POŽEGA - Požeški Ogranak Matice hrvatske i Gradski muzej Požega organizirali su zanimljivo predavanje i predstavljanje knjige "Sokolarstvo i ptice grabljivice: likovni prikazi u Hrvatskoj" u Dvorani Svjetlosti Gradske knjižnice Požega. Goste iz Zagreba, uzvanike Maju Petrović, pročelnicu društvenih djelatnosti grada Požege i Ferdinanda Trohu, zamjenika županice, posebne goste živog orla i sovu te posjetitelje pozdravila je dopredsjednica ogranka MH prof. Ljiljana Marić: - Okupili smo se da bi u sklopu Dana Matice hrvatske predstavili knjigu Vitolda Košira „Sokolarstvo i ptice grabljivice : Likovni prikazi u Hrvatskoj“. Ne biste vjerovali da je upravo Požega prvi grad u Hrvatskoj gdje će biti predstavljena ova knjiga i zbog toga sam veoma mnogo zahvalna Vitoldu i njegovim suradnicima, a još više sam mu zahvalna što nam je svima iskazao neobičnu čast i privilegiju da tako izbliza možemo promatrati orla, rekla bih da smo oči u oči s jednom od najinteligentnijih ptica.

Ako ste u prvi tren pomislili da ova knjiga nema nikakve veze s Požegom, prevarili ste se. Ne sam da ima veze s Požegom nego čak i s ovim mjestom na kojem se nalazimo. Samo malo gore višlje, meni desno, nalazio se spomenik podignut 1925. godine u povodu obilježavanja 1000. godišnje hrvatskog kraljevstva na kojem se nalazila skulptura sokola. Upravo razglednica toga spomenika kao i spomenika fra Luki Ibrišimoviću Sokolu nalazi se u ovoj knjizi.

Nakon uvoda kustosica Gradskog muzeja Ivana Domanović ispričala je povijesnu priču o fra Luki Ibrišimoviću koji je dobio nadimak Sokol zbog kojega je i on uvršten u ovu knjigu te povijesnu priču o hrvatskom sportu koji se odvijao pod nazivom Sokol.

Prije nego što smo saznali o tome zašto su ptice grabljivice i sokoli zauzimali značajno mjesto u likovnim prikazima Ljiljana Marić je predstavila i samu knjigu: - Ona je iz tiska izišla prošle godine u nakladi tvrtke IN.TRI d.o.o. u vlasništvu nazočnog Ivana Kraljevića. A tko je Ivan Kraljević? Rođen je 1966. godine u Zagrebu gdje je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Miroslava Šuteja. Bavi se grafičkim dizajnom, a od 2016. ima vlastitu izdavačku kuću koja se bavi prevođenjem i izdavanjem knjiga iz područja umjetnosti, filozofije i popularne znanosti.

S nama je danas i gospodar ptica grabljivica u Hrvatskoj, najzaslužnija osoba što je Vitold Košir postao sokolar – Marijan Žižanović. Marjan je diplomirani pravnik koji je rođen 1945. u Plzenu, u Češkoj.  Od mladosti je zainteresiran za ptice grabljivice. Na njegovu inicijativu sokolarstvo je po prvi puta  u Hrvatskoj priznato kao legalan način lova. Bavio se hokejom, džudom i tajlandskim boksom. Trenirao je gotovo sve naše najbolje borce – Mirka Filipovića, Sinišu Andrijaševića, Marka Kutlešu i Mladena Brestovca.

Hrvatski narod je malen, ali kako živi u predziđu kršćanstva za simbol hrvatskog bića nije mogao izabrati kraljića nego ORLA, jer hrvatski narod ne može kraljićkovati nego orlovati“, kaže u jednom svom eseju naš Požežanin Matko Peić kojeg je ovim riječima citirao u svom tekstu u knjizi g. Žižanović - zaključila je dopredsjednica Marić te nakon predstavljanja vodila raspravu s gostima i zanimljivim pitanjima.

 - I na kraju evo nas do zvijezde večeri, autora knjige Vitolda Košira. Rođen je u Zagrebu 1966. godine. Istovremeno je pohađao Akademiju likovnih umjetnosti gdje je diplomirao kiparstvo u klasi prof. Šime Vulasa te Muzičku akademiju na kojoj je diplomirao studij viole u klasi prof. Zlatka Stahuljaka. Zaposlen je u Simfonijskom orkestru HRT, a još svira gitaru u dva benda. I sokolar je. Trenutno živi sa svojih 6 ptica grabljivica a s nama je danas jedna od njih - orao - najavila je dopredsjednica Marić.

Vitold je odgovorio mora li čovjek biti umjetnička duša da živi s ovim pticama? Zbog čega je čovjek motiv ptica crtao od svojih prapočetaka, od života u spiljama? Gdje se nalazi najstariji hrvatski sačuvani prikaz grabljivice? Koji je najspektakularniji nalaz na kojem je prikaz ptice grabljivice u ovoj knjizi?

Na kraju posjetiteljima je u živo predstavljena zvijezda večeri, veliki orao i jedna sova koje su mnogi od posjetitelja prvi puta vidjeli u živo na ovakvoj blizini. 

Tijekom provedbe planiranog leta i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje

U okviru planiranih zadaća Hrvatskog ratnog zrakoplovstva piloti 191. eskadrile lovačkih aviona 91. krila će u razdoblju od utorka 22. ožujka 2022. do petka 25. ožujka 2022. u periodu od 10 do 15 sati provoditi redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo sve svoje aktivnosti provodi u područjima propisanih zona letova sukladno regulativi i pravilima koji reguliraju uporabu zračnog prostora u Republici Hrvatskoj.

Planiran je probni let na podzvučnim brzinama u zoni probnih letova “Lekenik“, nakon čega će se  provoditi zadnja faza ispitivanja aviona tijekom koje se očekuje probijanje zvučnog zida i to na području Zagrebačke, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije na visini od 1 000 do 10 000 metara te na području Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Virovitičko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije na visini iznad 10 000 metara, uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera.

Tijekom provedbe planiranog leta i uslijed probijanja zvučnog zida očekuje se kratkotrajna pojačana buka te molimo građane za strpljenje i razumijevanje.

U ponedjeljak 21. ožujka 2022. na području Pakraca, anonimni građanin je policijskim službenicima predao 128 komada streljiva. Navedeno streljivo su izuzeli policijski službenici i pohranili u prostorije policije do uništenja.

Napominjemo da je akcija „Manje oružja-manje tragedija“ još uvijek u tijeku za sigurniju budućnost bez oružja te da građani bez sankcija mogu predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način će učinit svoj dom sigurnijim, a možda će time i spasiti nečiji život.
Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva, već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika, koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.

U ponedjeljak 21. ožujka 2022. oko 16 sati u mjestu Čečavački Vučjak, na neutvrđeni način je došlo do požara na livadi prilikom čega je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Istoga dana, oko 17 sati u mjestu Novi Štitnjak, došlo je do požara u šumi te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Nešto kasnije, oko 19 sati između mjesta Poloje i Bučje, na neutvrđeni način došlo je do požara na livadi kojom prilikom čega je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Također je tijekom dana u mjestu Doljanci, na neutvrđeni način došlo do požara na poljoprivrednoj površini te je izgorjela suha trava i nisko raslinje.

Upozoravamo građane da prilikom spaljivanja biljnog otpada na otvorenim prostorima, prvenstveno šumama i poljoprivrednim površinama, posebnu pozornost obrate pri rukovanju vatrom ili lakozapaljivim predmetima koji bi mogli izazvati požare.

POŽEGA - Grad Požega je započeo otvoreni postupak javne nabave male vrijednosti za radove na izgradnji mosta na rijeci Orljavi u Ulici Matije Gupca u Dervišagi. Procijenjena vrijednost nabave je 1,35 milijuna kuna, a rok za podnošenje ponuda 08.04.2022. godine do 12 sati.

Most preko rijeke Orljave u Dervišagi duži niz godina predstavlja problem i moguću opasnost tamošnjem stanovništvu. Iako je izgradnja novog mosta obećavana dugo vremena, tek u srpnju 2021. godine započelo se s koracima nužnim za rješavanje ovog problema. Tako je za potrebe izgradnje novog mosta u Dervišagi najprije izrađen idejni projekt i ishođena lokacijska dozvola, a zatim se pristupilo izradi glavnog projekta te izradi i provedbi parcelacijskog elaborata za formiranje nove katastarske čestice od dijela k.č.br.1059 k.o. Dervišaga što je bio preduvjet za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa s Hrvatskim vodama.

POŽEGA  - „MI za zajednicu“ naziv je projekta vrijednog 449 tisuća kuna čiji je nositelj „MI“, Udruga roditelja djece i osoba s poteškoćama u razvoju čija je početna konferencija održana danas u prostoru Poduzetničkog inkubatora Požega. Partneri na projektu su Javna ustanova Lokalna razvojna agencija i Grad Požega, dok je suradnik na projektu Udruga „Mali princ“. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda, 381 tisuću kune a ostatak iz državnog proračuna.

Na početku konferencije, okupljene je pozdravio predsjednik Udruge „MI“ Mato Bošković, dok se u ime partera, Javne ustanove Lokalna razvojna agencija Požega, obratila ravnateljica Ida Dumančić. - Udruge MI i Mali princ jedan su od važnijih dionika naše lokalne zajednice, pogotovo jer svojim radom doprinose unaprjeđenju kvalitete rada s djecom i osoba s poteškoćama. Drago mi je što je Lokalna razvojna agencija Požega prepoznata kao vrijedan partner na ovom projektu koji svojim iskustvom, znanjem i radom može doprinijeti uspješnoj provedbi ovog projekta. Suradnja udruga, Lokalne razvojne agencije i Grada Požege pokazatelj je kako malim koracima možemo napraviti velike stvari za našu zajednicu. – rekla je ravnateljica Dumančić.

U ime Grada Požege konferenciji je prisustvovala Andreja Menđel, pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje. - Mogu reći da je ovo početak jedne jako lijepe priče, nove priče koja je nastala kao rezultat jedne velike simbioze vas koji ste danas ovdje. Tu je Udruga MI kao prijavitelj projekta, Udruga Mali princ koja nije bila prihvatljivi prijavitelj, ni partner, ali je bila vrlo vrijedan suradnik i također će sudjelovati u produktima ovog projekta. Pozdravljamo projekte koji se tiču ovako teške teme i određene skupine jer želimo raditi na tome da doprinesemo i kvaliteti i boljem razvoju, da se svima pruže jednakije mogućnosti. Težimo prema tomu da svi imaju jednake mogućnosti, ali do toga je još dug put. Grad Požega pozdravlja i prati jednu i drugu udrugu i vjerujem da je ovo samo jedan u nizu projekata koji ćemo zajedno realizirati.

Nakon uvodnih obraćanja, projekt je predstavila njegova voditeljica Mirela Hegediš. Projekt "MI za zajednicu" ima za cilj ojačati kapacitete same Udruge, doprinijeti njezinom boljem i kvalitetnijem radu, aktivnijem sudjelovanju u životu zajednice, a time i stvaranju preduvjeta za kvalitetniji život. Navedeno će se postići osposobljavanjem i educiranjem predstavnika Udruge u području financijskog upravljanja, načinima financiranja za udruge i gospodarske aktivnosti kod udruga, što će u konačnici rezultirati boljim i kvalitetnijim upravljanjem. Kroz navedeni projekt provest će se i niz edukacija za specifično djelovanje Udruge "MI", a moći će im se priključiti i volonteri, kao i suradnici. Suradnik na projektu je Udruga "Mali princ", novoosnovana udruga koja je također usmjerena na rad s osobama s invaliditetom, čime će se omogućiti kvalitetniji rad i djelovanje navedenih udruga, te će se tako postići pozitivan utjecaj na širu zajednicu.

VIDOVCI - Požrtvovnost vjernika župe sv. Ivana Krstitelja Vidovci dokazala se i dvanaestu godinu za redom koji su predvođeni župnikom preč. Brankom Šipurom koračali putevima i stazama u šumskim predjelima te se na taj način duhovno pripremali za Uskrs obavljajući na taj način pobožnost Križnog puta. Preko 120 vjernika, najvećim dijelom domaćih župljana, na već svojstven način započeli su križni put pjesmom i molitvama u novoj župnoj crkvi odakle su u pobožnosti krenuli do konačnog cilja koji im je ponovno bila župna crkva ali nakon prehodanih 12-ak kilometara.

Kao i prethodnih godina postaje Križnog puta su određene na kojima su se upućivali molitveni zazivi i pjevale prigodne pjesme. Postaje križnog puta su bile kod kapelice sv. Valentina u Vidovcima, kod kapelice Snježne Gospe, kod “ljevaoničkih” zgrada, na raskrižju u Vranduku za Komušanski put te u Komušini kod crkve. sv. Petra gdje je bio i kratki polusatni predah.

Nastavilo se sa križnim putem i narednom postajom kod komušanskog groblja te na raskrižju za Laze i Prnjavor. Zaustavljalo se i u Lazama Vasinim te u šumskom predjelu između Laza i Vidovaca u povratku.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 89 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 6 osobe su hospitalizirane, 83 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 37 osoba, a ukupno je testirano 99.777 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 97 uzoraka, od kojih je 8 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Šume su najsloženiji ekosustav na Zemlji, procjenjuje se da pokrivaju 31% ukupne zemljine kopnene površine kao i da čuvaju preko 80% biološke raznolikosti našeg planeta. Prema Ustavu Republike Hrvatske, šume imaju osobitu zaštitu. One reguliraju lokalne, regionalne i globalne klimatske prilike, štite tlo od erozije, reguliraju slivna područja i hidrološke sustave, a značajno utječu i na kvalitetu zraka i voda. Od svih kopnenih ekosustava šume su najbogatiji spremnik biološke raznolikosti. Kao vrijedan nacionalni resurs i potencijal, šume u Republici Hrvatskoj ispunjavaju gospodarsku, ekološku i društvenu funkciju, utječu na ljepotu krajobraza te razvoj ruralnog područja. Način na koji se šumama gospodari, značajno utječe na kvalitetu okoliša, a u konačnici na zdravlje i dobrobit ljudi. Spoznaja o važnosti i vrijednosti šuma neprestano raste, kako zbog njihove uloge u globalnome procesu kruženja ugljika, tako i zbog njihove funkcije u ublažavanju i prilagođavanju na klimatske promjene. Šumarska struka u našoj zemlji toga je i više nego svjesna te se rukovodi općeprihvaćenim činjenicama da se bogatstvom šuma treba upravljati uz poštivanje strogih ekoloških, socijalnih i ekonomskih standarda.

Ukupna površina šuma i šumskoga zemljišta u Hrvatskoj, sukladno važećoj Šumskogospodarskoj osnovi područja RH (2016-2025), iznosi 2.759.039,05 ha što čini 48,7% kopnene površine države.  Prema vrsti drveća najzastupljenija je bukva (37%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (19%). Godišnje se u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske, ali i u privatnim šumama posječe manje drvne mase nego što priraste, čime se osigurava budućnost održivog gospodarenja. Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne s velikim bogatstvom bioraznolikosti za razliku od ostatka europskih šuma koje to nisu. Upravo je to činjenica koja izaziva divljenje kod  ljubitelja prirode kada posjete Lijepu našu. Ovakav visok udio prirodnih šuma u Republici Hrvatskoj rezultat je duge šumarske tradicije održivog gospodarenja ovim prirodnim bogatstvom koja traje već više od 250 godina.