Prikazujem sadržaj po oznakama: Pakrac

PAKRAC - Povodom grada Pakraca i blagdana sv. Josipa Udruga sljepih slabovidnih osoba Pakrac – Lipik organizirala je turnir u elektronskom pikadu. Udruga je svoje goste iz Požege, Virovitice i Bjelovara primila u svoje prostorije – bivša osnovna škola u Pakracu. Po riječima predsjednika Udruge Stanka Kovačića turnir se organizira s ciljem druženja, ohrabrenja i stjecanja samopouzdanja njihovih članova. Turnir se organizira po teritorijalnom principu. Udruga Pakrac Lipik pripada Panonskoj skupini, a u podskupini su sjeverozapadne Hrvatske. Turnir na nivou Hrvatske ćes e održati u Premanturi – odmaralištu sljepih i slabovidnih osoba Hrvatske.
Ostali članovi zabavu su osim u pikadu našli u bacanju ringova i visećoj kuglani. Nakon završetka turnira druženje je nastavljeno uz bogatu okrijepu, svirku i pjesmu.

GRADSKO VIJEĆE PAKRACA DONIJELO DVIJE NEPOPULARNE ODLUKE -

PAKRAC – Gradsko vijeće Pakraca na prošlotjednoj sjednici je donijelo i dvije odluke koje će direktno 'pogoditi džepove' građana. Kao prvo, uveden je prirez porezu na dohodak po stopi od 10 posto. Obveznici prireza razvrstani su u četiri kategorije, ovisno o visini plaće, pa će oni s najmanjim plaćama za prirez plaćati 2,57 kuna a oni s najvećima 146,40 kuna (plaća iznad 11 000 kuna). - Odluka o prirezu je bila nužna jer su Pakracu drugu godinu zaredom ukinuta sredstva pomoći iz državnog proračuna. Izgubili smo 7 milijuna kuna. Kroz prirez ćemo osigurati nešto manje od milijun kuna za proračun što je znatno manje od onog što smo izgubili ali činimo što možemo. Ne znam što će biti ako se dogodine ukinu i područja od posebne državne skrbi kao što je najavljeno jer bi tada mogli ostati bez tri milijuna kuna. U problemima su, naravno, i druge slične jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Po meni, to je fiskalno uništavanje gradova i općina na područjima od posebne državne skrbi. Neki jednostavno više neće moći postojati a pitam se što će biti i s nama? Ako dogodine budemo morali otpustiti šest ili sedam ljudi, tko će nam pripremati projekte i obavljati slične poslove? Imat ćemo novca samo za nekoliko zaposlenika zbog čega će grad samo formalno postojati. Koja je to svrha – kazao je Davor Huška.
Pakračani će od jeseni plaćati i vrtić po višim cijenama a povećanje će također ovisiti o primanjima članova obitelji. Cijene će biti veće od 50 do 350 kuna po djetetu. Na sjednici je istaknuto kako se cijena vrtića mijenjala samo jednom u 11 godina. (vm)

PAKRAC - Povodom obilježavanja Dana grada Pakraca u nedjelju 16. ožujka u 15 sati trčana je i prva ulična utrka. Utrku je organizirala Sportska atletska udruga Lipik-Pakrac pod pokroviteljstvom grada Pakraca. U utrci je sudjelovalo 33 trkača oba spola. Najstariji trkač je 1957. godište, a najmlađi 2005.godište. Start i cilj je bio ispred Sportske dvorane, a trčalo se 4 kruga po 1,5 km. Pobjednik Igor Ermakora iz Popovače je tih 6 km pretrčao za 22 minute. U ženskoj konkurencije prva je Antonija Džolić iz Lipika, zatim Marijana Vuković i Indira Veladžić iz Kutine. U nastavku programa održana je smotra sportskih udruga grada Pakraca.

Osnovana Sportska zajednica grada Pakraca

Na inicijativu sportskih djelatnika održan je osnivački sastanak na kojem je došlo do osnivanja Sportske zajednice grada Pakraca. Za prvog predsjednika je izabran Sadmir Delihodžić a za dopredsjednika Josip Šebić. Trenutno Sportski savez grada Pakraca okuplja 16 sportskih klubova.

ČLANOVI MATICE UMIROVLJENIKA PETNAESTAK GODINA STRPLJIVO RADE NA SVOM DOMU  -

PAKRAC – Više od petnaest godina pakrački i lipički umirovljenici strpljivo uređuju svoje prostorije, koje se nalaze u jednoj zgradi u središtu Pakraca, i do sada su za razne poslove utrošili oko 150 tisuća kuna. Dio tog novca su osigurali kroz članarinu, ponešto su dali donatori a pomogli su i gradovi Pakrac i Lipik. - Prostor je velik ali je zgrada bila stara i dotrajala. Počeli smo s radovima 1997. godine no, intenzivno se na njoj radi posljednje tri. Bilo je problema s imovinsko-pravnim odnosima pa smo samo za njihovo rješavanje dali 30 tisuća kuna. Trebalo je zatim riješiti vodu, kanalizaciju, izmijeniti električnu instalaciju u cijeloj zgradi... mnogo posla smo i sami obavili tako da je puna cijena radova na uređenju ovog prostora mnogo veća – kazao je predsjednik Udruge umirovljenika Pakrac-Lipik, Ivan Katalinić. Trenutno se, dodao je, u prizemlju doma umirovljenika uređuje klub, odnosno kafić koji će se dati u najam a novac će se koristiti za potrebe udruge.
Matica umirovljenika Pakrac-Lipik trenutno broji 400 članova koji redovito plaćaju članarinu. Nekada ih je, kaže predsjednik Katalinić, bilo više ali je broj dosta smanjen nakon što je ukinuta pogrebna pripomoć. - Vremena su takva i nema se novaca. No, mi još uvijek puno pomažemo našim članovima. Zadržali smo kasu uzajamne pomoći pa svatko može, ako mu nešto hitno zatreba, dobiti novac. Osim toga, redovito osiguravamo zimnicu. Redovito se okupljamo svaki tjedan ovdje u našim prostorijama a odlazimo i na druženja u druge gradove. Dok nije bilo ove krize putovali smo po cijeloj Hrvatskoj ali, i sada održavamo redovite kontakte s udrugama umirovljenika na razini naše Županije kao i s umirovljenicima iz Daruvara i Novske – dodao je Katalinić.
Iako se uređenje umirovljeničkog doma pomalo privodi kraju, posla će biti još dosta. Samo da se završi klub, valja osigurati još 10 tisuća kuna a onda će na red doći i grijanje cijelog prostora. - To nam je sada prioritet. Vjerujem kako ćemo to uspjeti relativno brzo napraviti jer su sve instalacije potrebne za plin već su postavljene. Malo od članarine i uz pomoć gradova Pakraca i Lipika koji nam uvijek u svemu pomažu, možda sve bude gotovo i do slijedeće zime – zaključio je predsjednik Katalinić. 

U utorak, 11. ožujka 2014. godine, oko 22.20 sati, u Pakracu, u Ulici Krndija, 34-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 0,63 g/kg upravljao osobnim automobilom marke „Opel“, daruvarskih registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake već je desnim kotačima zahvatio istočnu putnu bankinu prilikom čega je vozilom udario u betonski most u vlasništvu „Hrvatskih cesta“ uslijed čega je došlo do prevrtanja vozila na krov. U prometnoj nesreći 34-godišnjak je lakše tjelesno ozlijeđen i protiv njega slijedi obavezni prekršajni nalog.
Također se tijekom jučerašnjeg dana dogodila jedna prometna nesreća s materijalnom štetom u Pleternici u Ulici Kralja Zvonimira.

Narušavanje javnog reda i mira

U utorak, 11. ožujka 2014. godine, oko 15 sati, u Poljani, u Ulici Antunovačka u dvorištu, 74-godišnjak je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,33 g/kg verbalno napao 77-godišnjeg susjeda. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 74-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

Provedeno kriminalističko istraživanje

Provedenim kriminalističkim istraživanjem nad 47-godišnjakom sa područja općine Pleternica utvrđene su osnove sumnje da je počinio kazneno djelo „Povreda dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje“ jer kao direktor trgovačkog društva nije u zakonskom roku pa sve do danas podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nadležnom trgovačkom sudu iako je račun trgovačkog društva neprekidno blokiran od ožujka 2009. godine. Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

Pronalazak neeksplodiranih ubojitih sredstava

U petak, 7. ožujka 2014. godine u Pakracu u Kalvarija ulici u šumskom predjelu policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu uništio je tromblonsku kumulativnu minu zaostalu iz Domovinskog rata koja nije bila sigurna za transport, a koju je dan ranije oko 15 sati prilikom sakupljanja smeća pronašao 40-godišnjak.

Teška krađa provaljivanjem

U razdoblju od 20. veljače do 7. ožujka 2014. godine u Vetovu u Požeškoj ulici nepoznati počinitelj (ili više njih) provalio je u garažu 66-godišnjaka te iz nje otuđio radni alat. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem.

Bijeg s mjesta prometne nesreće

U petak, 7. ožujka 2014. godine oko 10,15 sati u Pleternici u Ulici Ivana Šveara 65-godišnja vozačica osobnog automobila marke „Daewoo Matiz“, požeških registarskih oznaka, uslijed nepropisne vožnje unatrag sa obilježenog parkirališnog prostora na

PREDSTAVLJENO IDEJNO RJEŠENJE BUDUĆEG STUDENTSKOM DOMA -

PAKRAC - Gradonačelniku Davoru Huški i njegovim suradnicima tvrtka ProArh je predstavila idejno rješenje budućeg studentskog doma koji će se uređivati u zgradi gdje je prije rata bila psihijatrijska bolnica. - U Pakracu će slijedećih godina biti sve više studenata i ovakav projekt nam je neophodan. Podsjećam da je studentski dom dio velikog projekta koji će zajednički biti realiziran u Pakracu, Lipiku i Daruvaru a vrijedan je 340 milijuna kuna. Samo pakrački dio tog projekta koštat će 105 milijuna kuna – rekao je gradonačelnik Davor Huška.
Budući studentski dom imat će 43 dvokrevetne i 15 jednokrevetnih soba te 5 apartmana. Osim soba, studentima će na raspolaganju biti i teretana, dnevni boravak, prostorija s računalima, učionice i još neki sadržaji potreban za udoban život. Glavni i prateći sadržaji nalazit će se na četiri etaže ukupne površine od 3.710 četvornih metara. Izrada idejnog rješenja studentskog doma vrijedna je 68.750 kuna od čega je 85 posto osiguralo Ministarstvo regionalnog razvoja a ostatak je novac gradskog proračuna. Pakrački studentski dom dio je Edukacijsko istraživačkog centra u ovom gradu koji uz Specijalnu bolnicu Lipik i Daruvarske toplice čini zajednički projekt Lječilišno-rekreacijski centri na području Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije. - Moram reći da se ovaj projekt već dugo priprema i da nam Ministarstvo regionalnog razvoja neprestano pruža tehničku pomoć. Do sada to ukupno košta već dva milijuna kuna. Sada slijedi procedura izdavanja lokacijske dozvole a ja se nadam kako će do kraja godine biti gotova i građevinska dozvola – dodao je gradonačelnik Huška.

UNAZAD NEKOLIKO GODINA OBNOVLJENI VINOGRADI PAKRAČKOG VINOGORJA -

PAKRAC - Kako se u vinogradarstvo i vinarstvo prije desetak godina uključila obitelj Ćasić, tako su se i tradicija i održavanje vinskih običaja ponovno vratila u Pakračko - Lipičke krajeve. Nakon domovinskog rata vinogradarstvo i vinarstvo u Pakracu i okolici je nestalo sve do 2004. godine, kada je mladi vinar Saša Ćasić odlučio tu prošlost promijeniti te prvi posadio vinograd na tom području. Saša Ćasić cijeli proces proizvodnje, od pripreme zemlje, obrade trsa i proizvodnje vina obavlja pod stručnim mentorstvom vrsnog hrvatskog vinara Ivana Enjingija. Proizvodnja je u potpunosti orijentirana na ekološku proizvodnju vina, što podrazumijeva što manju upotrebu kemijskih sredstava. Da bi trsovi dali kvalitetno vino treba ih obrađivati na što prirodniji način, što uključuje gnojidbu stajskim gnojem te posebnu zaštitu autohtonim bakterijama kojima je također potreban zreli stajski gnoj. Danas ima 14 hektara vinograda na području Pakraca i naselja Donja Obrijež, te broji 90.000 panjeva različitih sorti, a neke među njima su graševina, rajnski rizling, sivi pinot, traminac, sovinjon te crne sorte merlot, frankovka i pinot crni. - Sada proizvodim 50 tisuća litara vina, a od ove godine kad mladi vinograd dođe u puni rod biti će oko 80 tisuća litara vina - kaže Saša te dodaje kako je za svoja vina već dobivao zlatnih medalja iako ne ide baš puno po natjecanjima. - Bitno mi je što kažu kupci i potrošači a oni su, očito, zadovoljni jer sve vino prodam bez problema – kazao je Saša, koji je proglašen najboljim mladim vinogradarom Hrvatske.
I ove godine kao i prijašnjih godina obitelj Ćasić je svojim prijateljima i gostima priredila veliku feštu povodom Vincelova i običaja prvog rezanja trsova loze. Kako su poznata vinogradarska područja svoja Vincelova održali, Saša je na kraju završio sezonu i započeo vinogradarsku novu godinu u pakračkom vinogorju. Gosti su uživali u odličnom vinu i dobroj hrani te se zabavljali uz TS Dimmos. Nakon što su obrezali trsove i zalili ih dobrim vinom da dogodine budu još i rodniji svi su nazdravili i nastavili feštati do kasnih jutarnjih sati. Na obilježavanju Vincelova bio je nazočan pakrački gradonačelnik Davor Huška i Ivan Enjingi poznati vinar i mentor Saše Ćasića.

PAKRAČKA NOĆ MUZEJA DONOSI IZLOŽBU O POLA STOLJEĆA HRVATSKE ANIMACIJE -

PAKRAC – Od polovine prosinca u Muzeju grada Pakraca posjetitelji mogu razgledati izložbu pod nazivom "Surogat stvarnosti"- pola stoljeća hrvatske animacije. Riječ je o izložbi koja je prvi puta postavljena u Zagrebu 2011. godine u povodu 50-te obljetnice Oskarom nagrađenog crtanog filma Dušana Vukotića "Surogat". - Važno je istaći da je Pakrac jedini grad, izvan Zagreba, gdje se ona mogla do sada vidjeti – rekla je ravnateljica Muzeja, Jelena Hihlik.
Posjetitelji izložbe kroz izložene crteže tzv. celove, te scenografiju, mogu vidjeti nastajanje različitih crtanih filmova, kako onih namijenjenih djeci tako i onih za stariju publiku. Osim toga, za njih su organizirane i projekcije filmova pa se stariji mogu podsjetiti, a mladi upoznati, s profesorom Baltazarom, Malim letećim medvjedićima...i naravno, nagrađenim Surogatom. Uz sve to, za zainteresirane su organizirane i tematske radionice. - Želja nam je bila da djeca vide te starije hrvatske filmove ali i da nešto nauče. Tako je prva radionica kroz lik profesora Baltazara trebala djecu uvesti u svijet znanosti. Odaziv je bio odličan pa nam je došlo čak tridesetero djece. I na strip radionici je svaki dan bilo deset do petnaest mališana – dodala je Jelena Hihlik. Ovog tjedna održana je i treća radionica, radionica animacije, a za 30. siječnja je predviđena radionica o crtanim junacima. Izložba o pola stoljeća hrvatske animacije u Pakracu će biti otvorena do 31. siječnja. Obzirom na to valja istaći kako će i Noć muzeja u pakračkom muzeju biti u znaku te izložbe. Naime, posjetitelji će moći razgledati i sve što je napravljeno na radionicama u sklopu izložbe a očekuje ih i maraton crtanih filmova na kojem će biti prikazana najvažnija ostvarenja Zagrebačke škole animiranog filma. Nakon 22 sata posjetitelje očekuje poseban program pod nazivom Audio u Videu.
U prizemlju Muzeja u 18 sati će biti otvorena izložba Stjepan Golubić – pakrački graditelj na kojoj će se po prvi puta predstaviti vrijedni arhitektonski nacrti ovog graditelja. (AGM Kruna)

Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, nakon 6 mjeseci obnašanja dužnosti u županiji  -

PIŠEMO JEDNU SASVIM DRUGU PRIČU, JEDNU POSEBNU DIVNU PRIČU NAŠE BUDUĆNOSTI

Prošlo je 6 mjeseci kako je na čelo Požeško-slavonske županije izabran Alojz Tomašević. Zapitali smo ga što je zatekao u županiji svojim dolaskom, te što ga danas najviše zaokuplja u poslu župana?

 - Točno 6 mjeseci je iza nas, moram reći kako vrijeme brzo prolazi, ali sam zadovoljan i sretan jer mislim da sam ga nastojao na najbolji način iskoristiti kako bih ušao u probleme upravljanja ovom županijom po svim elementima. Vama je vrlo dobro poznato mi smo zajednički surađivali da sam nastojao od prvog dana biti na onoj crti o kojoj sam govorio, a to je gospodarstvo i gospodarstvenici. Svih ovih proteklih mjeseci o tome govorimo, a između ostalog obilazimo, analiziramo i zajednički nastojimo rješavati probleme koje naši gospodarstvenici imaju, samim time i naša županija. Jedan iskorak koji smo učinili mislim da je prepoznatljiv, jer dobivam povratnu informaciju od naših arhitekata ili ljudi koji se bave sa građevinom, a evo aktualna je upravo legalizacija kao jedan od ključnih momenata. Prije svega u našem odjelu za urbanizam malo smo drugačije presložili sustav rada. Naime izbacili smo onaj poznati model uredovnog radnog vremena, njegovo radno vrijeme je upravo onoliko koliko radi županija tj. od 7h do 15h, a dapače po potrebi djelatnici ostanu i duže raditi, ako je u pitanju pripremiti program i projekt ili izdati dozvolu itd. Povratna informacija od ljudi sa terena je apsolutno pozitivna, ja mogu reći da sam osobno zadovoljan sa djelatnicima koji taj posao obavljaju, jasno ne daju svi najviše od sebe, može i više. Naime ima tu jedan problem, pisao sam ministarstvu graditeljstva i ministarstvu financija da bi ubrzali postupak legalizacija da nam daju samo odgovor, da ako bi zaposlili još dio djelatnika, dali to ulazi u masu plaća. Vi znate da mi nažalost još uvijek probijamo masu plaća od 20%, dakle nismo dobili niti tumačenje da ili ne. Od prosinca prošle godine primili smo 4 mlada pripravnika koji su bili volonteri, a od 01.01. u našem uredu za rad prošli obuku i program obučavanja i krenuli su na teren upravo ovaj mjesec i očekujem potporu za njih od 1.600 kuna da bi pomogli u timovima jer smo napravili drugačiju reorganizaciju, dakle timovi koji točno znaju u kojem se smjeru treba pokrenuti legalizacija. S obzirom da je potreba da se ubrza postupak legalizacije mi ćemo i dalje ići proširiti se sa brojem ljudi koje ćemo uvesti u našu županiju vjerojatno u naredni mjesec dva ili tri, samo s tendencijom da se ubrza postupak legalizacije. Legalizacija je jasna smjernica ali i  tko god želi investirati jasno ima prioritet, i u tom djelu nema zapreke i ponosan sam što se odradio znatan broj, već negdje gotovo 1.000 legaliziranih objekata, a sa druge strane smo možda malo stavili sa strane određeni broj objekata, one sitne garaže, šupe itd, nismo bacali fokus i dizali napore da bi se to legalizirao, osim posebno ako su ljudi imali namjeru i želju. Mislim da ćemo sada upravo pripomoći da i taj dio podignemo čisto zbog djela i statistike. S druge strane nas dio ljudi građana moli da ne žurimo sa legalizacijom, jer znate treba i platiti dio sredstava, znači on se prijavio zakonske okvire poštuje, a kaže kada dođe za plaćanje traže još odgodu. Mi poštujemo dakle i tu situaciju i tu varijantu.

Sa kojim predispozicijama ste došli u županiju, koje stanje ste očekivali s obzirom na poznate priče o teškom stanju u županiji i proračunu?

 - Ono što je dobro bilo i što sam znao od prethodnika, što sam naslijedio je stanje u županiji o proračunu i problematici. Naš proračun nije velik, izvorni proračun je relativno mali. Nažalost ono što sam znao to su upravo kreditne obveze iz prošlih vremena. Međutim kada sam dobivao informacije zašto su se dogodile upravo te kreditne obveze onda sam i sam zaključio možda je to tako moralo i biti, no nakon 6 mjeseci sad stvarno znam i vidim da gotovo sve probleme što županija ima sada imati će i narednih 7, 8 godina plaćanja skoro 5 milijuna kuna kredita, stvarno nije tako moralo biti. Da je bilo pameti, volje i htjenja dakle prije 7 godina kada je SDP bio na vlasti nije se trebalo uništavati, ni Županijska uprava za ceste, a samim time opteretiti županija. To govori da se moglo drugačije pristupiti, prvo ako nije dobar model i način upravljanja promjeni direktora, pronađimo čovjeka koji to može. Neka projekti idu dalje jer je puno posla bilo otpisano. U svakom slučaju prošlu godinu mi smo, ajmo reći završili dobro, nismo bili ni u blokadi, dobili smo i kreditni rejting. Prošle godine u 12 mjesecu dobili smo odluku od banaka da nismo više u kategoriji nemogućnosti nikakvog zaduženja, dapače sad smo i interesantni kao jedinica samouprave koja može stabilizirati svoje obveze i svoje dugove i to je dobro. To ne znači da ja imam namjeru zaduživati, ne nikako nemam namjeru, nego ove godine smo sami ste vidjeli napravili malo drugačiji proračun i upravo vjerujem da ćemo ove godine malo lakše disati, tako da bi mi mogli dio sredstava kanalizirati prema gospodarstvu itd. Smanjili smo plaće, kako svim dužnosnicima od mene prvog do svih zamjenika i djelatnika i institucijama i ustanovama koje su pod patronažom županije. Nisu to veliki novci, nije to velika svota, ne može se odmah očekivati desetci milijuna kuna uštede, no u svakom slučaju je to dobar smjer, dobar put i zahvaljujem djelatnicima koji su tu prihvatili znajući da je bolje rasporediti teret problema na sve nas nego dati otkaz za sedmero, osmero ljudi. Sa druge strane ja sam upoznat od Lipika, Pakraca do Čaglina, ja sam obišao sve institucije u gotovo svim većim privatnim subjektima sam bio sa direktorima i vlasnicima, razgovarao, a sa druge strane i želimo dalje nastaviti sa suradnjom. Drago mi je da sam upoznao problematiku i dio proizvodnje sa kojim se oni bave i ne bih samo rekao da su to problemi, nego jedna divna priča koja se piše kada vi imate projekt europskih  razmjera koje mi sada upravo očekujemo da će proći drugu, tj. treću fazu spajanja Pakraca, Lipika i Daruvara na bazi toplica po novom nazivu. Lipik specijalna bolnica pozitivno posluje, žao mi je što ZRC nije prihvaćen, investitor ili bolje rečeno vlada Republike Hrvatske nije pronašla modela da on opstane. U redu ići će u stečaj, pa se onda možda pronađe novi model. Vidite da je u Pakracu otvoren novi inkubator dakle to je velika stvar, podizanje novih projekata i mladih gospodarstvenika. Vidite da Pleternica svoj centar stavila u punu funkciju, svojih privrednika i piše jednu sasvim drugu posebnu divnu priču u budućnosti. Dapače i naše Općine, evo Velika izlazi iz svojih problema koji su bili na istoj valnoj duljini kao i županija, ipak izlazi se prema boljem svjetlu, i ovaj investitor koji je ovih dana dobio lokacijsku dozvolu kreće vjerojatno sa radovima na proljeće, u izgradnju hotela, bazena itd. I Općina Kaptol koja je znala prepoznati predpristupne fondove itd. Želja nam je i pokreće se početak rada strategije Grada Požege jer bez Požege teško je i županiji, ona je najveći centralni grad i sigurno mora biti poveznica razvoja našeg gospodarstva u cijelosti. Projekti koji su tu trenutno jesu, dapače i želja mi je da čuvene vinske ceste stavimo u funkciju i ja bi htio da Grad Kutjevo dobije svoje izbore i neka bude novi gradonačelnik ili gradonačelnica koji će znati prepoznati da smo upućeni jedni na druge, bez obzira na političke boje kad je u pitanju gospodarstvo moramo puhati svi u isti rog i zajednički djelovati.

Kakav je vaš osobni pristup toj problematici i vidi li se neki vaš pečat u svemu tome?

Ovdje u županiji ja sam malo drugačije pristupio problematici i radu, možda ja malo energičnije funkcioniram ali je to dobro i smatram da je to sasvim u redu. Temeljnu stvar koju želim i napominjem i od prvog dana je samo bitka za gospodarstvo, sve što budemo činili od planova, od aktivnosti kako pomoći, ne u klasičnom smislu pomoći jer županija nema novaca da ona pomogne gospodarstvu, ali možemo pod pomaganjem, informacijama, strukturnim fondovima, dovoditi ljude i pričati jednu dobru priču o županiji, možemo na taj način pomoći. Evo mi ćemo uskoro dati širi kontekst što je učinjeno od projekata koji su pripremnoj fazi i što je namjera za budućnost tako da možemo govoriti o stotinama milijuna kuna koji se pripremaju za razinu naše županije. Ja sam izdao smjernicu i svim školama, srednjim i osnovnim u kojima je županija osnivač, domovima, institucijama koji su pod patronatom županije da ova godina treba biti godina projekata, godina razvoja, da svaka institucija mora najmanje dva projekata napisati, biti će ih tu i više. Projekt od 50 tisuća kuna i 100 tisuća kuna je divan projekt, pa neka se promjeni fasada, neka se promjene prozori, već smo učinili jednu učinkovitost u tom kontekstu a naše gospodarstvo podizali na noge, i veliki projekti koje zapravo želimo razvijati u budućnosti, vama je poznato da osim bazena Velika želimo staviti u funkciju bivše odmaralište Zvečevo, tu smo dosta učinili i vjerujemo da ćemo u tom narednom periodu dobiti taj kompleks na upravljanje. Nama je namjera brza cesta, taj projekt sigurno ide dalje ne zaustavlja se. Svi projekti koji su predviđene i za Požegu i Pleternicu apsolutno ide se dalje. Ja ću ponoviti da mi prostora za razvoj u našoj cijeloj županiji od Čaglina do Lipika imamo, ako se samo povezujemo a upravo ta poveznica su kao novina, koordinacija gradonačelnika i načelnika, pa razmjenjujemo iskustva i informacije, stavljamo u punu funkciju gradonačelnike načelnike i mene kao župana kroz naše razvojne agencije, kako regionalne na razini županije tako i lokalnih u funkciju gospodarstva. Ja sam siguran ne samo da vjerujemo već sam siguran da će ovakav način rada uroditi plodom. Gospodarstvenici su dobili sigurno polet ulaskom u europsku uniju i vidljivo je to. Evo priprema se jedno znatno ulaganje u našem Plamenu, gdje se proizvodi mogu širiti ili da ne reklamiram poduzeća nema potrebe ali sam bio u svim tim poduzećima i vidio njihove planove razvoja. Spin Valis kao izuzetno jaka i poznata drvna industrija koja počinje sa izgradnjom novog kogeneracijskog sustava. Nama je namjera dovesti još privrednika kao investitora oni koji se žele uključiti u nove izvore energije ne samo po pitanju obnovljive nego dapače i parovoda i toplovoda gdje bi naši građani mogli dobiti jeftinije grijanje u budućnosti. Sigurno je ovo izazov za gospodarstvo i za nas ulazak u Europsku uniju i mogućnost, mogućnost u svakom slučaju ja što dublje ulazim u sustav i analizu kakva će biti ova godina i ona iduća i više sve manje imam skepse nego dapače sve zdušnije mogu govoriti o projektima koji nam slijede. 

Poljoprivreda je naš oslonac budućeg razvoja, gdje smo danas i koja je problematika?

O poljoprivredi, to je priča neispričana a mislim da imamo strašno velike kapacitete i mogućnosti i drago mi je što smo osnovali inicijativni odbor Saveza poljoprivrednih udruga koja će 27. ožujka imati osnivačku skupštinu, dakle sve udruge koje se bave poljoprivredom posložili smo na jednom mjestu gdje će meni biti lakše komunicirati između ostaloga, znate kada je 650 ljudi u jednom savezu kada je to 10. tak udruga koji imaju svaka svoj interes, a sa druge strane možemo zajedno i pisati strategiju u razvoju županije, dapače to su meni i savjetnici, jer ja ne mogu sam. To sam i rekao u kampanji, niti imam namjeru znati sve sam voditi, upravo interes će voditi ljude kroz te udruge da zajednički možemo pisati jedno od djela i novinu u razvoju poljoprivrede.

Koji su to točke i neka pitanja kojima niste zadovoljni?

Kada bih govorili o ljudskom faktoru, to je sad pitanje koliko se tu može dorađivati, ja bih htio da ovi ljudi koji žive na našem prostoru, dakle da ne gledamo samo metodom  što će mi dati država, što mi može pomoći županija i grad. Ja sam znao reći i puno mladih ljudi sam primio koji traže po pitanju posla, to je njihovo apsolutno pravo tražiti, ali mladi ljudi koji su diplomirali ekonomiju, magistrirali ekonomske znanosti koji znaju strane jezike, poznaju materiju, danas trebaju razmišljati i zato ih potičem ne kako dobiti radno mjesto nego kako napraviti radno mjesto. To je budućnost ne sigurno ono čekati tko će mene zaposliti, nego probati pronaći model zaposliti samoga sebe dapače možda prijatelja i susjeda. Svi smo mi svjesni da se nerade veliki poslovi samo sa puno novaca, puno je poslova velikih napravljeni sa nula kuna ili početnici ili ljudi koji su znali i imali ideju kako zaraditi novac. Strukturni fondovi, fondovi koji su predviđeni ovdje, biti će problem kako uči i uzeti novac upravo je to važno. Mi ne trebamo robovati tome što će i kako jedan mali privrednik proizvoditi ili tko će se baviti sa preradom, ne znam napamet ću reći možda će proizvoditi pekmez. Crna slavonska svinja, to je projekt koji mi želimo poticati. U svakom slučaju na ovom se prostoru otvaraju gotovo ne sagledive mogućnosti. Čvarak je nekada bio kategorija loše hrane, danas je to postao jedan brend i žao mi je i vjerujem da ćemo tu pokrenuti još i više jer kroz našu turističku zajednicu i kroz „Slavonsku košaru“ jedan projekt koji zajednički radi Udruga branitelja Pakrac sa našim autohtonim proizvodima, baš od košare do onoga završnog proizvoda biti će predstavljen u Hrvatskoj, koji će se moći distribuirati u sve prostore naše Republike Hrvatske. To je ono što očekujem da se mladi ljudi sve više uključuju ne samo mladi i ostali ljudi koji žele raditi da se sa svojim idejama i razmišljanjima uključe prema meni i dapače prema mojim službama daju nekakvu primjedbu ako nešto nije dobro i kažu, gospodo ja imam ovakvu informaciju i ovakvo iskustvo, ja želim neka dođu i do mene i do službe. Ako čovjek danas neradi a većina mladih ljudi danas ima laptop i poveznicu na internet i ako već ne radiš a imaš bar informaciju pa dođi, pa ajmo zajednički sa našom razvojnom agencijom. Evo i savez mladih pozivam da se pokrenu i dođu do mene, da krenu sa projektima, ne treba samo očekivati da će naša razvojna agencija pisati projekte, nego obrnuto ideju imati onda možemo zajednički razrađivati. To je prednost kod mladih jer daleko brže misle i moraju imati mladenačke hrabrosti, ne smiju ići po metodici valjda ću negdje dobiti posao, on danas mora željeti stvoriti posao. U meni kao županu imaju apsolutnu potporu do ne znam kojih razina.

Politika je za vas koji ste godinama bili u sustavu vojske nešto novo. Iskustvo je pozitivno ili negativno ?

 - Apsolutno pozitivno, upravo ovdje zapravo ja sada nakon dugo godina rada u vojsci u jednom sustavu uređenom, jasnom u sustavu koji ima svoju hijerarhiju koja zna tko što radi i kada, znači pet elemenata tko, što, gdje, kada i kako ? to je između ostalog i dio pitanja i kod vas u novinarstvu, to je ujedno i vojno pitanje. Dakle ja upravo u godinama svojega života i upravljanja velikim sustavima mogu primijeniti upravo ovdje, jer bez dobrog vođenja bez organizacije i planiranja nema niti uspjeha, to su činjenice. Ja dobivam drugu dimenziju ovdje ono što sam htio prije reći ili imao mogućnosti razmišljati ili znati nisam mogao, nisam mogao doći do javnosti, do mikrofona, ljudima pružiti informaciju. Ovdje sebe vidim upravo u ovome smislu kao osobu, hvala bogu imam zdravlja, imam snage, volje i vidim i nastojim zapravo primijeniti ono što vidim što će biti u budućnosti, a budućnost svakom slučaju je za nas i za mene novo stvorena vrijednost, to je upravo proizvodnja. Dakle organizacija u vojsci, pristup ne bojati se, mi kao vojnici nismo imali se pravo bojati, dakle čak niti bojati se rizika ili nečeg u novo ulaziti. Ulazak u NATO suradnju sa zemljama NATO-a nije bio tako jednostavan, po sistemu ono sve se znalo, nije se znalo sve, moj odlazak u Afganistan u Siriju itd. putovanje. Ja sam imao čast da sam išao na pregovore, uvodio Hrvatsku u oružane snage na Golansku visoravan, i na pregovorima ne znajući kud idemo. U redu, pa se to analizira, tako vrijedi i ovdje ovaj ulazak u politiku, ja sebe ne smatram kako ljudi kažu „političar“ da se ja bavim politikom. Politika je tako odabrala, u ime Hrvatske demokratske zajednice koja je mene prepoznala i dala mi šansu da budem čelnik županije i župan. Nastojim da svim tim svojim sposobnostima reorganiziram i pomognem u jednoj kvalitetnoj organizaciji naše županije. Mislim da ću to uspjeti i zato ću stalno pozivati ljude koji mogu žele i hoće da mi budu suradnici i partneri neka se ne boje, nema potrebe što će biti za 20 godina to mi ne znamo, ali ako ne budemo danas promišljali što želimo biti za 20 godina onda nikad to nećemo ni biti. Možda ću reći ovako iskreno i osobno ja nikad nisam razmišljao kada sam krenuo u rat da ću biti general, vidite ako čovjek mladi poručnik nema ambiciju biti general onda ne treba ići u vojsku. Hoće biti ili ne, evo ostvari se, a isto tako nisam ni znao prije 23 godine da ću danas biti župan, ma molim Vas no ako se želi i to se može postići. Čovjek mora voditi ispravan put afirmativan i pozitivan, mislim da pozitivno razmišljanje gotovo u svim stvarima pomaže svima nama i samim time olakšava veći uspjeh.

Županija je u svakom slučaju otvorena svima, pozivate sve na suradnju. U onim prijašnjim vremenima nismo imali baš  izrazitu suradnju, već ne suradnju između lokalnih zajednica, mislite li da je to prošlost ?

 - Apsolutna prošlost, ja sam i javno pozivam i stalno govorim i opet se vraćam, dogovorio koordinaciju gradonačelnika i načelnika jednom mjesečno, možda ćemo jednom preskočiti ako baš teme nisu aktualne itd., ali i kad smo na koordinaciji vjerujte ne postavljam pitanje primjera radi „aha u gradu Požegi je HDZ, vi ste najbolji najpametniji, a recimo u Kutjevo je donedavno gradonačelnik bio iz SDP-a“ moja namjera i to je upravo ruka bila pružena po sistemu interesa da se i Grad Kutjevo i okolina Kutjeva razvija jednako dobro kao i ostali gradovi bez obzira na političku boju. I Čaglin sam obišao, isto želimo dati potporu jer to je predivan kraj i prostor koji je nažalost malo zapostavljen. Ja kao župan ne razmišljam uopće tko je na vlasti, kada bude vrijeme kampanje i novih izbora onda opet na drugačiji način razmišljam, danas ne postoji sigurno i zato je jedna olakšavajuća meni okolnost danas što imamo predivnu suradnju Pakraca i Lipika, Pleternice, Požege, Kutjeva, 5 gradova 5 mladih gradonačelnika i gradonačelnica koji zajednički mogu i razgovaraju metodom „ja ti imam informaciju evo nudim ti ju, dakle gdje Pleternica pomaže Požegi ili obrnuto i svi gradovi u jednoj sinergiji. To nam je zapravo budućnost gdje mi moramo biti svjesni da smo mi upućeni jedni na druge. Županija Požeško-slavonska i Slavonija u cijelosti mi smo jedna malo veća regija do milijun stanovnika, vraćam se ponovno na županiju ako ćemo se mi dijeliti tko s kim danas pije kavu, tko s kime što razgovara, onda imamo samo problem. Iza toga će slijediti nema gospodarstva nema razvoja i iseliti će se mladi ljudi i što će ostati, sami sebi dosta. Ja smatram da trebamo obrnuto raditi, upravo ta povezanost i dobra pozitivna energija i suradnja na razini županije vjera da će to biti pokretač za budućnost.