U SKLOPU PROJEKTA „MONUMENTALNI KRAJOLICI STARIJEG ŽELJEZNOG DOBA NA PROSTORU PODUNAVLJA“ -
POŽEGA - Na prostoru Požeštine odvija se jedan dio programa u sklopu projekta „Monumentalni krajolici starijeg željeznog doba na prostoru Podunavlja – Iron-Age-Danube“ Interreg, Programa transnacionalne suradnje Dunav 2014.-2020. Nizom radionica održava se i Arheološki kamp Hrvatska od 4. rujna do 14. listopada, a u sklopu kampa niz 
radionica i predavanja. Jedno od predavanja je odlično posjećeno predavanje u Gradskoj knjižnici i čitaonici prof. dr. sc. Hrvoja Potrebice na temu „Željezno doba Požeške kotline“.
Voditeljica projekta Žaklin Balen, muzejska savjetnica Arheološkog muzeja u Zagrebu je napomenula da je dio cijelog projekta upravo i lokalitet iznad Kaptola, kojega istražuje prof. Potrebica, dok je drugi hrvatski lokalitet u Jalžabetu, za kojega se upravo nekoliko sati prije predavanja saznalo da je opljačkan jedan od većih tumula u Europi. - Požeška kotlina je zastupljena s jako velikim lokalitetom. Cilj cijelog projekta je popularizacija i prezentacija, te vizualizacija, izrada arheološke rute na samom nalazištu što će ostati žiteljima ovog kraja. Jedan od planova je i da se u svim mjestima projekta održavaju i arheološki kampovi, kroz koje će se moći obići svi lokaliteti na kojima su rađena arheološka istraživanja.
Predavanjem je prof. Potrebica želio na jedan popularniji način prikazati lokalitete željeznog doba na području Požeške kotline, a u očekivanju godine Europske kulturne baštine, jer prostor Požeške kotline jedan je od najvažnijih i poznatijih dijelova željeznog doba. Stoga je i uvršten u nekoliko europskih projekata, pa i u ovaj projekt. Na lokalitetima u Požeškoj kotlini istražuje se 20-tak godina, a ta istraživanja i pronalaske treba svakako iskoristiti i u svakodnevnom životu za razvoj ovog kraja.
- Po istraživanju i lokalitetima smo daleko poznatiji vani, jer već deset, petnaest godina po svim smo udžbenicima na njemačkim fakultetima, moj dojam je da na europskoj i svjetskoj sceni za nas puno više znaju nego što smo toga svjesni - kaže prof. Potrebica, koji dodaje da se nakon godina istraživanja dolazi do saznanja da ta naselja nisu bila mala, dapače organizirana naselja, građena po planu i imala su sigurno 500-njak stanovnika.
- Riječ je o razdoblju od 8. do 5 stoljeća pr.n.ere. i skupinama koje ovdje žive, ljudske zajednice na neki način ne stavljamo u etničke nego u kulturološke oblike, jer je od materijalnog jedino čime raspolažemo u proučavanju tih civilizacija. Nemamo nekih drugih spoznaja o jeziku, ne možemo etnički determinirati. Možemo reći da je ova zajednica kod Kaptola svoje mrtve pokopavala u našim poznatim tumulima i pripadala je jednom širem srednje europskom krugu. Riječ je o halštatskoj kulturi koja se prostirala od današnje Francuske pa do Dunava. U tom krugu, ovaj prostor je imao jednu od ključnih uloga, prostor koji je bio na rubu tog kruga, ali je bio otvoren i prema Sredozemlju i komunikaciji istok-zapad. Tadašnjoj zajednici to je osiguravalo prosperitet jer su imali monopol na kulturni i transfer ljudi i ideja, tehnološkog potencijala. Zajednica koja je živjela kod nas znala je svjetove, imala pristup informacijama, mogle su aktivno odlučiti što od tih informacija i vještina pustiti u drugi svijet. Ti ljudi su bili izuzetno moćni, a drugi izvor moći dolazio im je iz kontrole sirovina kojima su obilovale okolne planine, posebno grafita, koji je tada bio vrlo važan resurs.
Interesantnu tezu i gotovo ekskluzivu iznio je prof. Potrebica na ovom predavanju, koja je ovih dana i izašla na europskoj znanstvenoj sceni. - Mislili smo da ta naselja nisu ni izdaleka bila tako dobro organizirana, da je riječ o zajednicama do stotinjak ljudi, koji žive na povišenom mjestu u utvrđenim naseljima s drvenim kućama. Svoje preminule su ritualno spaljivali, potom polagali u drvene grobne komore, koje su poslije zatrpavali zemljom. Sada znamo, zahvaljujući modernim metodama, posebno ovdje u kaptolu, da je bilo gotovo urbano organizirano naselje s jednakim parcelama, s organiziranim ulicama, drvenim kućama s nizom ognjišta. Bile su organizirane društvene zajednice s preko 500 ljudi, a samo su za istaknute pojedince sahrane organizirane u tumulima. Znamo da je na ovom mjestu živjela visoko strukturirana zajednica, dobro organizirana, koja je planski izgrađivala naselja i koja je sasvim sigurno po svom utjecaju pokušavala pratiti druge kulturne skupine diljem Europe i imala utjecaj na razvoj europske kulture u to vrijeme. U neku ruku imala je možda veći utjecaj nego u srednjem vijeku.
Tekst/foto: Kronika požeško-slavonska