ZAGREB – Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 4. listopada 2024. dvije nove marke iz dugogodišnje serije prigodnih maraka „Lokomotive“ koja izlazi svake parne godine. Riječ je o seriji maraka uvedenoj 2008. u Program izdavanja prigodnih maraka, a ove su godine motivi električne lokomotive serije HŽ 1061 / JŽ 362 i serije HŽ 1141 / JŽ 441. Autorica maraka je samoborska dizajnerica Ariana Noršić koja je marke oblikovala prema crtežima samoborske akademske slikarice Maje Cipek. Nominalna vrijednost svake marke je 0,96 eura i otisnute su u 25.000 primjeraka po motivu. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 6 maraka, a izdanje prati prigodna omotnica prvog dana (FDC). Svoj primjerak lokomotiva možete nabaviti od 4. listopada u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini www.epostshop.hr.
Tekst pratećeg letka uz prigodne poštanske marke napisaoje dr. sc. Josip Kajinić, zn. sur., kustos u Hrvatskom željezničkom muzeju.
Lokomotive (električne) serije HŽ 1061 / JŽ 362
Najstarija elektrificirana pruga u Republici Hrvatskoj puštena je u promet 1936. između Šapjana i Rijeke. Sve do 2013. pruga je imala napon 3 kV, koji se u drugoj polovini 20. stoljeća koristio i na pruzi od Zagreba do Rijeke sve dok nije zamijenjen naponom 25 kV i 50 Hz izmjenične struje od Zagreba do Karlovca 1986., zatim do Moravica 1987. te na kraju do Rijeke 2012. godine. U tom razdoblju najdublji trag ostavile su lokomotive serije JŽ 362, odnosno, od osamostaljenja Republike Hrvatske, HŽ 1061. Navedene lokomotive građene su od 1960. do 1969. kao zamjena za seriju JŽ 361, a s namjenom vuče putničkih i teretnih vlakova na elektrificiranim brdskim prugama. Proizvedene su u talijanskoj tvornici Ansaldo u Genovi u ukupno 50 primjeraka s dvije podserije.
Prva podserija proizvodila se od 1960. do 1964. pod brojevima 001 do 040, a druga od 1968. do 1969. pod brojevima 101 do 110. Prva podserija poslije je rekonstruirana u tvornici Ansaldo, dok je rekonstrukciju druge vodio TŽV „Gredelj“. Karakteristika ove lokomotive bile su tri pogonske osovine rasporeda BoʾBoʾBoʾ sa šest vučnih motora s po 3150 kW satne i 2640 kW trajne snage motora, koji su mogli postići najveću dopuštenu brzinu 120 km/h. Masa lokomotive u prvoj podseriji bila je 112 t, dok je u drugoj iznosila 116 t. Duljina preko odbojnika prve podserije iznosila je 18,4 m, dok je u drugoj iznosila 19,44 m. Lokomotiva je imala mogućnost vuče, i grijanja, do 42 dvoosovinska vagona ili 21 četveroosovinski vagon.
S osamostaljenjem Republike Hrvatske pod upravom HŽ-a našle su se 32 lokomotive kojima je serija preimenovana u HŽ 1061, dok ih je do kraja uporabe preostalo ukupno 22. U izvornoj izvedbi bojene su žutom bojom zbog čega su, uz nadimak „Talijan“, bile poznate i pod nazivom „žutka“. Pod upravom Hrvatskih željeznica poslije su obojene plavom bojom, no stari nadimak im je ostao.
Lokomotive (električne) serije HŽ 1141 / JŽ 441
S uvođenjem električnog napona snage 25 kV i 50 Hz izmjenične struje krajem 1960-ih godina na hrvatskim prugama uvedena su električna vučna vozila za navedeni napon pri čemu su svakako najdublji trag ostavile lokomotive serije JŽ 441, odnosno HŽ 1141 koje su u uporabi više od pola stoljeća. Prve lokomotive ove serije vozile su na relaciji Metković – Ploče otvorenoj 1969. i Dobova – Zagreb – Beograd elektrificiranoj 1970., a zatim i Zagreb – Sisak – Novska 1972. te Zagreb – Koprivnica 1981. godine. S izmjenama napona 3 kV na 25 kV i 50 Hz uvedene su u promet i na prugama Zagreb – Karlovac 1986., Karlovac – Moravice 1987. te, u konačnici, i Moravice – Rijeka 2012. te Rijeka – Šapjane 2013. godine. Time je cjelokupna mreža elektrificiranih pruga u Hrvatskoj dobila isti napon. Lokomotive HŽ 1141 / JŽ 441 prvi su put sagrađene 1967. godine. Proizvela ih je tvrtka Traktion-Uniona nastala suradnjom švedske tvornice ASEA, švicarskog Secherona i austrijskog Elin-Uniona. S njihovom licencijom jednu godinu poslije s kooperantima je proizvodnju nastavila zagrebačka tvornica Rade Končar. U ukupno 7 podserija proizvedeno je od 1967. do 1985. godine 285 primjeraka od čega 96 za hrvatsku željezničku upravu, dok su ostale raspodijeljene po drugim jugoslavenskim republikama, uz iznimku Slovenije, te su prodane Rumunjskoj i Turskoj.
Glavne karakteristike ove lokomotive bile su dvije pogonske osovine rasporeda BoʾBoʾ s četiri vučna motora s po 34080 kW satne te 3860 kW trajne snage motora, koji su mogli postići brzinu 120 km/h, a podserije lokomotiva nakon 1976. mogle su postići brzinu do 140 km/h. Masa lokomotive kretala se od 78 t do 82 t, dok im je duljina iznosila 18,4 m. Snaga vuče i grijanja iznosila je do 35 dvoosovinskih ili 17 četveroosovinskih vagona.
S osamostaljenjem Hrvatske pod upravom HŽ-a našle su se 93 lokomotive preimenovane u HŽ 1161. U izvornoj izvedbi lokomotive su bojene narančastom, a poslije plavom te crvenom bojom, a poznate su pod nazivom „ASEA“.
