Vladimir

Vladimir

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđen 33-godišnji putnik iz vozila dok protiv 62-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja  -

U nedjelju 7. svibnja 2023. oko 4.45 sati u mjestu Jakšić u Osječkoj ulici, 62-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je prešao  na suprotnu prometnu traku sletio u putni kanal i udario u betonski kolni ulaz u vlasništvu 43-godišnjaka.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđen 33-godišnji putnik iz vozila dok protiv 62-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Njemačka je s godinama postala popularno mjesto za kupovinu rabljenih automobila. Njemačka vozila posebno su poželjna u istočnoj Europi, gdje je uvriježeno mišljenje da automobili sa zapada nemaju nedostataka ili skrivenih oštećenja. Prema njemačkoj Saveznoj upravi za prijevoz motornih vozila (Kraftfahrt-Bundesamt), svake se godine oko dva milijuna njemačkih rabljenih automobila ponovno registrira u drugim zemljama. U nekim zemljama, udio uvezenih rabljenih automobila iz Njemačke prelazi 50 %.
Međutim, na njemačkom tržištu rabljenih automobila postoji čudan paradoks: neka vozila uopće nisu vožena na njemačkim cestama! 
Automobili koji se prodaju u Njemačkoj mogu dolaziti iz drugih zemalja
Najpopularniji oglasnici u Njemačkoj imaju milijune vozila, tako da je asortiman automobila za prodaju veći nego bilo gdje drugdje na kontinentu. Međutim, neka vozila u tim oglasima mogu biti iz drugih zemalja.
Podatci carVertical, tvrtke za povijest vozila, sugeriraju da 4,3 % automobila za prodaju u Njemačkoj možda nikada nije vidjelo ceste Berlina, Münchena ili Hamburga, kao ni kultne autobahne – jer su došli iz drugih zemalja. Vodeće zemlje u kojima su rabljeni automobili prvi puta registrirani prije uvoza u Njemačku su Italija (16,6 %), Francuska (12,7 %), SAD (10,6 %), Belgija (9,1 %) i Rumunjska (5,1 %).
Umjesto da dobiju automobil iz Njemačke, kupci riskiraju kupnju vozila koje je uvezeno iz druge zemlje. Ako prodavatelj skriva zemlju podrijetla automobila, vozilo možda nije u najboljem stanju. Nekvalitetni popravci, velika kilometraža i skrivena oštećenja česti su razlozi zbog kojih prodavači pokušavaju prikriti prošlost vozila i prodati ga negdje drugdje. Budući da države često ne razmjenjuju podatke o povijesti automobila, praćenje prevara povezanih s prekograničnim transakcijama može biti teško.
„4,3 % automobila s povijesnim podatcima u Njemačkoj imalo je neke podatke zabilježene u stranim zemljama. Primijetili smo da ljudi prodaju skupe modele u Njemačkoj, ali naši podatci sugeriraju da mnogi od njih nikada nisu korišteni u toj zemlji. To stvara iluziju da kupujete dobro održavan njemački automobil, a zapravo se uvozi iz Italije, Francuske ili Rumunjske”, objašnjava Matas Buzelis, voditelj komunikacija i stručnjak za automobile u carVerticalu.
Što privlači kupce i prodavače automobile iz istočne Europe njemačkom tržištu?
Prema Buzelisu, nedostatak novih automobila utječe na ograničen izbor visokokvalitetnih automobila na tržištu rabljenih vozila. Zbog toga neki prodavači pokušavaju prodati svoja vozila oglašavajući ih u Njemačkoj, jer je tamo veća publika. Ako netko ne može prodati svoj automobil u Češkoj ili Rumunjskoj, može to pokušati učiniti negdje drugdje. 
Njemačka ima dugu povijest privlačenja kupaca automobila iz istočne Europe, koja datira iz vremena kada je zemlje okupirao Sovjetski Savez. U to su vrijeme u Rusiji proizvedena samo vozila loše kvalitete, kojima je nedostajala kvaliteta, udobnost i pouzdanost. Kao rezultat toga, svi su željeli uvezene automobile, a Njemačka je bila prvo mjesto na kojem su ih tražili.
Popularan je mit da vozači u Njemačkoj kupuju novije, bolje opremljene i skuplje automobile, te istovremeno strogo slijede preporuke proizvođača za održavanje. U stvarnosti, ovi klišeji mogu navesti ljude da kupuju bez pregleda izvješća o povijesti ili savjetovanja s kvalificiranim mehaničarom.

Većina ispitanika iz Austrije, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Slovenije identificirala je svoje zemlje kao dio Srednje Europe u anketiranoj regiji, smještenoj između granica Njemačke i bivšeg Sovjetskog Saveza. Hrvati, Srbi, Rumunji i Bugari u većini se ne smatraju srednjoeuropljanima.

Dio Europe između Njemačke i granica bivšeg Sovjetskog Saveza obično se naziva Srednjom Europom – čak i bez sigurnosti da se zemlje u ovoj regiji zapravo identificiraju kao takve. Kako bi se odredila veza izmeđuSrednje Europe i zemalja ovog dijela Europe, ispitanici iz 10 europskih zemalja upitani su kojem dijelu Europe pripada njihova zemlja te im je ponuđen izbor između Istočne Europe, Zapadne Europe, Srednje Europe ili Balkana.

Većina ispitanika iz 6 zemalja složila se da je Srednja Europa njihova matična regija: 77% Austrijanaca, 68% Čeha, 65% Slovaka, 63% Poljaka, 55% Mađara i 52% Slovenaca. Jasnu privlačnost toj klasifikaciji također pokazuje velika razlika između srednjoeuropske i bilo koje druge regionalne pripadnosti koju navode ispitanici iz ovih zemalja. Unatoč tome što neke regionalne, postkomunističke zemlje doživljavaju Austriju kao zapadnu, 64% više Austrijanaca identificiralo je svoju zemlju kao srednjoeuropsku nego kao dio Zapadne Europe. U Češkoj je razlika između pripadnosti Srednjoj Europi i druge najčešće navođene zapadnoeuropske regionalne pripadnosti bila 53%. U Poljskoj 47%, u Slovačkoj 45%, dok je u Mađarskoj 32% više tvrdilo da njihova zemlja ima srednjoeuropski nego istočnoeuropski identitet. U Sloveniji je razlika između postotaka onih koji su odabrali Srednju Europu i drugog po učestalosti odgovora, Balkana, bila 24%.

U Mađarskoj 8% i u Sloveniji 28% tvrdi da svoje zemlje povezuje s Balkanom. Objašnjenje bi moglo stajati u tome što se za Mađarsku kaže da je vrata Balkana, dok u Sloveniji veza s poluotokom možda potječe iz jugoslavenske prošlosti. U Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj praktički niti jedan ispitanik ne navodi pripadnost Balkanu. Lakoća s kojom je većina srednjoeuropskih zemalja kolektivno isključila Balkan kao svoju regionalnu pripadnost pokazuje jasnoću s kojom dijele srednjoeuropski regionalni identitet.

Vizija koju su mnoge od ovih zemalja stoljećima imale o ulozi ovog dijela Europe u svijetu uvelike je u pozadini jakog povezivanja s pojmom Srednje Europe. Dok Austrija svoju ustaljenu pripadnost Srednjoj Europi (Mitteleuropa) izvodi iz svoje austrougarske prošlosti i jakih veza s Njemačkom, pod različitim imenima, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka imale su jasnu viziju srednjoeuropske suradnje. Višegrad 4 ili Inicijativa triju mora najnoviji su i poznati formati partnerstva potaknuti snažnim osjećajem srednjoeuropskosti što je također zapaženo u istraživanju CEPER-a.

Dok se u gore spomenutih 6 zemalja više od 50% ispitanika složilo da su doista srednjoeuropski, u preostale 4 zemlje samo je manjina ispitanika podržala ovu regionalnu klasifikaciju svojih zemalja. U Hrvatskoj 26%, dok u Srbiji 11% povezuje svoje zemlje sa Srednjom Europom – odnosno u Hrvatskoj oko polovica, dok u Srbiji oko petina više ispitanika svoje zemlje smatra srednjoeuropskim nego u Sloveniji, koja slično dijeli Jugoslavensko povijesno nasljeđe.

U Rumunjskoj 9%, dok je u Bugarskoj očekivano malih 5% izjavilo da je njihova zemlja srednjoeuropska. I u Srbiji (75%), Bugarskoj (50%) iu Hrvatskoj (36%) većina ispitanika identificirala je svoje zemlje kao dio Balkana, dok je samo u Rumunjskoj većina ispitanika odabrala Istočnu Europu (s 57%) kao regiju s kojom identificiraju svoju zemlju.

Ukratko, kako se ide s istoka na zapad, iz Rumunjske u Austriju ili s juga na sjever, iz Hrvatske u Poljsku, povezanost sa Srednjom Europom postupno se povećava. Odnosno, u svih 10 ispitanih zemalja većina ispitanika ne vidi svoje matične države kao dio Srednje Europe međutim, u većini zemalja koje su konvencionalno označene kao srednjoeuropske, ovaj regionalni identitet ima privlačnost. Kao rezultat toga, nije pogrešno i dalje nazivati države članice EU-a istočno od Njemačke Srednjom Europom.

Metodologija

Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u 10 zemalja srednjoeuropske regije: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 20. veljače i 10. ožujka 2023. Anketa je provedena telefonom (osobno u Srbiji) s 1000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.

Austrija

Bugarska

Hrvatska

Češka

Poljska

Rumunjska

Srbija

Slovačka

Slovenija

Mađarska

Istočna Europa

4

27

9

11

16

57

9

20

6

23

Zapadna Europa

13

13

22

15

15

2

4

13

8

5

Središnja Europa

77

5

26

68

63

9

11

65

52

55

Balkan

3

50

36

1

0

29

75

0

28

8

Ne znam/Bez odgovora

3

 5

7

5

6

3

1

2

6

9

Podaci: Ožujak 2023.

Pitanje: Po vašem mišljenju, kojem dijelu Europe pripada vaša zemlja?

RIMAVSKA SOBOTA / SLOVAČKA - Ovaj vikend džudaši Judo kluba "Slavonac" iz Čaglina uputili su se u Rimavsku Sobotu u Slovačkoj gdje se u subotu 6. svibnja održao jak turnir „International Grand prix Rimavska Sobota“ za uzraste od U10 do U16 na kojemu je sudjelovalo 785 natjecatelja iz 57 klubova koji su predstavljali 10 zemalja.

viber slika 2023 05 06 18 53 12 110

Borbe su se odvijale na 8 borilišta uz odličnu organizaciju i vodstvo domaćina. Prvi na borilište izlaze Bruno Bluha i Filip Šutić  u istoj kategoriji koja je brojila 33 natjecatelja, obojica upisuju po 2 pobjede i 2 poraza, ali u ovako velikoj konkurenciji to im nije bilo dovoljno za zauzimanje plasmana. Nakon njih u borbe kreće Iva Čančar koja niže 3 pobjede za redom te dolazi do finala u kojemu gubi i osvaja odlično srebro. Nemanja Đukić je odlično započeo svoje borbe na turniru i nakon 3 pobjede i 2 poraza u konkurenciji od 26 natjecatelja zauzima odlično 7. mjesto. U uzrastu do 14 godina borila se Ivona Švajda koja nakon 2 pobjede i 1 poraza osvaja broncu. Nakon nje istovremeno na tatami izlaze Lana Knaus i Tena Trtanj, te obje zauzimaju 5. mjesto, Lana upisuje 2 pobjede i 2 poraza, dok Tena 1 pobjedu i 2 poraza.

Džudaši će još tijekom nedjelje odraditi zajednički trening s ostalim natjecateljima, pod vodstvom poznatih džudaša iz Slovačke i Mađarske. Rezultati možda nisu onakvi kakve su naši borci očekivali, ali boriti se na turniru koji okuplja veliki broj odličnih boraca je za njih jedno veliko iskustvo i nadamo se kako ćemo imati priliku nastupati na još takvih turnira. viber slika 2023 05 06 18 53 12 308

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja oba vozača su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja  -

U nedjelju 7. svibnja 2023. oko 0.05 sati u Požegi u Zagrebačkoj ulici, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili moped marke „Jinlung“, požeških registarskih oznaka, kojemu je isteklo važenje prometne dozvole, a kojim je pod utjecajem alkohola od 2,01 promila upravljao 43-godišnjak. Također je utvrđeno da 43-godišnjak za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosnu kacigu i da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio njegov identitet.

Nešto kasnije, oko 0.30 sati u Požegi u Ulici Hrvatskih branitelja, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „BMW“, požeških registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od 1,73 promila upravljao 42-godišnjak. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio njegov identitet.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja oba vozača su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 42-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije  -

U subotu 6. svibnja 2023. oko 15 sati u Požegi u Osječkoj ulici, 42-godišnji vozač koji je za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta i pod utjecajem alkohola od 1,27 promila upravljao je osobnim automobilom marke „Volkswagen“, bjelovarskih registarskih oznaka, pretjecao je kolonu vozila na punoj crti. Tom prilikom udario je prednjim desnim dijelom vozila u zadnji lijevi dio osobnog automobila marke „Audi“, požeških registarskih oznaka, kojim je upravljala 65-godišnjakinja koja je skretala na kolni ulaz. Također je utvrđeno da 42-godišnjak za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas te da se kretao brzinom od  83 km/h gdje je ograničenje brzine 50 km/h.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 42-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.


Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na križanju ulica Pavla Radića, Zrinske i Frankopanske.

POŽEGA - Atletski klub Požega organizator je 48. Memorijalne utrke "Zvonka Panežića" koja se trči od Požege do Velike u dužini od 15 km. Trči se u dvije kategorije, ženska i muška. Na startu se pojavilo nešto više od 30 trkača u obje kategorije.

Sve je počelo još prije 50-tak godina sa idejom srednjoškolskog profesora geografije  Zvonimira Panežića, koji je davnih dana trčao sa svojim učenicima kako bi obilježio početak proljeća. Osnovao je rekreativno trčanje u to vrijeme, od Požege do Velike. Dugo vremena se to trčanje kao takvo održavalo a početkom 90. godina nakon njegove smrti ustrojen je Memorijal Zvonka Panežića.

POŽEGA - U subotu 5. svibnja je markacističke sekcija HPD "Sokolovac" Požega uređivala planinarski put na Papuku oznake 110. Počeli su kod Planinarskog doma Lapjak preko Kaniške glave do područja Loparna. Ukupno su uredili 5 km ove staze. Idućom akcijom nastaviti će uređivati ovaj atraktivan i rado posjećen planinarski put koji su u prethodnoj akciji članovi HPD Sokolovca rasčistili od srušenih stabala i granja.
Tijekom ove akcije, markacističkoj sekciji pridružili su se mali planinari 4.a razreda OŠ Julija Kempfa s učiteljicom Martinom Hamžik. Imali su malu radionicu u prirodi u kojoj su se upoznali s planinarskim oznakama te su i sami pomogli u izradi markacije. Napravili su okruglu markaciju s bijelim srcetom u sredini kako bi svim posjetiteljima ove staze odaslali poruku ljubavi prema prirodi i planinarstvu. Mali planinari su ovaj vikend uz svoju učiteljicu i njenog supruga te vodiča HPD Sokolovca Ratimira Čajka i članove ovog društva Silviju Čajka, Nou Čajku, Slavicu Milivoj i Vjekoslava Milevoja na dvodnevnom planinarskom izletu u kojem upoznaju Papuk, a smješteni su u Planinarski dom Lapjak o kome brine HPD Sokolovac.
U subotnjoj akciji markiranja HPD Sokolovca sudjelovali su: Krešimir Bubak, Vesna Matoković
Verica Sinjaković, Željka Krpan-Miler, Dragica Anić i voditeljica sekcije Anita Bubak.
Markacistički izlet 7

KAPTOL -  U sklopu trodnevne manifestacije "Tambura za dušu" koja je započela još u četvrtak 04. svibnja Koncertom "Tambura bez granica", nastavila s 48. "Zlatnim glasom Zlatne doline u petak 5. svibnja, završila je 11. Smotrom folklora "Šokačko se kolo vije" u subotu 6. lipnja. Sve tri priredbe održane su u Sportskoj dvorani OŠ Vilima Korajca u Kaptolu na velikoj pozornici s profesionalnom i odličnom rasvjetom i razglasom, a festival su snimali i prenosile neke tv kuće.

Tako je tri dana Kaptol po drugi puta kroz tri dana bio sjedište tamburaške glazbe i folklorne baštine. A Kaptolčani i posjetitelji u većem broju iz Požeštine i susjednih županija pa sve do Vojvodine uživali su u tamburaškoj glazbi i pjesmama o Slavonji, Srijemu i Baranji. Najveseliji su bili posjetitelji iz Sisačko-moslavačke županije koji su posebno navijali i pjevali uz pjesmu iz svoga kraja, pjesmu o Škrletu, vinu iz moslavačkog kraja koju je pjevao Ivan Petravić. Na Koncertu tamburaških orkestara svakako je najdojmljiviji bio Subotički tamburaški orkestar koji je bilo zaista zadovoljstvo slušati i gledati. Bio je to pravi profesionalni nastup koji je završio "Šokačkom rapsodijom" u izvedbi samo požeškog dijela Orkestra 120 tamburaša.

11. Smotru foklora "Šokačko se kolo vije" na kojoj je nastupilo 6 KUD-ova i pjevačkih skupina predstavio je predsjednik domaćeg KUD-a "Ivo Čakalić" Slavko Čakalić. On je istakao da njihov KUD kao i cijeli kaptolački kraj čuva i njeguje ostavštinu Ive Čakalića, poznatog sakupljača baštine, pjesme i plesova, običaja koje je godinama sakupljao u Požeštini, a posebno selima pod Papukom.

Sve brojne izvođače i posjetitelje u dvorani pozdravio je i načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, čestitajući svim članovima folklorni društava što njeguju i čuvaju od zaborava svoju kulturu, baštinu, pjesmu i ples. Najavio je uskoro i izdanje monografije o Ivi Čakaliću u kojoj će se naći i dio njegove ostavštine koju je godinama marljivo sakupljao, bilježio i očuvao. Čestitke i pozdrave svim folklorašima uputio je i zamjenik županije Ferdinand Troha.

Na smotri su nastupili, prvo domaćini KUD "Ivo Čakalić iz Kaptola s pjesmama i plesom kaptolačkog i požeškog kraja. U nastavku nastupili su članovi Zavičajnog društva KUD "Rama" iz Pleternice, Pučka pjevačka skupina "Vesele Slatinčanke" iz Starog Slatinika, KUD "Smilje" iz Slavonskog Broda, HKUD "Izvor" iz Donje Motičine i KUD "Sloga" iz Satnice Đakovačke.

Kako je istakao predsjednik Slavko Čakalić smotra je samo prvo poluvrijeme, a drugo je trajalo u Vatrogasnom domu do ponoći. Uz pjesmu i ples, večeru, nastavilo se s druženjem. Folkloraši su ljudi od pjesme i plesa, a to su pokazali i u neslužbenom druženju da im je pjesma i ples ono što teče njihovim žilama i krv koja ih cijelo vrijeme pokreće.

POŽEGA - Udruga slijepih i slabovidnih osoba grada Požege i Požeško-slavonske županije organizirala je 3. Memorijalni pikado turnir "Zdravko Čop", koji se igra na spomen za preminulog dugogodišnjeg predsjednika udruge. Na turniru je nastupilo pet ekipa: Sportska udruga slijepih Varaždinske županije iz Varaždina, Udruga slijepih Bjelovar, Udruga slijepih Daruvar, Udruga slijepih Pakrac-Lipik te domaćini Sportska udruga slijepih "Zlatna dolina" iz Požege.IMG 2851

 

Na početku turnira okupljene natjecatelje pozdravili su Predsjednik Sportske udruge slijepi Požega Josip Banović, glavni tajnik Požeškog sportskog saveza Željko Mitrović i pročelnica upravnog odjela za društvene djelatnosti grada Požege Maja Petrović.IMG 2852

 

 

 

 

Nakon cjelodnevnog natjecanja na pikadu u prostorijama požeške udruge u Sokolovoj ulici 5 dobili smo slijedeće rezultate, pojedinačne  u dvije kategorije i ukupne pobjednike turnira:

Ekipno - 
1. Sportska udruga slijepih Varaždinske županije
2. Udruga slijepih Daruvar
3. Udruga slijepih Bjelovar
4. Udruga slijepih Pakrac Lipik
5. Sportska udruga slijepih "Zlatna dolina" Požega
U kategoriji slijepih -
1. Stanko Kovačić Pakrac Lipik
2. Zoran Bubulj Daruvar
3. Davor Bakul Varaždin
4. Zoran Drinovac Požega
U kategoriji slabovidnih -
1. Ivan Kučina Varaždin
2. Ivan Benković Varaždin 
3. Božena Petrlik Daruvar