na tempo, markacije, vrijeme i ostale važne detalje prilikom kretanja po planini. Zadnji vodič, tzv. metla ili gonič, bio je također naš  cijenjeni planinarski vodič Dražen Jakoubek. Na ovom izletu pokazao je izrazito visoku razinu poštivanja svih etičkih principa planinarstva stalno pazeći i bodreći zadnjega u redu te niti u jednom trenutku ne dopustivši da se netko nađe iza njega. Uz vodiče, na izletu su bili: Anamarija Marković, Silvija Čajka, Danica Martinčić, Davor Martinčić, Hrvoje Mikolčević, Vesna Matoković, Damir Matoković, Kristina Šćiran, Marijana Štivić, Slavica Milevoj, Vjekoslav Milevoj, Krešimir Bubak i Anita Bubak.

Na putu za Svilaju

Nedugo nakon ulaska u autobus, u vožnji prema Novoj Gradišci, shvaćamo da u našem autobusu ne radi klima. Vruće je, jako vruće, no već na ulazu na autocesti A3 raspoloženje raste, potaknuto zvukom harmonike i pjesmom našeg Vjeke te raznoraznim domaćim prehrambenim i tekućim specijalitetima, tipičnima na planinarskim izletima. Ekipa se vrlo brzo zbližava pa put prema Zagrebu do Bosiljeva, autocestom A1 do izlaza na Sv. Rok, pravac Gračac zatim do Knina i Vrlike prolazi prilično veselo, opušteno i uz puno smijeha. Prepričavaju se raznorazne planinarske dogodovštine, uspjesi, pričaju se vicevi, anegdote iz svakodnevnog života.

Oko 23 sata stižemo u srce Zagore te autobusom po vrludavoj, planinskoj cesti na planini Svilaji dolazimo u planinarski dom Orlove stine koji je smješten na rubu prostranog dolca na istoimenom obronku.  Dočekuje nas svjež planinski zrak i nebo gusto posuto mnogobrojnim zvijezdama na kojemu se nazirala Mliječna staza. Raspremamo svoje stvari, te umorni, ali odlično raspoloženi, odlazimo na spavanje.

Mali Maglaj

Već u 6 sati ujutro pripremamo svoju planinarsku opremu te ponovno sjedamo u autobus. Spuštamo se planinom Svilajom prema usporedno smještenoj Dinari. Promatramo udolinu prekrivenu debelim slojem magle koja na ovoj visini djeluje poput nekakvog mitskog, začaranog jezera. Uspinjući se autobusom na visoravan gdje cesta prelazi u makadam, razmišljamo o razgolićenom krajoliku Dinare koji nam se zavodljivo otkriva. Nakon tridesetak  kilometara od Orlovih stina dolazimo do osamljene planinarske kuće Sveti Jakov (1001 mnv) na rubu visoravni Vrdovo. Natovareni teškim ruksacima točno u 9 sati i 15 minuta pozdravljamo vozača i krećemo za našim vodičem po nazubljenom planinskom putu. Uspinjući se dinarskim uzvisinama, dobro ugrijani suncem, komentiramo kako ne bi bilo loše, zbog ublažavanja planinarskih muka prouzrokovanih teretom na leđima, da naše planinarsko društvo posjeduje barem  jednog snažnog, izdržljivog konja.

Krećući se Dinarom svuda oko nas prostirala su se nepregledna prostranstva nanizanih uzvisina i udolina. Vegetacija se bližila svome kraju pa su boje proplanaka u nižim dijelovima u svim nijansama žute i svijetlo smeđe kontrirale čistoj, plavoj boji neba. Na višim dijelovima još je uvijek prevladavalo zelenilo iz kojega je posvuda izranjalo sivo kamenje svih oblika i veličina. Iz niskog raslinja izvirivao je tek poneki grm ili skromno drvo. Gdjegdje koji ružičasti mrazovac stršao je iz busena trave, a pratila  nas je i čudnovata biljka kravljak čiji su živi cvjetovi izgledali kao da su suhi.

Uspinjući se na Mali Maglaj (1455 mnv) primjećujemo travnati, zaobljeni vrh na kojem je izgrađen veliki bijeli, kameni križ koji se vidio još iz daljine.  Podignut je u spomen na poginule branitelje u akciji „Zima 94”. U blizini vrha, u jednom bunkeru, uređeno je sklonište za slučaj nevremena.

Troglav

Nastavljamo Putom Oluje. Pogled nam seže na Veliku ledenu kosu i njene srebrne stijene. Kamen je ispod nas, nebo je iznad nas, a u trenutku se činilo kao da sve nestaje, osim postojanja u koraku, bez suvišnih misli. U tom prekrasnom dinarskom ništavilu omeđenom biljkama, vjetrom, suncem i  kukcima, nastao je mir.  Stopalo ispred stopala po neravnom tlu brisalo je sve uzbrdice i nizbrdice. Ravnalo ih snagom vode i vjetra na krškom tlu donoseći odmak od svakodnevice. Zvukovi, riječi i glasanje suputnika transformirali su se u prigušen šum čija su značenja nestajala s vjetrom. Svjesni smo da smo gosti u zemlji vuka i medvjeda, poskoka i bogomoljke, sivog sokola i surog orla, zemlji koja na trenutak i uz potpuno poštovanje postajala i naš dom.

Konačno dolazimo i do Vještić gore u kojoj pronalazimo zaklon od jakog sunca i priliku za nešto pojesti i odmoriti. Listopadna je tu šuma na čijim su rubovima još uvijek vidljive rane od požara. Spuštamo se do križanja ispod Janičje glavice gdje se razdvajamo u dvije skupine. Četvero nas ide prema  planinarskom skloništu Pume preko Rosića dolca, a ostali odlaze  preko sedla između Ledene kose i Male ledene kose u smjeru Troglava.

Moja skupina nastavlja hodati uživajući u pogledu na ljepote krškog reljefa, ponikve obrubljene strmim, kamenim blokovima, visoke vrhove u daljini. U suton stižemo do planinarskog skloništa Pume koje je svojom pozicijom (1630 mnv), najviši planinarski objekt Hrvatske. U skloništu je već nekoliko Splićana. Razgovaramo o planinarskim iskustvima, nepromišljenim planinarima, prijateljstvima, receptima ovoga kraja. Nešto iza 20 sati, po mrklom mraku i s naglavnim lampama stiže i grupa koja se penjala na Troglav. Uz kuhanje juhe, večeru i druženje, slušamo priče o usponu na ovaj najuzdignutiji dio Dinare, koji je na vrhu zaobljena zaravan, označena geodetskim stupom. Opisi podsjećaju na bajkovite rečenice u kojima se spominju prelasci preko sedam gora i sedam planina kako bi se došlo do cilja. Iza jednog uspona uzdiže se drugi, pa ponovno i opet i konačno na Troglavu.  Prepričavaju se doživljaji hodanja s naglavnim lampama po strmim stijenama, ljepoti pogleda s tolike visine, kao i problemima pri usponu. Istovremeno osjećamo njihovu veliku radost pomiješanu s umorom. U Pumi je te večeri bilo dosta ljudi, stoga je pronaći mjesto za spavanje bilo i više nego izazovno, pa su neki svoj ležaj pronašli  na tvrdim klupama i krevetima bez madraca.

Poskok, zec i nekoliko bogomoljki

Treći dan našeg planinarskog izleta započeo je u planinarskom skloništu Pume koje je toga jutra grijalo sunce. Pogled je sezao na vrh Kijevski bat, planinu Svilaju na kojoj se jasno isticao greben Orlove stine. Iza njih u daljini su se nazirale  moćne vjetrenjače.  Ispod Svilaje ugnijezdilo se Debelo brdo, a u dolini sela Bitalići, Vučepolje, Dabar, Laktac, Poljana, Ježević te Peručko jezero koje je treće po veličini u Hrvatskoj. Iza nas nadvila se Rosića glavica.

Nakon jutarnjih rituala i zaključka da planinarsko sklonište Pume definitivno ima poljski wc s najljepšim pogledom u Hrvatskoj, dio grupe odlazi na Veliku Duvjakušu (1708 mnv),  koja je na lijevoj strani i  desetak minuta hoda udaljena od Pume. Vršni dio joj je prostrana tratina bez posebno izraženog vrha. Nalazi se na nižem grebenu koji se pruža usporedo s glavnim grebenom Troglava. Na vrhu je izgrađeno spomen- obilježje 31 pripadniku 7. gardijske brigade „Pume“ koji su poginuli na širem prostoru Dinare.

Ponovno pakiramo svoju planinarsku opremu i po ugrijanim padinama dinarskog kamenjara spuštamo se prema novom planinarskom skloništu Vjetar s Dinare (1330 mnv) koje se  nalazi na području Goveđa kosa. Hodamo po travi koje je priroda terasasto popločila kamenom, čudimo se količini crne zemlje na području bez šume, ogromnom kamenju ugrađenom u suhozide, opažamo ostatke pastirskih stanova, veći broj smeđih i zelenih bogomoljki, divljeg zeca, a u jednom trenutku dio grupe uočava i velikog poskoka koji se sunčao na putu. Uočivši našu grupu brzo odlazi u travu, a mi ga ostavljamo da uživa u svom zmijskom životu.  Nakon 4 i pol sata hoda od Pume ponovno smo ispred planinarske kuće Sveti Jakov. Malo odmora i autobusom odlazimo u Vrliku, grad smješten na izvoru Cetine, iznad koje dominira srednjovjekovna utvrda Prozor. Tamo ručamo lovački gulaš, uživamo u blagodatima civilizacije te autobusom umorni, neispavani i neotuširani, ali zadovoljni izazovnim trodnevnim izletom, oko 23 sata i 30 minuta stižemo u Požegu.

Piše: Anita Bubak

Fotografije: Hrvoje Mikolčević i Dražen Jakoubek

NASTAVLJAJU SPAJATI KULTURNU BAŠTINU MALIH EUROPSKIH GRADOVA - 

POŽEGA - Četiri učenice Ekonomske škole, Antonija Klapšić, Laura Mandekić, Matea Mital i Ella Stojić, boravile su 23. rujna – 2. listopada 2021. godine na trećoj mobilnosti Erasmus+ projekta Echosetu Ohridu, Sjevernoj Makedoniji. Kao pratnja učenicama putovale su ravnateljica Marinka Parac, profesorica Lorena Đurčević te koordinatorica projekta profesorica Lidia Gerstman.

Nakon duge stanke od 19 mjeseci i niza online aktivnosti u tom periodu, projektni je tim dogovorio stvarnu mobilnost u ohridskoj Gimnaziji sveti Kliment Ohridski. Osim hrvatskih učenika, na mobilnosti su sudjelovali učenici i nastavnici iz Litve, Njemačke, Poljske, Španjolske te domaćini Makedonci.

- Poštujući sve epidemiološke mjere, aktivnosti su organizirane u najvećoj mjeri na otvorenom, a one za koje je trebala računalna podrška organizirane su u prostorijama lokalnog hostela City Inn. Učenice su predstavile svoju školu, grad i domovinu te jednog hrvatskog znanstvenika po vlastitu odabiru, Nikolu Teslu. Školu domaćina posjetili su vrlo kratko, no ravnateljica nas je srdačno dočekala uz tursku kavu, koja je ostala baštinom nakon 500-godišnje osmanlijske vladavine ovim područjem. Tijekom tjedan dana upoznali su bogatu makedonsku kulturu, posebice onu vezanu uz Ohridsko jezero, s izvorištem u djelatnosti svetaca Klimenta i Nauma. Sveti Kliment osnovao je u Ohridu prvo slavensko učilište i smatra se zaštitnikom Ohrida, dok se više o svetom Naumu saznalo na drugom kraju Ohridskog jezera, upredivnom manastiru koji je svetac osnovao i koji je njegovo posljednje konačište. Sveti je Naum bio iscjelitelj, kasnije i zaštitnik od mentalnih bolesti. Braća su najpoznatija kao izumitelji ćirilice, nazvane po njihovu učitelju svetom Ćirilu, pisma koje se aktivno koristi u polovici Europe i koje je bilo temelj za širenje pravoslavnog kršćanstva – istaknula je koordinatorica projekta profesorica Lidia Gerstman.

Sudionici mobilnosti posjetili su Strugu, grad na Crnom Drimu poznat po festivalu poezije, gdje su živjeli preporoditelji i najpoznatiji makedonski pjesnici, braća Dimitar i Konstantin Miladinov, slavni u europskim kulturnim krugovima. Zatim Vevčane, planinsko selo poznato po izvorima, ali i neobičnosti da se uslijed raspada SFRJ uspješno proglasilo republikom. Domaćini su ih poveli i na jednodnevni izlet u Bitolu, drugi po veličini makedonski grad. Nazivaju ga i gradom konzula, a od zanimljivosti vole istaknuti da se u zgradi današnjeg muzeja, nekoć vojnoj školi, školovao turski reformator i predsjednik Mustafa Kemal Ataturk, kojem je jedno krilo muzeja i posvećeno. Posebno je, kažu, dojmljiv bio posjet Zaljevu kostiju i Ploča Mićov Gradu, arheološkom nalazištu i replici nekadašnjeg sela na vodi.

-Krajem tjedna učenici su sudjelovali u kvizu kojim su pokazali koliko su naučili o makedonskoj, a posebno ohridskoj kulturnoj baštini. Mobilnost je ostavila snažan utisak, kako prirodnim ljepotama i zaista bogatom kulturnom baštinom, gostoljubivošću i opuštenošću Makedonaca, njihovom odličnom gastronomijom, ali i zbog prilike da se mladi iz različitih država konačno fizički susretnu i surađujući uče – dodala je na kraju Gerstman.

POŽEGA – Drugi dan obilježavanja Dječjeg tjedna u Požegi započeo je u prijepodnevnim satima predstavama Gradskog kazališta Požega iz programa „Drvo bajki“, dok je poslijepodne na istom mjestu održan bogati glazbeno – scenski program s nastupom plesnih škola i studija koje djeluju na području grada. Nastupili su: Glazbena škola Požega , Plesni studio Marine Mihelčić, Požeške mažoretkinje, Twirling klub Požega, Plesni klub Boa, Scenski studio ARTina i UO Plesna radionica Ilijane Lončar.

Aktivnostima tijekom Dječjeg tjedna naglašava se važnost promicanja prava djece koja su zajamčena Konvencijom o pravima djeteta i podsjeća na zajedničku odgovornost za poštivanje dječjih prava i odgovaranje na potrebe djece.

Program se nastavlja danas programom namijenjenim učenicima viših razreda osnovnih škola, a imaju priliku sudjelovati u Danu otvorenih vrata Gradske kuće i isprobati mobilnu aplikacija Blago Požege – zabavna i edukativna šetnja Požegom Gradskog muzeja Požega od 10 do 12 sati.

U četvrtak Odred izviđača Požega, HPD „Gojzerica“, HGSS Stanica Požega organiziraju Izlet na Požešku goru za učenike drugih i trećih razreda osnovnih škola. Polazak s parkirališta iza Gradske kuće u 13,00 sati, a povratak u 14:45 sati.

Autor: Lana Protić Malbašić

POŽEGA - Radosni smo što na Dan učitelja i Dječjem tjednu možemo zajedno proslaviti važnu vijest: 2 milijuna djece u najsiromašnijim zemljama svijeta sada imaju pristup obrocima svakodnevno u školi, zahvaljujući posvećenosti i velikodušnosti svih naših podupiratelja. U znak obilježavanja ove vijesti osnivač dobrotvorne organizacije Mary`s meals, Magnus MacFarlane-Barrow, dijelio je priče iz cijelog svijeta od podupiratelja, volontera i djece koju hranimo. 

U proslavu se uključuju volonteri i djeca diljem svijeta. Kanižlićevci i volonteri iz Požege svojim radom i donacijama podupiru Marijine obroke već devet godina i slave zajedno sa djecom diljem svijeta te su dio ove lijepe priče. 

Napominjemo, da još milijuni djece danas u najsiromašnijim dijelovima svijeta nemaju mogućnosti ići u školu i da gladuju, stoga želimo ustrajati u našem radu i zalaganju te molimo da nam se jave svi koji mogu pomoći i biti nam podrška. 

Infocentar Marijinih obroka, mob. 098/1664 604, A. Kanižlića 2, Požega

Hvala vam od srca – napisala je Ana-Marija Biršić Glibo, koordinator događaja i voditeljica Info Centra Marijinih obroka Požega

POŽEGA - 4.listopada obilježava se Svjetski dan životinja. Taj je dan posvećen pravima životinja i njihovu blagostanju, s posebnim naglaskom na odnos čovjeka prema ostalim životinjama i važnosti svih životinja za život na Zemlji. Ovaj dan odlučili su obilježiti učitelji i učenici nižih razreda Osnovne škole Julija Kempfa. Na satu razrednika razgovaralo se o životinjama i odnosu ljudi prema njima, izrađivali su se plakati i crteži.

- Budući da u našem gradu nemamo ZOO vrt i nemamo mogućnost obilaska divljih životinja, usmjerili smo se na kućne ljubimce-pse. Na području naše županije djeluju dvije udruge: Srce za lutalice u Pleternici i Udruga za zaštitu životinja Sirius u Požegi. Dobri ljudi, volonteri, pomažu i brinu se za napuštene pse kojih je u te dvije Udruge trenutno oko 30. Požeški psi smješteni su kod volontera, ljudi koji čuvaju pse dok se ne javi netko tko bi trajno udomio psa. Na žalost u našem gradu nema azila, gdje bi psi bili na jednom mjestu. Napušteni psi s pleterničkog područja smješteni su u azilu u mjestu Frkljevci – ističu Kempfovci.

Stoga su učenici u dogovoru sa svojim učiteljima u školu donijeli hranu za pse i novac, neophodno potreban za liječenje, cijepljenje i  čipiranje pasa. Odlučili su podijeliti donacije tim dvjema udrugama, a koliko je akcija uspjela možete vidjeti iz slika.

- Zahvaljujemo se svim roditeljima i djeci na odazivu i velikom srcu! – dodaju na kraju iz OŠ Julija Kempfa.