Novu kriptomarku krasi potpuno električni hiperautomobil Rimac Nevera  -

ZAGREB – Hrvatska pošta predstavlja treću hrvatsku kriptomarku koju će pustiti u optjecaj sutra, 9. rujna 2021. u povodu Dana marke. Motiv na poštanskoj marki je potpuno električni hiperautomobil – Rimac Nevera. Autori marke su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić, dizajneri iz Zagreba, a fotografiju je snimio Danijel Palčić. Kako bi se kolekcionarstvo vjerno prevelo u digitalni svijet, kriptomarke su podijeljene u različite digitalne kategorije s naglaskom na posebnosti i ekskluzivnosti. Motiv Rimac Nevere pojavljuje se tako u pet različitih kategorija: zlatna Rimac Nevera u 2000 primjeraka, srebrna u 4000, brončana u 6000, siva u 8000 te plavozelena u 10 000 primjeraka, što čini ukupnu nakladu od 30 000 primjeraka.

Prigodni blok sadrži jednu marku, a nalazi se na PVC podlozi. Hrvatske kriptomarke zamišljene su kao savršena kombinacija analognog i digitalnog, a ova treća posebno je zanimljiva jer ovjekovječuje hrvatski hiperautomobil budućnosti – Rimac Neveru.

Atraktivno izdanje novih kriptomaraka može se naći u internetskoj trgovini kripto.posta.hr/marka/v3 (dostupno od četvrtka, 9. rujna u 8:00 sati) u kojoj Hrvatska pošta omogućuje ekskluzivnu kupnju prvih 1500 kriptomaraka te njihovo plaćanje kriptovalutama, u web-shopu epostshop.hr i u svim većim poštanskim uredima.

Podsjetimo, Hrvatska pošta je prošle, 2020., godine izdala dva prigodna bloka s kriptomarkama s različitim motivima koji prikazuju poštanski prijevoz kroz stoljeća. Tako je Hrvatska, uz Austriju i Gibraltar, postala treća zemlja na svijetu koja je izdala vlastiti NFT (non-fungible token).

Ovo izdanje realizirano je u suradnji s tvrtkom Rimac Automobili te hrvatskim tvrtkama Bitx i NodeFactory.

Rimac Nevera

Rimac Nevera – potpuno električni hiperautomobil s maksimalnom brzinom 412 km/h kreiran je da pruži dosad neviđenu razinu performansi. Ima četiri elektromotora ukupne snage 1914 KS i 2360 Nm okretnog momenta i bit će najsnažniji i najbrže ubrzavajući homologirani automobil u proizvodnji bez obzira na vrstu pogonskog sklopa. Kompletno je dizajniran, razvijen i proizveden u tvrtki Rimac Automobili u Hrvatskoj, a Nevera ponosno nosi i hrvatsko ime koje uistinu odražava izvanredne performanse koje se mogu osloboditi u tren oka.

Nevera je moćna mediteranska oluja, nabijena munjom, koja se pojavljuje iznimnom brzinom i snagom. Rimčev hiperautomobil s neverom dijeli ne samo ime nego i narav. Poput prirodne sile po kojoj je nazvan, jednako je sposoban u trenu promijeniti narav od sigurnog i udobnog grand tourera do automobila visokih performansi – zapanjujuće ubrzavanje Nevera zadržava tijekom cijelog ciklusa punog gasa i dostiže 300 km/h od starta za svega 9,3 sekunde. Usto, automobil ostvaruje rekordno brzih 8,6 sekundi na četvrt milje (0 – 402 metra).

Podsjetimo, prva hrvatska Kriptomarka izdana je 9. rujna 2020. povodom Dana marke, a ekskluzivnih 500 primjeraka koji su se mogli platiti kriptovalutama u mrežnoj trgovini rasprodano je u rekordnih 16 sati.

Služba za klimatske promjene Copernicus (C3S) kojom upravlja Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske unije, redovito objavljuje mjesečne biltene o klimi koji izjvešćuju o promjenama uočenima u globalnoj temperaturi površinskog zraka, ledenom pokrovu mora i hidrološkim varijablama. Svi prijavljeni nalazi temelje se na računalno generiranim analizama koje koriste milijarde mjerenja sa satelita, brodova, zrakoplova i meteoroloških postaja diljem svijeta.

Ljeto (lipanj-srpanj-kolovoz) 2021. temperatura površinskog zraka:

• Prosječna temperatura od lipnja do kolovoza za Europu 2021. bila je gotovo 1°C iznad prosjeka razdoblja od 1991-2020., što čini ovo ljeto najtoplijim u skupu podataka C3S. Doduše, prethodna najtoplija ljeta 2010. i 2018. bila su samo oko 0,1°C hladnija, što je mala razlika.

Temperatura površinskog zraka u kolovozu 2021:

• Kolovoz 2021. bio je uz kolovoz 2017. globalno treći najtopliji zabilježeni mjesec, nešto više od 0.3°C topliji u odnosu na prosjek razdoblja 1991-2020.

• Za Europu je kolovoz 2021. bio blizu prosjeka razdoblja 1991-2020., no s kontrastnim uvjetima na cijelom kontinentu:

• rekordne maksimalne temperature u mediteranskim zemljama,
• toplije temperature od prosjeka na istoku,
• općenito ispodprosječne temperature na sjeveru.

Vrijednosti karte i citiranih podataka su iz ERA5 skupa podataka Službe za klimatske promjene Copernicus. Prosječne temperature područja u europskoj regiji odnose se samo na kopno sa sljedećim granicama zemljopisne širine i dužine: 25W-40E, 34N-72N.

Samo šest godina nakon što su dostigli veliku prekretnicu u hranjenju milijun djece svakoga dana, Marijini obroci objavljuju još nevjerojatnije postignuće.

Marijini obroci, međunarodna humanitarna organizacija koja osigurava obroke u školi, sada dopire svakog školskog dana do više od dva milijuna djece u 19 zemalja s obrocima koji mijenjaju živote zahvaljujući impresivnom i jednostavnom pokretu koji djeluje diljem svijeta.

Značajno postignuće Marijinih obroka, osiguravanje obroka za dva milijuna djece svakog školskog dana, bit će službeno proglašeno i proslavljeno u udaljenoj pustinjskoj regiji Turkani u Keniji gdje zajednice poslužuju vrlo potrebne dnevne obroke djeci koja pohađaju centre za rani razvoj djece. Jedno od djece će objaviti vijest koja će se emitirati kao dio slavljeničkog mrežnog događanja u 20 sati.

Virtualni događaj otvoren je za sve te će uključivati obraćanje osnivača humanitarne udruge Magnusa, isječke s proslave u Keniji te doprinose stotina članova globalne obitelji Marijinih obroka. Kako biste se priključili proslavi, posjetite: https://www.marysmeals.org/2-million.

Magnus MacFarlane-Barrow, osnivač i izvršni direktor Marijinih obroka, rekao je: „Danas slavimo nevjerojatan trenutak u priči Marijinih obroka. Danas dva milijuna djece jede Marijine obroke na mjestu obrazovanja.“

„Kada smo krenuli ovim putem prije gotovo 30 godina, bili smo preplavljeni dobrotom ljudi koji su donirali – i to je tako sve od tada. Zahvaljujem vam čitavim svojim srcem u ime svakog ovog djeteta, za svaku trunku napornog rada, za svaki darovani dar, za sve one jedinstvene stvari koje svaka osoba donosi na ovaj ogromni stol Marijinih obroka. Hvala vam i molim vas da nastavimo dalje.“

„Za svako od ove djece koja su danas jela, mnogo više ih još čeka da Marijini obroci dođu u njihove škole, zato nastavljamo dalje. A ovaj sretni dan pokazuje nam da je ova naša vizija moguća.“

Ova dobrotvorna udruga imala je u najmanju ruku skromne početke: jednokratno dobro djelo iz barake u škotskim visočjima s vremenom je dovelo do malog programa prehrane u školi u Malaviju čiji cilj je bio osigurati nužne obroke za oko 200 djece u dvije škole u kojima su pohađali nastavu. Sada više od 30 % djece osnovnoškolske dobi u Malaviju uživa u hranjivim obrocima koje u školama poslužuju lokalni volonteri, odlučni pomoći sljedećoj generaciji izgraditi svjetliju budućnost.

Posluživanje svakodnevnih obroka na mjestu obrazovanje pomaže čak i najranjivijoj djeci da pohađaju školu te da se usredotoče na gradivo, dajući im slobodu za učenje te priliku ispuniti svoj potencijal.

MacFarlane-Barrow često navodi da je nevjerojatan rast ove udruge potpomognut mnogobrojnim djelima ljubaznosti ljudi iz svih područja života. Ovaj rastući globalni pokret – koji sada ima podružnice koje prikupljaju donacije u više od 15 zemalja – omogućio je da se program školske prehrane širi i nastavlja dopirati do djece u najpotrebitijim dijelovima, često djelujući s lokalnim suradničkim organizacijama u udaljenim i izazovnim dijelovima.

Marijini obroci ne samo da hrane veliki broj djece koja pohađaju državne škole u Africi, već i donose svakodnevne obroke djeci koja pronalaze nadu u neformalnim obrazovnim centrima u Indiji; sinovima i kćerima ranjivih skupina radnika migranata na Tajlandu, mladim ljudima uključenim u obrazovanje dok čekaju suđenje u zatvorima u Nigeru i Madagaskaru, djeci koja su pogođena trenutnim sukobima u Siriji – kroz program prehrane u Aleppu i susjednom Libanonu, i mnogo tisuća mladih učenika na Haitiju, koji je godinama napaćen zbog političkih nereda i šteta izazvanih prirodnim katastrofama.

Marijini obroci nedavno su objavili petogodišnje istraživanje o utjecaju koje pokazuje obećavajuće rezultate u smanjenju gladi kod djece, povećanju snage, poboljšanju dječjeg blagostanja i pomaganju više djece da dođu do obrazovanja. Udruga vjeruje da stalna opskrba hranom u školi mijenja priču za mlade ljude koji bi umjesto uključivanja u nastavu vjerojatno radili ili prosili za svoj sljedeći obrok ili bi bili previše zabrinuti zbog gladi.

Kako biste saznali više o radu Marijinih obroka i kako se uključiti posjetite marysmeals.hr.

Ako želite pomoći novčanim prilogom, donaciju možete uplatiti na račun udruge Marijini obroci u Zagrebačkoj banci: HR7923600001102102666

Za uplate iz inozemstva, SWIFT: ZABAHR2X

Na početku smo nove nastavne godine.

Nakon godinu i pol života u pandemiji, dugih razdoblja zatvaranja i nastave na daljinu, a u nekim dijelovima Hrvatske i života s posljedicama razornog potresa počinje još jedna izazovna i nepredvidljiva nastavna godina za učenike, učitelje i nastavnike tako i za roditelje.

Podrška svakom djetetu sad je važnija od ocjena

I dok se učenici vraćaju u škole trebamo razmišljati o posljedicama života u dvostrukoj krizi kako na njihovo učenje tako i na njihovo mentalno zdravlje, motivaciju, socijalizaciju i odnose.

Već sada nam brojna istraživanja govore kako je pandemija negativno utjecala na većinu učenika. Ustanove koje rade s djecom i mladima bilježe sve veći broj učenika kojima je potrebna dodatna psihološka podrška, a sve će više biti i onih učenika s kojima će trebati raditi na obnovu navika učenja i razvijanje motivacije.

Znamo i da je za učenike najbitnije da su fizički u školi, da su odgojno-obrazovni radnici svjesni svih izazova, problema i poteškoća, da postoji razumijevanje i podrška za učenike s kojima je potrebno dodatno raditi na radnim navikama i poticanju motivacije.

U svemu ne smijemo zaboraviti i na učenike koji dolaze iz ranjivih skupina: učenici koji ne žive niti u materijalnim niti obiteljskim uvjetima poticajnima za učenje i rad, učenici s područja Sisačko-moslavačke županije koji i dalje žive u kontejnerima, koji nemaju radni stol niti adekvatan prostor za učenje. U Hrvatskoj je takve djece jako puno i njima je pomoć i podrška svih nas potrebnija nego ikada.

Sve ovo je važno imati na umu, biti osjetljiv na potrebe i probleme učenika te na njih odgovoriti sustavno i kvalitetno s odgovarajućim oblicima podrške na svim razinama. Vrlo je važno da svi sustavi i stručnjaci unutar tih sustava aktivno surađuju na identifikaciji problema i razvoju adekvatnih odgovora i podrške.

“Povratak na normalno” ne smije biti povratak na loše aspekte prošlosti.

Lekcije iz dvostruke krize

Ova dvostruka kriza ukazala je na niz zastarjelih i nepotrebnih praksi, naglasila je neke probleme sustava te ubrzala neke druge.

Pokazalo se kako je nepotrebno inzistiranje na unaprijed definiranom opsežnom gradivu i jednoličnom načinu poučavanja te kako je važno dati veću autonomiju učiteljima koji mogu samostalno odrediti temeljne kompetencije potrebne učenicima.

Pokazalo se kako prenatrpani dnevni rasporedi dio učenika stavlja u nemoguće uvjete putovanja do škole i natrag ili su rasporedi neusklađeni s njihovim temeljnim potrebama za snom, odmorom i tjelesnom aktivnosti.

Pokazalo se da “trčanje” kroz sadržaj, ishode i ocjene nema nikakvog smisla i da koncept u kojem baš svi učenici uče baš sve isto tako nije utemeljen u stvarnost.

Pokazalo se kako vrlo često zaboravljamo dati učenicima glas u važnim pitanjima vezanima za školu i njihovo obrazovanje.

Pokazalo se koliko je važna suradnja škole i roditelja i uključenost roditelja u odgoj i obrazovanje učenika u ovakvim teškim situacijama.

Pokazalo se da je u ovakvim situacijama iznimno važna sustavna i kvalitetna potpora i podrška odgojno-obrazovnim radnicima u obliku jasnih i pravovremenih uputa i smjernica te stručne podrške.

Ove i druge lekcije iz dvostruke krize trebaju biti temelj i poticaj da se konačno pristupi javnoj raspravi o filozofiji odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj što bi trebalo potaknuti svrsishodnu reformu sustava.

Nova i stara pitanja

Nova školska godina uvijek aktualizira i druga pitanja na koja odgojno-obrazovni sustav mora što prije naći sustavno i kvalitetno rješenje.

Bit će zanimljivo vidjeti kako će se odgojno-obrazovni sustav odrediti prema nekim aktualnim pitanjima:

Kako će sustav odgovoriti na znanstveno utvrđenu potrebu za političkim, ljudsko-pravnim i građanskim opismenjavanjem učenika?

Koji će odgovor biti na sve veću potrebu da se u odgojno-obrazovnim ustanovama uspostavi sustav adekvatnog odgovora na spolno uznemiravanje i rodnu neosjetljivost?

Kako će sustav osigurati pružanje jednake mogućnosti djeci koja odrastaju u siromaštvu?

Ima li sustav zaštite djece dovoljno snage i hrabrosti za refleksiju i kritičko promišljanje o vlastitim slabostima i propustima?

Je li odgojno-obrazovni sustav spreman ozbiljno čuti glas djece kao važnih i ravnopravnih dionika procesa obrazovanja?

Kako će sustav odgovoriti na sve veći nedostatak odgojno-obrazovnih radnika u pojedinim područjima te kako će spriječiti odlazak onih koji se nakon iscrpljujućih godina dvostruke krize spremaju otići iz škola?

Uz gore popisana pitanja tu su i izazovi uvođenja cjelodnevne nastave, izgradnje infrastrukture, ulaganja u učitelje i nastavnike itd.

Škola – središte zajednice i mjesto suradnje za dobrobit djece

Ipak, ono čega će se djeca sjećati i ove školske godine bit će vjerojatno nešto puno osobnije: prvi dan škole i kako su dočekani, podrška učitelja, društvo prijatelja, omiljeni učitelji, najdraži predmeti, atmosfera u razredu, nove knjige, osjećaj zajedništva. Sve ono što čini školu jedinstvenim mjestom, možemo reći, središtem jedne zajednice.

Svim odgojno-obrazovnim radnicama i radnicima želimo sretan početak nove nastavne godine sa željom da održavaju nastavu uživo i da stalno imaju na umu kako su u vremenima krize upravo oni ti koji djeci i mladima pružaju privid koliko toliko normalnog života. Pozivamo ih da imaju razumijevanja za sve izazove s kojima se učenici vraćaju u školske klupe nakon dugih perioda učenja na daljinu i smanjenog kontakta sa svojim vršnjacima.

Roditelje pozivamo da ove godine s posebnom pažnjom i predanošću prate rad i učenje svoje djece, da aktivno traže suradnju s odgojno-obrazovnim radnicima u školama kako bi školovanje svakog djeteta u vremenima krize bilo što manje stresno i zahtjevno.

I na kraju, svim učenicima i učenicama želimo puno uspjeha, radosti i veselja u školi!

Kombinacija umora vozača, korištenja mobitela i vožnje tegljača s uključenim tempomatom najopasnija je situacija na autocesti…

Niz tragičnih nesreća proteklih godina koje su na našim autocestama izazvali tegljači nastavljen je jučer, kad je u 15:28 na A1 40-tonski MAN bosanskohercegovačkih oznaka, kojim je upravljao 47-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine, naletio na Renault Lagunu turista iz Poljske, pričem je poginulo 11-godišnje dijete, vozač automobila je teško ozlijeđen, a suvozačica i 3-godišnje dijete lako.

Riječ je o nesreći koja se dogodila gotovo školski, kombinacijom, odnosno negativnom sinergijom najopasnijih utjecajnih čimbenika: umor vozača, korištenje mobitela i vožnja na tempomatu. Poslijepodnevni sati su vrijeme kada svakog čovjeka, vozača hvata umor, a većina vozača tegljača tada postave tempomat na 90 km/h, kako bi odmarali desnu nogu i olakšali upravljanje. Profesionalni vozači su navikli voziti umorni, jer mnogi uz službeni posao u tvrtki gdje su zaposleni, “na crno” radi jedan ili više poslova, u prijevozu robe i ljudi.

Naime, propisi EU, Uredba EZ br. 561/2006 o vremenima rada i odmora, iz koje su izvedeni pravilnici na našim cestama definira maksimalno vrijeme vožnje od 4,5 sata, pa pauzu od 45 minuta, maksimalno dnevno 9 sati, dvaput tjedno moguće je 10 sati, tjedno maksimalno 56 sati, a u dva tjedna 90 sati. To se još kako-tako može kontrolirati preko tahografa, premda i tu ima muljaža, ali kako kontrolirati je li vozač na put krenuo mrtav-umoran, pogotovo ako je iz BiH ili neke druge zemlje u okruženju? Teško…

Dakle, zahuktali tegljač održava brzinu od 90 km/h čak i na blagoj uzbrdici, vozač se bori s umorom i snom… Iskustvo mu pomaže da i tako kontrolira situaciju, ali za trenutak mu se oči sklope i – bum!

Naime, tada tegljač nekontrolirano skreće s putanje, izlijeće s ceste, probija zaštitnu ogradu pa se zabija u tvrdi objekt, drugo vozilo, prevrće, ili naleti na vozilo ispred, najčešće posljednje u koloni koja se stvorila zbog gužve.

Rizik povećava korištenje mobitela, pogotovo što mnogi vozači tegljača tijekom vožnje na tempomatu surfaju po internetu, koriste društvene mreže, odgovaraju na poruke. Kako to spriječiti? Povećanim kontrolama, no u trenutnoj je situaciji to praktički nemoguća misija, jer je policije na autocestama premalo da bi mogla učinkovitije kontrolirati ove probleme. Prema to nije jamstvo da je vozač odmoran, treba pojačati kontrole tahografa na granicama i intenzivirati kontrole na autocesti.

Učinkovitije kontrole korištenja mobitela u vožnji, vozača svih vozila, moguće su jedino premrežavanje autocesta radarskim uređajima za mjerenje brzine, s visokorazlučivim kamerama, koje mogu kontrolirati i vezivanje u vožnji. Zbog toga je to prometni prioritet od nacionalnog interesa. Tada bi se i rasteretili presretači, koji bi umjesto neučinkovitog lovljenja prebrzih vozača, primarno kontrolirali upravo ovakve devijacije.

Ono što možemo već danas je – zabraniti vožnju autobusa i tegljača pod tempomatom. Mnogima to neće odgovarati, pogotovo vozačima koji uredno ispunjavaju odredbe o odmorima i vremenima vožnje tijekom tjedna, ali bez toga možemo samo očekivati sljedeću sličnu ili goru prometnu tragediju. Policija to može utvrditi pregledom tahografa, jer se u vožnji bez tempomata stalno bilježe manja ili veća kolebanja brzine.

autor: prometni stručnjak Željko Marušić

U utorak 7. rujna 2021. oko 17.15 sati u mjestu Ferovac, uslijed zapaljenja električnih instalacija došlo je do požara na osobnom automobilu marke „Alfa“, slavonskobrodskih registarskih  oznaka, a kojim je upravljao 24-godišnjak. Prilikom požara došlo je do većih oštećenja vozila.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 85 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 5 osoba je hospitalizirano, 80 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 98 osoba, a ukupno je testirano 55361 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 135 uzoraka, od kojih je 9 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 01. srpnja COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19, a to su; Opća županijska bolnica Požega, Opća županijska bolnica Pakrac i bolnica hrvatskih veterana te brzi antigenski testovi u Zavodu za javno zdravstvo Požeško - slavonske županije. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

POŽEGA -  Nakon što je Županijska Skupština Požeško-slavonske županije na također izvanrednoj sjednici donijela Odluku o visini raspodjele sredstava Vlade RH za jedinice lokalne samouprave, pa tako i za grad Požegu, nužno je bilo donijeti Odluku o kriterijima i raspodjeli tih sredstava u gradu Požegi na Izvanrednoj sjednici Gradskog vijeća grada Požege.

Sjednici je nazočilo 14 vijećnika a održana je pod predsjedanjem Mateja Begića, predsjednika Gradskog vijeća grada Požege sa samo jednom točkom Dnevnog reda: Prijedlog Odluke o raspodjeli sredstva pomoći za ublažavanje i uklanjanje i posljedica prirodnih nepogoda nastalih u lipnju 2021. godine.

Obrazloženje Odluke dao je gradonačelnik grada Požege dr. sc. Željko Glavić koji je i odgovorio na nekoliko pitanja o temi koje su postavili vijećnici oporbenog SDP-a.

Vijećnici Gradskog vijeća grada Požege jednoglasno su donijeli Odluku o raspodjeli sredstva pomoći za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda

nastalih u lipnju 2021. godine.

Područje grada Požege, u lipnju 2021. godine pogodile su dvije velike prirodne nepogode s velikim razmjerima šteta. Dana 6. lipnja 2021. godine područje grada pogodilo je nevrijeme tijekom kojeg je pala ekstremna količina oborina koja je uzrokovala bujične poplave na području grada Požege, prvenstveno naselja Vidovci i Dervišaga, Drškovci, te u gradu Požega.

Zatim, dana 25. lipnja 2021. godine, grad je ponovno pogodilo veliko nevrijeme praćeno tučom pri čemu su nastale velike štete na stambenim, poslovnim, zdravstvenim, odgojno-obrazovnim, kulturnim i drugim zgradama, na poljoprivredi, automobilima te na infrastrukturi na području grada Požege.

Županica Požeško-slavonske županije je proglasila prirodne nepogode Odlukama od 10. lipnja 2021., te 1. srpnja 2021. godine.  Vlada RH osigurala je dodatna sredstva za sanaciju šteta u visini od 20 milijuna kuna.

Sukladno odlukama kojima su dodijeljena sredstva od strane Vlade RH, te utvrđenim kriterijima za dodjelu sredstava Odlukom Požeško-slavonske županije, donosi se Odluku o načinu raspodijele sredstava pomoći vlasnicima oštećenih građevina. Financijska sredstva potrebna za provedbu ove Odluke osigurana su u Državnom proračunu i doznačena su na žiro-račun Požeško-slavonske županije, sukladno Odluci o proglašenju prirodne nepogode, poplave za područje grada Požege.

Novčana pomoć sukladno Odluci o kriterijima za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda Požeško-slavonske županije i ovoj Odluci raspodijelit će se:

-  za prijavljene štete na građevinama - obiteljskim kućama i višestambenim neosiguranim objektima u vlasništvu fizičkih osoba

- za prijavljene štete na neosiguranoj opremi u vlasništvu fizičkih osoba u prirodnoj nepogodi poplavi

- za utrošeni materijal pri nužnoj i hitnoj sanaciji stambenih objekata u vlasništvu fizičkih osoba koja je obavljena neposredno nakon nepogode.

Gradonačelnik Grada Požege ovlašćuje se za donošenje Odluke o dodjeli novčanih sredstava za pokriće približno 30% pojedinačne procijenjene štete, ukupno nešto više od 14 milijuna kuna, a na osnovi procjene izrađene od strane članova Povjerenstva koje je imenovalo Županijsko Povjerenstvo za procjenu štete.

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u postupak elektronskog savjetovanja s javnošću tri programa iz sektora mljekarstva koja se odnose na potporu primarnim proizvođačima mlijeka zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom covid-19, uređenje sabirališta mlijeka te sufinanciranje troškova malim mljekarama za sabiranje mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost programa iznosi 20 milijuna kuna, a sredstva su osigurana iz Državnog proračuna.

Poteškoće u plasiranju proizvoda primarnih poljoprivrednih proizvođača putem tradicionalnih kanala prodaje te posljedične promjene navika potrošača u koronakrizi dovele su do gubitka dijela tržišta, a nepovoljni trendovi u kretanju cijena stočne hrane i pad cijene mlijeka doveli su do značajnog narušavanja održivosti primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvodnji mlijeka. U cilju sprječavanja pada proizvodnje mlijeka i gašenja proizvodnje na hrvatskim farmama kreiran je Program potpore primarnim proizvođačima mlijeka zbog otežanih uvjeta poslovanja uzrokovanih pandemijom COVID-19, za što je osigurano 15 milijuna kuna. 

Uz to, provedbom Programa potpore malim mljekarama za sufinanciranje troškova sabiranja mlijeka proizvedenog u RH u vrijednosti 3 milijuna kuna zadržala bi se postojeća razina otkupa, proizvodnje i prerade kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka te očuvala proizvodnja mlijeka na malim gospodarstvima suočenima s problemima u poslovanju uzrokovanima mjerama za suzbijanje pandemije COVID-19 i značajnim povećanjem troškova sabiranja i transporta sirovog mlijeka od isporučitelja do objekata za preradu. Potpora će se proporcionalno rasporediti prihvatljivim korisnicima (mikro, mala i srednja poduzeća koja posluju u odobrenim objektima za preradu mlijeka) koji su otkupili mlijeko proizvedeno na području RH, u iznosu do 0,10 kn po kilogramu otkupljenog mlijeka.

Također, Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka u vrijednosti 2 milijuna kuna nastoji osigurati opstanak što većeg broja sabirališta mlijeka te tako utjecati na opstanak proizvodnje mlijeka na malim gospodarstvima u ruralnim područjima. Prihvatljive aktivnosti sufinanciranja u okviru Programa su uređenje i/ili opremanje sabirališta mlijeka u cilju prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog podrijetla uključujući kupnju kontejnera s infrastrukturom, uvođenje infrastrukture, građevinske radove, kupnja laktofriza te projektna dokumentacija za sabiralište.

U posljednja 24 sata zabilježena su 704 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 4.199  -

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr