Nikada tržište rada nije bilo toliko generacijski šaroliko kao što je to danas. Tu se ne misli samo po broju godina života sudionika na tržištu rada, jer uvijek je bilo nekoliko generacija u radnom procesu.

 - Tu se misli prije svega o razlikama generacijskih dionika u karakteru, navikama, poimanjima, sadržajima koji nas motiviraju, odnosu prema radu i radnoj disciplini, željama o zaradi, poimanju novca te općenito radnih odnosa. Nikada nije vladala tolika „zbrka“ u shvaćanjima i međusobnim odnosima kao što je to danas kada su na tržištu rada čak četiri generacije koje se toliko međusobno razlikuju da na prvi pogled izgledaju gotovo nepomirljivi u svojim stavovima. Pandemija Covida još je više razdvojila generacijske slojeve u smislu međusobno (ne)premostivih razlika u poslovnom, ali i privatnom životu, da se sve više uočava svojevrsni generacijski jaz gotovo u svim sferama djelovanja – ističe futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

• baby boom generacija: rođeni između 1943. i 1960. godine
• generacija X (izgubljena generacija, nevidljiva generacija); rođeni od 1960. do 1980. godine)
• generacija Y (milenijska generacija); rođeni između 1980. i 1995.. godine
• sadašnja generacija mladih – generacija Z - osobe rođene od 1995. ili 1997. godine do 2011. godine

 - Nakon samo jednog tjedna provedenog „na mentoriranju“ osjećao se beznadno – kao konzultant „starog poslovnog nauka“ smatrao je da mladima nema što ostaviti u nasljeđe. Da oni (nije tu mislio samo na svoje poslodavce) jednostavno smatraju da znaju sve i da im učenje koje on može ponuditi – nije potrebno. Posebno ne od nekog tamo „starog jarca“ kojega su smatrali staromodnim i odsluženim u poslovnim vodama. Surovo, okrutno, daleko od istine, ali toliko dio naše stvarnosti!  - iznosi kao primjer futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, dodajući kako se generacije međusobno razlikuju prema osobnim preferencijama, potrošačkim navikama, načinu i intenzitetu korištenja medija, doživljaju statusnih simbola, brzini prelaska na nešto novo i sve kraćoj lojalnosti (proizvodima, uslugama, poslodavcima, pa čak i intimnom partneru...).

Istodobno pripadnici svih generacijskih kategorija žele: brže, bolje gotovo sve što ih okružuje, dostupnije. Traže i očekuju besprijekorno korisničko iskustvo koje odgovara njihovim potrebama, a gospodarstvo im mora znati kvalitetno tomu doskočiti.

U ovom trenutku primjerice u Sjedinjenim Američkim Državama gotovo 40 posto svih zaposlenih ima šefa koji je mlađi od njih.

 - Takvo „narušavanje“ radne hijerarhije koje je do unatrag dvadeset godina uvijek bilo po načelu „starijega“, doista donosi veliku konfuziju i nesnalaženje. A s godinama pred nama rastakanje dobne hijerarhijske strukture postajat će sve izraženije jer ne samo da će šefovi biti sve mlađi, nego brojna zanimanja koja danas poznajemo, neće ni postojati, što također stvara veliki generacijski jaz i „netrpeljivost“, ali u prvom redu veliko nesnalaženje te nepripremljenost za ono što nam dolazi. Izvor poslovne moći koju danas uglavnom imaju u rukama četrdesetogodišnjaci, preselit će se desetljeće ranije – u ruke onih koji budu imali 30 godina ili čak i manje - naglašava ova futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa

Upozorava kako generacija Z na tržištu rada danas donosi svojevrsno „pretresanje“ svega što smo poznavali. Do 2025. godine upravo će generacija Z, primjerice, čini natpolovičnu većinu svih zaposlenih osoba, s navikama u radnim odnosima koje donose totalnu promjenu.  

 - Na tržište rada dolaze nam osobe koje se lakše koriste računalnim mišem nego olovkom (a neki je ne znaju niti koristiti kako treba) te koje su u cijelosti okrenute onome što budućnost donosi, posebice u tehnološkom svijetu. Život mladih generacije Z svodi se na davanje prioriteta druženju u virtualnim sferama, razmjeni informacija putem digitalnih kanala, učenju preko videolekcija... sve samo da ne žive – stvarni svijet.

Za ovu vrstu generacije kao i sve nadolazeće u budućnosti sve potrebno za rad i život dobiva se „guglanjem“ – odnosno stručnim izrazom – kroz digitalnu inteligenciju (DI). Ono što je primjerice baby boomersima ili X generaciji trebalo da nauče tijekom godina i godina „deranja klupa“ u školama, generacije budućnosti na tržištu rada će zaobići korištenjem AI-a koja će na brz, jednostavan i izrazito informacijama „naoružan“ pristup omogućavati dostupnost znanja i vještina svima koji dolaze – ističe Sanela Dropulić.

No, hoće li biti i neuspješniji u onom što rade, ako zanemaruju iskustva, znanja i sposobnosti ostalih na tržištu? Brojne studije ukazuju da različitosti radnih sredina po spolu, nacionalnosti te generacijski daju najbolje rezultate u poslovanju.

Dakle, prvi zadatak uspješnosti u budućnosti jest „međugeneracijsko“ razumijevanje, suradnja i uvažavanje različitosti koje nose godine. Posebice jer svijet postaje sve stariji. Životni vijek se produljuje, čovjek postaje sve otporniji na bolesti, ono što su danas četrdesete, nekoć su bile dvadesete. Primjerice, osoba koja danas ima 55 godina radno je izrazito vitalna i sposobna, baš kao i mentalno, no čini se da društvo u kojemu živimo daje joj sve manje značaja jer je „prestara“. Stoga je generacijsko uvažavanje iznimno važno u životu svih nas koji se pripremamo za budućnost, bez odbacivanja nekoga samo zato što je određene životne dobi. Digitalna inteligencija može donijeti mnoštvo informacija koje su potrebe za poslovni život, ali emotivna inteligencija, koja je tako ključna kako bi nas razlikovala od sve tehnologije koja nam olakšava život, nju razvijamo upravo u sociološkim odnosima. Ona se uči i uvažavanjem različitosti pa tako i dobnih odnosno generacijskih, u svijetu koji nas okružuje – smatra direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

U međugeneracijskoj opstojnosti u svijetu kakvog očekujemo i za koji se pripremamo – svi imamo vrijednosti, iskustva, znanja i vještine koje mogu biti od koristi i onima starijima od nas i onima mlađima od nas. Moramo njegovati i graditi sustav vrijednosti poštovanja i spremnosti na usvajanje te razmjene intelektualnih i iskustvenih dobara jer, na koncu, to je i glavno evolucijsko pravilo: koristiti iskustvo radi preživljavanja.

Generacijskim raslojavanjem, bez volje za međusobnim upoznavanjem, uz nepoštivanje vrijednosti koje svaka generacija donosi kao „miraz“ čovječanstvu, stvara se nepopravljiva šteta ne samo u sociološkom smislu, nego i razvojnom.

Stoga – budimo spremni dijeliti, ali i učiti od onih koji su koju godinu ili pak desetljeće ispred ili pak – iza nas. 

„Slavonska kobasica“ je dobila europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija u Službenom listu Europske unije od 24. ožujka 2023. godine. Time je ovaj naziv proizvoda upisan u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićen na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Postupak zaštite naziva „Slavonska kobasica“ pokrenula je Udruga Čuvari slavonske tradicije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake izvornosti pod nazivom „Slavonska kobasica“.   

„Slavonska kobasica” je trajna fermentirana kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa i slanine (udio mesa iznosi najmanje 70 %) uz dodatak kuhinjske soli i začina (usitnjene slatke i ljute crvene paprike, mljevenog papra i češnjaka), što se nadjeva u svinjsko tanko crijevo. Proizvodni postupak traje najmanje 45 dana i u tom se vremenu nadjeveno svinjsko tanko crijevo podvrgava procesima fermentacije, dimljenja, sušenja i zrenja.

Riječ je o izduženoj kobasici valjkastog oblika koja se proizvodi na području Slavonije. Ovitak je tamnosmeđe do crvenkaste boje, a tekstura čvrsta i elastična. Presjek nadjeva je smeđe do tamnocrvene boje, osim masnog tkiva koje može biti bijele do narančaste boje. Mozaičnog je izgleda zbog ravnomjernog rasporeda i veličine komadića mesa i masnog tkiva. Izvana ima miris po dimu drva jasena, graba ili bukve, a iznutra po fermentiranom mesu i češnjaku. Okus je skladna kombinacija fermentiranog mesa, soli, češnjaka, paprike i mljevenog papra, što daje blagu ljutost bez gorčine i kiselosti. Proizvodnja „Slavonske kobasice“, osim što predstavlja gastronomski identitet Slavonije te se nalazi i u njenoj turističkoj ponudi, dio je i tradicije, kulture i načina života lokalnog stanovništva Slavonije, jer je proizvod nastao iz tradicionalne svinjokolje kao jednog od najvažnijih običaja slavonskog sela.

Specifikaciju proizvoda „Slavonska kobasica“ možete pogledati ovdje.

Tjednik Kronika požeško-slavonska i Udruga Požeški čuvari baštine kroz zadnjih deset godina podizanja svjesti o kvaliteti kulenove seke, debele kobasice kroz svoje natjecanje "Festival kulenove seke" najveće natjecanje u Hrvatskoj, svakako je pripomogla dobroj promidžbi slavonskih kobasica.

Republika Hrvatska sada ima 41 poljoprivredni i prehrambeni proizvod čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla. Uz sada registrirani naziv „Slavonska kobasica“, registrirani su i nazivi proizvoda: Krčki pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Neretvanska mandarina, Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus, Baranjski kulen, Lički krumpir, Istarski pršut / Istrski pršut, Drniški pršut, Dalmatinski pršut, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Zagorski puran, Krčko maslinovo ulje, Korčulansko maslinovo ulje, Paška janjetina, Šoltansko maslinovo ulje, Varaždinsko zelje, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Međimursko meso 'z tiblice, Slavonski med, Lička janjetina, Istra, Paška sol, Zagorski mlinci, Paški sir, Bjelovarski kvargl, Brački varenik, Varaždinski klipič, Malostonska kamenica, Rudarska greblica, Dalmatinska pečenica, Dalmatinska panceta, Lički škripavac, Bračko maslinovo ulje, Zagorski bagremov med, Zagorski štrukli / Zagorski štruklji, Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina, Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka, Lumblija, Goranski medun i Dalmatinska janjetina.

Psi na lancu u agoniji čekaju zakonske izmjene  -

Od jučer, na ulicama Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke, Zadra, Splita, Pule i drugih gradova, mogu se vidjeti dojmljivi jumbo plakati udruge Prijatelji životinja. Dirljivim vizualom s porukom: „Lanac nije za psa. Držanje pasa na lancu treba zabraniti.” šalju snažnu poruku o stravi držanja pasa na lancu i ističu jedan od svojih prijedloga za izmjene Zakona o zaštiti životinja. 

Podsjećaju da su psi vrlo druželjubiva bića koja trebaju interakciju s ljudima i drugim životinjama. Dugotrajno držanje na lancu ili u boksu dovodi do fizičkih i psiholoških povreda i ugrožava njihovu dobrobit. Inače vrlo prijateljski raspoloženi psi, kad ih držimo zavezane, postaju nesretni i anksiozni. Dolazi do razvoja neuroza, pa i agresivnosti. Lanac koji je stalno na vratu uzorkuje ozljede i bol, a ogrlice ili i sam lanac bolno urastaju u kožu. Psi su sjedeći mamci za ugrize kukaca i parazita te uvijek postoji visok rizik od omotavanja lancem, ugušenja, maltretiranja ili čak napada od drugih pasa i ljudi.

Aktualni Zakon o zaštiti životinja propisuje da je zabranjeno „držati pse stalno vezane ili ih držati u prostorima za odvojeno držanje pasa bez omogućavanja slobodnog kretanja izvan tog prostora”. Ova nejasna i neprovediva odredba omogućava stalno višegodišnje, pa i doživotno držanje pasa na lancu. 

Javnost je kroz potpisivanje peticija za zabranu držanja pasa na lancu od 2006. godine do danas, stalnu edukaciju, kampanju „Život na lancu nije život” i druge javne akcije visoko senzibilizirana za ovaj problem. 2021. godine Sklonište Prijatelji Čakovec, Udruga Pobjede i Prijatelji životinja te više od 50 članica Mreže za zaštitu životinja pokrenuli su inicijativu za potpunu zabranu držanja pasa na lancu kroz kampanju „Za Hrvatsku bez pasa na lancu”. Kampanju su podržale mnoge lokalne i regionalne zajednice, Hrvatska veterinarska komora i Odjel veterinara male prakse Hrvatske te mnoge privatne veterinarske prakse, Hrvatska gorska služba spašavanja, Hrvatska vatrogasna zajednica i druge institucije, kao i poznate osobe. Peticiju za zabranu držanja pasa na lancu potpisalo je gotovo 70 000 građana, dok su ankete potvrdile da više od 80 posto građana podržava zabranu držanja na lancu!

„Sve navedeno itekako jasno pokazuje želju javnosti da Ministarstvo poljoprivrede što prije propiše potpunu zabranu držanja pasa na lancu, što podržavaju i stručnjaci i građani i lokalne zajednice”, ističu Prijatelji životinja. Kao prvi korak, Ministarstvo je osnovalo povjerenstvo, u kojemu će biti i Prijatelji životinja, koje uskoro treba početi s radom na novom Zakonu u cilju poboljšanja zakonske zaštite životinja u Hrvatskoj.

„Između ostaloga, na sastancima povjerenstva predložit ćemo potpunu zabranu držanja pasa na lancu, nastupa svih životinja u cirkusima i držanja tigrova u zatočeništvu privatnih osoba, propisivanje tzv. Pozitivne liste životinja koje se mogu držati za kućne ljubimce. Svoje prijedloge obrazložili smo na www.boljizakon.net. Nadamo se da će novi Zakon stupiti na snagu najkasnije u prvom tromjesečju 2024. godine”, izjavili su iz Udruge.

Slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 65-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Kutjeva kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Krađa“. Naime, osumnjičeni je unazad nekoliko godina u Kutjevu iz prostorija trgovačkog društva otuđio tri puške. Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Dogodile su se tri prometne nesreće s materijalnom šteto  -

Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodile su se tri prometne nesreće s materijalnom štetom, u Požegi u Ulici Pavla Radića te dvije u Požegi u Osječkoj ulici.

Anonimni građanin predao streljivo  -

U četvrtak 23. ožujka 2023. anonimni građanin je policijskim službenicima na području Pakraca dragovoljno predao 215 komada streljiva. Navedeno streljivo je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja-manje tragedija" 

Nacionalni servis „Lokalna Hrvatska“ koji od 2011. godine prikuplja, analizira i redistribuira vijesti i informacije županija, gradova i općina s interneta u zajedničko nacionalno okruženje kroz vlastiti portalni servis lokalnahrvatska.hr, vlastito PDF izdanje, društvene mreže, stranice Udruge gradova RH i druge kanale za informiranje građana. Za potrebe Udruge gradova analizirala je objavljene vijesti i informacije u 2022. godini koje je kroz projekt objavile jedinice lokalne i regionalne samouprave.

Objave vijesti na portal lokalnahrvatska.hr objavljivale su se s područja 18 županija, dok su vijesti gradova dolazile iz 13 županija diljem Hrvatske, najviše s prostora Splitsko-dalmatinske županije 19%, zatim s područja Zagrebačke županije 15%, te Varaždinske županije 14%. Iz takvog, prilično reprezentativnog broja 24% hrvatskih gradova, proveli su analiza internet objava.

Prema provedenoj analizi gradovi su na godišnjoj razini u prosjeku objavljivali 304,43 vijesti ili 1,22 po radnom danu (250 radnih dana u 2022.) te se u nastavku navode 10 najaktivnijih gradova po pitanju objavljenih informacija gdje se Grad Požega sa 674 objave nalazi odmah iza vodećeg Grada Samobora sa 830 objava. Za 2023. Lokalna Hrvatska najavljuje i specifične analize dostupne svakom sudioniku o njegovim aktivnostima, dok Udruga gradova nastavlja permanentno prenošenje vijesti iz lokalnih sredina uključenih u Lokalnu Hrvatsku, direktno na svojim stranicama.

U ovom projektu do sada je objavljeno više od 3.000 dnevnih Newslettera i više od 2.200 magazinskih PDF izdanja lokalnih vijesti, a samo u protekloj godini preneseno je preko 16 tisuća vijesti i informacija s direktnim poveznicama na internet stranice iz 55 jedinica lokalne samouprave diljem Hrvatske.

Opširnije na stranicama lokalnahrvatska.hr

8.„FESTIVAL KULENOVE SEKE“ NAJVEĆE HRVATSKO I MEĐUNARODNO NATJECANJE PROIZVOĐAČA U KVALITETI DEBELE KOBASICE  25. OŽUJKA U VELIKOJ  -

VELIKA – U subotu, 25. ožujka, Vatrogasni dom DVD Velika, održava se  8. Festival kulenove seke, do sada uvjerljivo najveće hrvatsko natjecanje proizvođača sve poznatije suhomesnate delicije kulenove seke, a od druge godine i međunarodno natjecanje jer su se natjecali proizvođači iz 4 države. Ove godine uz kulenove seke iz Vojvodine, Mađarske, Češke i BiH dolazi i kulenova seke iz Slovačke te uzorci iz svih pet slavonskih županija, te Bjelovarko-bilogorske, Sisačko-moslavačke i Primorsko-goranske županije. Ukupno se očekuje 100-njak uzoraka iz 5 država.

 - Ovo je zaista velika etno i gastro manifestacija, pokazalo se već nekoliko godina najveća u Hrvatskoj. Ponosan sam i zadovoljan svime do sada i ovim 8. izdanjem Festivala kulenove seke koji je pred nama. Kao organizatori posjetili smo sve ostale manifestacije koje slave kulenovu seku ili Kobasijade od Istre do cijele Slavonije, obišli smo i dvije Kobasijade u Vojvodini. Vidjeli smo kako dosežemo dvostruko veći broj uzoraka nego što imaju svi drugi, jer najveća ove godine Kobasijada u Osijeku imala je 43 kulenove seke na ocjenjivanju. Kako je ove godine bilo zbog izuzetno toplog i promjenjivog vremena otežano sušenje i fermentiranje kulenovih seka, bit ćemo zadovoljni da ponovimo uspjeh od prijašnjih godina. Već sada imamo najava velikog dolaska, a i ovom prilikom pozivam sve koji proizvode kulenovu seku, i oni najmanji, da ponosno donesu svoju kulenovu seku na ocjenjivanje.

Pripremili smo i ove godine bogate nagrade za najuspješnije, od novčane nagrade za šampiona koju daju tvrtke Jani i Potfolio te tvrtka Horn glass industries, do vrijednih nagrada tvrtke Alles Elektrocentar, komplet za kolinje s noževima i ostalim priborom, Pevex sa topom za punjenje kobasica i setom posuđa, Zvečevo s kvalitetnim slatkim proizvodima, Plamen s roštilj programom, Zlatarna Glasnović, Zlatarna Karla, Trgovina Silver, Zlatar Slavko Odobašić, obrt Petlja te kvalitetna vina vinarija Kutjevo d.d., Krauthaker, Perak, Enjingi, Soldo, Vinum Academicum, Tandara te plakete i medalje za šampiona i vice šampiona kulenove seke te velike zlatne plakete. Sve ovo su omogućili i financijski pomogli pokrovitelji Općina Velika, Fakultet turizma i ruralnog razvoja Požega i TZ Zlatni Papuk - rekao je urednik tjednika Kronika Vladimir Protić dodajući da se ovim natjecanjem uspio podići rejting kulenovoj seki, kao drugoj, nakon kulena, najcjenjenijoj suhomesnatoj deliciji koja se pravi od najkvalitetnijeg mesa. - Vidjeli smo da i proizvođači žele natjecanje, nastup sa svojim kvalitetnim proizvodima i zbog toga imamo ovako veliki broj natjecatelja. Naša kulenova seka kako je od milja zovemo ovu večer će biti u središtu događanja glavni lik ove etno i gastro manifestacije.

 - Pripremili smo i bogat zabavni program, gostuje osam KUD-ova i folklornih društava, nekoliko grupa koje njeguju baštinu i koji su čuvari baštine, a nastupit će, ne samo s kulenovom sekom koju su donijeli na natjecanje, već će uredili i svoj stol u tradicijskom stilu, za što će također biti nagrađeni. Priredili su i djevojke za natjecanje za izbor "Ljepotice festivala kulenove seke", te prve i druge pratilje koje također nagrađujemo vrijednim nagradama. Nakon degustacije kulenovih seka i svi posjetitelji u dvorani glasuju za svog pobjednika, šampiona posjetitelja kojega također nagrađujemo. U zabavnom i glazbenom dijelu programa nastupit će tamburaši TS "Safir" i harmonika Darka Rodića a svirat će posjetiteljima u Vatrogasnom domu u Velikoj do jutarnjih sati – kaže ispred organizatora Udruge „Požeški čuvari baštine“ Vladimir Protić, koji je najavio odličan provod na gastro manifestaciji i pozvao sve proizvođače kulenovih seka da donesu svoje uzorke na ocjenjivanje kvalitete u subotu 25. ožujka od 15 sati na dalje, do samog početka velike manifestacije 8. Festival kulenove seke 2023.

JANKOVAC - „Na Svjetski dan oralnog zdravlja u ponedjeljak 20.03.2023. u Parku prirode Papuk u Park šumu Jankovac  održan je Okrugli stol Doma zdravlja Požeško slavonske županije „Prevencija i oralno zdravlje osnovnoškolaca Požeško slavonske županije“.

Ovaj stručni skup je održan kao potpora projektu „Zdravozubci „- prevencija i promocija oralnog zdravlja prvoškolaca Požeško-slavonske županije“, u organizaciji Doma zdravlja Požeško slavonske županije  kojim je najboljih cca 250 djece uz stručno vodstvo djelatnika PP Papuk obišlo prirodne ljepote Papuka i imalo edukativno predavanje o važnosti oralnog zdravlja.

Stručni Okrugli stol na temu prevencije ali i svakodnevnog rada doktora dentalne medicine, se u cijelosti bavio problematikom prevencije u djece osnovnoškolske dobi u Požeško slavonskoj županiji.  Na ovom stručnom skupu je uz prezentacije sudjelovalo nekoliko sveučilišnih profesora sa Stomatoloških fakulteta, ali i prim. mr. sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent. – predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine,  prim dr. sc. Žarko Udiljak, dr. med. dent., spec. stomatološke protetike, Zrinka Šmuljić, mag nutricionizma ali i 15 doktora dentalne medicine koji djeluju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti Požeško slavonske županije.

Posebnu prezentaciju projekta  „Zdravozubci „- prevencija i promocija oralnog zdravlja prvoškolaca Požeško-slavonske županije“ održao je ravnatelj Doma zdravlja Marijan Višaticki, dipl.iur., koji se osvrnuo na organizacijske izazove ovako velikog projekta ali i izrazio zadovoljstvo što je i ove godine ovaj projekt uspješno priveden svome kraju.

Medicinski koordinator Projekta Mario Jakobović, univ. mag dent.med., je izložio parametre ocjenjivanja KEP statusa osnovnoškolaca Požeško slavonske županije i sažeo razvoj projekta od 2018. godine do danas.

Djelatnici Doma zdravlja Požeško slavonske županije (u timu dr. med. dent. i medicinska sestra) održali su 47 edukativnih radionica sa svim prvoškolcima naše županije u svim matičnim školama i područnim školama na taj način je pružena nadstandardna zdravstvena skrb našim malenim sugrađanima.

Uz velike i lijepe osmjehe i fotografiranje svih gotovo 300 sudionika uspješno je završio projekt „Zdravozubci 2022./2023.“ i Stručni okrugli stol Doma zdravlja Požeško slavonske županije „Prevencija i oralno zdravlje osnovnoškolaca Požeško slavonske županije“.

POŽEGA - Zlatarna "Karla" od danas posluje na novoj adresi, Ulica sv. Florijana broj 6 u novo otvorenoj prodavaonici. Sada ih možete potražiti samo 100 metara dalje u pješačkoj zoni grada Požege u moderno opremljenoj prodavaonici. Velika ponuda zlatnog i srebrnog nakita i dalje je velika, a slijede i nova iznenađenja.

Najveće iznenađenje za kupce je što se od danas od samog otvorenja pa cijeli mjesec odobrava atraktivne popuste na sav nakit.

Kako kažu u Zlatarni "Karla" upravo obilježavaju svoju dugu tradiciju od 25 godina od osnivanja i uspješnog rada, a sada i u puno pristupačnijoj prodavaonici u samom centru grada Požege sa još bogatijom ponudom nakita za sve uzraste i sve spolove. Dođite u Zlatarnu "Karla" na novoj adresi i počastite se odabranim komadom nakita koji ste dugo željeli, a sada po nikad pristupačnijoj cijeni.