ZAGREB – S prvim danom travnja Hrvatska pošta pustila je u optjecaj nove prigodne poštanskemarkeiz serije „Hrvatska fauna“. Ovogodišnji motivi ove dugogodišnje serije poštanskih maraka su slatkovodne ribe – potočna pastrva, šaran i som. Autorica poštanskih maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba. Prigodnemarke označene su slovnom oznakom A što odgovara iznosima poštarina za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte. Naklada serije iznosi 25.000 primjeraka po motivu u arcima, 8000 karneta i 700 maksimum-karata. Poštanske marke mogu se kupiti u poštanskim uredima i u internetskoj trgovini Hrvatske pošte,www.epostshop.hr.
Tekst popratnog letka uznovo prigodno izdanje napisao je dr. sc. Goran Jakšić, znanstveni suradnik iz Javne ustanoveAquatika – slatkovodni akvarij Karlovac.
Potočna pastrva (Salmo trutta) živi u rijekama dunavskog i jadranskog slijeva te u jezerima. Tijelo joj je vretenasto, usta velika, a zubi snažni. Po leđima ima crne, a po bokovima crvene mrlje. Boja varira ovisno o okolišu, a doživi do 38 godina. Hrani se beskralješnjacima, ribom, insektima, punoglavcima i žabama, a veći primjerci love i glodavce. Mrijesti se od listopada do siječnja u šljunkovitom dnu. Prijete joj pregrađivanje rijeka, onečišćenje i klimatske promjene koje utječu na temperaturu vode, asječa šuma dodatno pogoršava nepovoljne uvjete. Važna je za sportski ribolov, a zaštita uključuje uklanjanje prepreka u rijekama, zabranu sječe šuma i osnivanje rezervata.
Šaran (Cyprinuscarpio) u Europi je ugrožen u prirodnom obliku. U Hrvatskoj je ugrožen u dunavskom slijevu, dok u jadranskom nije. Naseljava rijeke i stajaćice s muljem i vegetacijom čija je temperatura od 10 do 30 °C. Robusnog je tijela, s dugom leđnom perajom i brčićima. Boja šarana varira, a uzgojem su nastale forme s manje ljusaka. Može narasti do 120 cm i 50 kg te živjeti 50 godina. Svejed je – hrani se beskralješnjacima, biljem i sitnom ribom. Otporan je na niske razine kisika i mutnu vodu. Mrijesti se od travnja do lipnja u plitkim vodama. Ugrožava ga križanje divljih i uzgojenih populacija, nestanak mrijestilišta i regulacija vodotoka. Očuvanje šarana zahtijeva zaštitu mrijestilišta, rezervate i zabranu poribljavanja uzgojenim šaranom.
Som (Silurusglanis) živi u dunavskom i jadranskom slijevu. Preferira mirne vode s malo kisika. Tijelo mu je veliko, bez ljusaka, s dugom podrepnom perajom. Oči su male, a brkovi iznimno osjetljivi. Naraste do 5 m dužine i težine 300 kg te može živjeti do 80 godina. Hrani se beskralješnjacima, ribom, pticama i sisavcima. Mrijesti se u svibnju i lipnju polaganjem ikre na vodeno bilje. Regulacija rijeka uništava mrijestilišta soma. Cijenjen je u sportskom i gospodarskom ribolovu.