8. TJEDAN CJELOŽIVOTNOG UČENJA -
POŽEGA – Tjedan cjeloživotnog učenja je nacionalna obrazovna kampanja koja na jednostavan način, na jednostavan način, na temelju izravnih obraćanja građanima potiče ostvarenje ideje o promoviranju učenja i obrazovanja. U ovogodišnjem 8. tjednu cjeloživotnog 
učenja koje koordinira Pučko otvoreno učilište Obris velika dvorana Gospodarske komore Požega dupkom puna dočekala je promociju priručnika „Ekološka hortikulturna proizvodnja“ autorice Kornelije Benyovsky Šoštarić, poznate „vrtlarice“ s TV ekrana, koja je i osobno došla na promociju, te održala i predavanje o vrtlarenju.
- Ovo predavanje se obraća svima nama u Slavoniji koji želimo zdravo živjeti i zdravo se hraniti, a mi svi možemo iz svoga malog vrta, male bašče jesti zdravo. Ujedno ovo potiče i one velike da se sjete da rade za svoju djecu i da počnu razmišljati o zdravom načinu života – istakla je Jadranka Krmpotić, ravnateljica Obrisa, koja misli da se na ovakav sistem cjeloživotnog učenja mogu uključiti svi od najnižeg stupnja obrazovanja, do onih s najvišim stupnjem obrazovanja, jer zdravi život i zdrava prehrana treba svima.
Iza Kornelije Benyovsky Šoštarić već je nekoliko knjiga, a iz tjedna u tjedan ona nas potiče i uči kako da iz malog vrta dobijemo više i isključivo zdravu hranu. – Priručnik je namijenjen prije svega edukaciji odraslih osoba, koji žele dodatno znanje, kako bi poboljšali ekonomsku stranu svoje obitelji i poboljšali vlastito zdravlje. Kada krenete uzgajati ekološki i 
organski ujedno čuvate i prirodu koju moramo sačuvati za budućnost i ostaviti čistom za svoju djecu. Najvažnije je paziti i biti svjestan da je tlo živi organizam, da mi nismo jedina bića na planetu, te da u našem vrtu žive i životinje. Mi često vrt i uzgoj biljaka doživljavamo samo kroz biljke, no vrtovi su živi organizmi i moramo voditi računa o svim živim organizmima, od onih mikroorganizama u tlu do ostalih korisnih živih bića koja nastanjuju naš vrt – kaže Kornelija koja ističe da danas uzgajamo jako puno biljaka, posebno povrća koje je nekada davno doneseno iz drugih dijelova svijeta, npr. iz Amerike, kao kukuruz, krumpir, rajčice ali ih već smatramo autohtonima. - No danas nam nažalost dolaze i genetski modificirane biljke i ja sam jako protiv toga, jer one mogu prenijeti svoj pelud na naše autohtone biljke, i imamo nepredvidljiv utjecaj na naše zdravlje jer to još nije dovoljno istraženo. Favoriziraju se i samo određene sorte, a zaboravlja se genetski materijal naših autohtonih biljaka koje smo skupljali stoljećima. Tu veliku ulogu mogu odraditi upravo vrtlari i mali farmeri, jer su institucije ovdje podbacile i vrijeme je sada na nama.
Koliko dugo traje vaše zanimanje za vrt i vrtlarenje?
- Vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža je moja struka jer ja sam diplomirani inženjer agronomije, to je moje zvanje, a sama sam se educirala u smislu organskog i ekološkog uzgoja. To je stvar prakse i interesa, mora se puno čitati ali i raditi u vrtu, biti u vrtu da bi razumjeli, 
da bi osluškivali biljke i naučili jedan novi smjer koji smo zaboravili. Ja ne radim samo ono što su naše bake i prabake radile prije 70 godina, nego ja koristim ta stara znanja i tehnologije ali i nova znanstvena istraživanja koja idu u korist ekološkog uzgoja i vlastito iskustvo. Sve te tri komponente čine one metode koje ja promoviram i učim i kroz ovaj priručnik.
Iz vašeg vrta na TV-u vidimo puno lijepih proizvoda, gdje oni završe?
- Najviše u trbuhu moje obitelji jer se mi trudimo jesti zdravo onoliko koliko možemo i mislim da je to moja osnovna poruka vrtlarstva danas. Ako vi imate privatni vrt nećete puno uštedjeti, jer treba i uložiti u vrt, ali mislim da je onaj dobitak koji vi napravite za svoje zdravlje neprocjenjiv. Zašto bismo koristili novac za skupe lijekove, zašto bi se bogatila farmaceutska industrija ako vi možete jesti zdravo od početka i ne imati nikakvih problema.