Vladimir

Vladimir

ŽABLJAK / CRNA GORA - Planinari HPD Gojzerica Požega, njih 60, prošli tjedan proveli su 5 nezaboravnih dana na Žabljaku u Crnoj Gori. Žabljak je turistički gradić koji se nalazi na području nacionalnog parka Durmitor, u neposrednoj blizini istoimene planine na nadmorskoj visini od oko 1400 metara. Durmitor je najljepša i najviša planina u Crnoj Gori, a na njoj se nalazi mnoštvo prelijepih i zanimljivih vrhova. Posebno se ističu Bobotov kuk visok 2523 mnv, najviši vrh Durmitora i Crne Gore te Savin kuk visok 2313 mnv, do kojega se stiže skijaškom žičarom sagrađenom 80-tih godina prošlog stoljeća. 

Cjelokupna avantura započela je u srijedu 21. lipnja 2023. godine na autobusnom kolodvoru u Požegi, kada su se planinari ukrcali i krenuli na dugi put. Putovali su noću na relaciji: Požega - Slavonski Brod - Bosanski Brod - Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Stolac - Trebinje - Nikšić - Žabljak, ukupno 650 km. Organizator i vodič ovog zanimljivog planinarsko - turističkog pohoda, bio je Višeslav Turković, inače predsjednik društva i licencirani planinarski vodič.
Negdje u prijepodnevnim satima nakon prelaska četiri granice, planinari su konačno stigli u Žabljak. Tamo ih je dočekao lokalni vodič Zdravko Danilović, inače strastveni planinar i dobar poznavatelj Durmitora. Brzo su se smjestili u unaprijed dogovoreni smještaj i krenuli prema kanjonu rijeke Tare, gdje ih je dočekala hipnotizirajuća ljepota moćne Tare, rafting njenim neukrotivim brzacima i posebno adrenalinsko iskustvo na mjestu najdubljeg kanjona u Europi i drugog na svijetu iza velikog Grand Canyona. Doživjeli su prelazak mosta Đurđevića Tare na visini od 172 m iznad rijeke, vožnju najdužim zip line-om u Europi iznad čudesnog kanjona koji je isklesala snaga vode. Nakon svega večerali su pravu riječnu pastrvu i vratili se u smještaj kako bi se odmorili za sutrašnje napore.
Drugi dan očekivao ih je najteži ispit, a to je bio visokogorski uspon na Bobotov kuk. Planinu diva, na koju je priroda posložila 48 impozantnih vrhova s preko 2000 mnv, a između njih utkala brojna ledenjačka, kristalno čista jezera, predivne smaragdno zelene boje. Do podnožja planine stigli su autobusom, dok su ostatak morali savladati vlastitim nogama. Na pohod je krenulo njih preko 50 što je zaista velika grupa, na što je vodič pokazao veliku skepsu. Skepsa je uskoro razbijena dolaskom do prvih sajli i njihovim brzim savladavanjem cijele grupe. Puni samopouzdanja i optimizma nastavili su prema vrhu, prateći uske planske staze. Kako su se uspinjali vegetacija je pomalo nestajala, a vrh Bobotov kuk postajao je sve vidljiviji. Promatravši ga iz ovog položaja nikako nije bilo jasno, kako je moguć uspon na tako strmu stijenu pod tako oštrim kutem. Vizualni pogled često prevari pa ti se stijena čini nesavladivom, ali kad joj pristupiš otvore ti se neke nove mogućnosti za lakše savladavanje. Onda uz pomoć sajli ili blažeg nagiba stijene, uspijevaš se popeti mic po mic. Obišavši jedno od ledenjačkih jezera, nastavili su strmo do sedla podno vrha, a onda je krenula prava avantura. Ispred njih se pojavio strmi ledenjak, koji su morali prijeći u dužini od stotinjak metara. I ovu prepreku uspješno su savladali uz veliki oprez i strpljenje vodiča. Sve do završnih sajli podno vrha nastavili su prelaziti ostatke snijega te strme i klizave litice, pomažući jedni drugima i bodreći se. Došavši do završnog uspona uz pomoć sajli, bili su svjesni svog uspjeha i da su nadomak vrhu, koji viri odmah iza ugla.
Nakon 5 sati mukotrpnog penjanja, proklizavanja i prelaženja ledenih prepreka, konačno su stigli na vrh. Raspoloženje je bilo sjajno......bili su puni radosti i veselja, grli su se međusobno, kamerom hvatali svaki trenutak ovog događaja i prekrasne poglede na obližnje vrhove. Za kraj prije silaska napravili su zajedničku fotografiju, koja govori sama za sebe i ne treba ju komentirati. Silazak s planine kao i uvijek bio je dugotrajan i mukotrpan, uz dodatan oprez zbog saznanja da 80 % planinara strada prilikom silaska. Hvala Bogu vratili su se svi živi i zdravi na zadovoljstvo organizatora i vodiča ovog izleta. 
Idućih dana žičarom su se uspeli na Savin kuk na 2313 mnv s ljekovitim izvorom u koji je dobro ubaciti i koji euro, posjetili su jedinstvenu vodenu ljepotu Crno jezero, doživjeli odmor i opuštanje u Katunu Lokvice, najosebujnijoj "birtiji" na Durmitoru koja radi od 0-24, zatim su odradili vrlo zahtjevan uspon na vrh Obla glava 2303 mnv s kojeg se pruža nestvaran pogled na sve okolne vrhove i koji nešto niže od 2164 mnv skriva još jednu izuzetnu, prirodnu atrakciju Ledenu pećinu. Ledena pećina, kao što joj i samo ime govori, čitave godine zadržava snijeg i led, odnosno neobične ledene oblike koji se formiraju s vrha i dna pećine. Do njenog dna spustili su se uz pomoć cepina i užeta prilično strmom padinom, koja je u donjoj polovini prekrivena tvrdim snijegom i ledom na kojem postoji opasnost od klizanja. Malo koja fotografija može dočarati ovu monumentalnu planinu, za čiji je opis teško pronaći dovoljno riječi, ali svaki trenutak treba zadržati u svojim očima, uz osjećaj zahvalnosti zbog prilike za uživanjem u ovim posebnim i veličanstvenim durmitorskim vrhovima. Sve to ne bi bilo moguće bez čvrste ruke Zdravka Danilovića lokalnog planinarskog vodiča, koji planinu, njene ljepote, ali i sve njene ćudi poznaje u dušu. Teška srca ostavili su Durmitor i sve njegove ljepote, ali sigurni da ih je zapamtio te da s njega i dalje odzvanja njihova pjesma.
Na povratku obišli su Mauzolej Petra II. Petrovića Njegoša u blizini Cetinja, koji su sagradili čuveni hrvatski arhitekti Ivan Meštrović i Andrija Krstulović. Mauzolej se nalazi na vrhu planine Lovćen u sklopu istoimenog nacionalnog parka. Zbog saznanja da je Vladika bio ujedno duhovni i svjetovni vođa, sve odiše posebnom duhovnošću i ponosom na slavnu povijest crnogorskog naroda.
Kući u Požegu vratili su se u ranim jutarnjim satima 27. lipnja 2023. godine, puni dojmova i nezaboravnih sjećanja koja nikada neće izblijediti.
Što reći nego: Do iduće zgode i nezgode!

BRESTOVAC - Nakon okupljanja pred spomen obilježjem poginulim hrvatskim braniteljima u centru Brestovca i polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona obilježena je 32. godišnjica ustrojavanja brestovačke satnije, 6. bojne ZNG osnovane u šumi iznad Brestovca. Uz preživjele pripadnike i članove Udruge UDVDR podružnice Brestovac obilježavanju su nazočili načelnik općine Brestovac Zdravko Mandić, umirovljeni satnik Zvonko Rodić, predsjednik UDVDR Brestovac i general u mirovini Zvonko Peternel, koji je upravo na svoj ratni put u Domovinskom ratu krenuo iz Brestovca i tada ustrojene 6. bojne.

Ova oružana formacija dala je veliki doprinos u stvaranju suverene i samostalne Republike Hrvatske, a o tom značaju, vrativši se u povijest u dane prvih okupljanja, dobivanja prvog oružja, formiranja prvih postrojbi, prisjetio se umirovljeni satnik, Zvonko Rodić. 6. bojna kasnije je prešla u 123. brigadu HV Požega.

Nakon polaganja vijenaca upriličeno je druženje na ribnjacima i kući ŠRD Klen Brestovac.

 

ODRŽANO PRVENSTVO LOVAČKOG SAVEZA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE U LOVNOM STRELJAŠTVU - 

BZENICA - Na Županijskom prvenstvu Lovačkog saveza Požeško-slavonske županije u streljaštvu natjecalo se 137 strijelaca u ekipama iz 23 lovačka društva. Ovo je natjecanje već treadicionalno no ove godine natjecanje je teklo u čak 4 kategorije i po novim pravilima Hrvatskog lovačkog saveza. Već niz godina održava se u Bzenici na strelištu Županijskog lovačkog saveza, najopremljenijem u REH, koje ima postavljene sprave i strelišta za sve četiri kategorije lovačkog streljaštva i opremljeno je za državna i međunarodna natjecanja. To je izlučno natjecanje za Kup Slavonije u lovačkom streljaštvu, Državno prvenstvo u lovačkom streljaštvu koje se održava sredinom rujna ove godine, ponovno u Bzenici zadnjih 10-tak godina i po prvi puta za Memorijalni Kup Đuro Dečak koje se održava u trapu 5. kolovoza u Bušetini.

Na početku su sve lovačke ekipe postrojene u svečanom postroju pozdravili, predsjednik ŽLS Branko Bertelović, zamjenik gradonačelnice Pleternice Domagoj Katić, požeško-slavonska županica Antonija Jozić i predsjednik HLS Ivica Budor te zaželjeli svim lovcima strijelcima dobro oko i mirnu ruku, a najbolji da pobjedom budu dostojni predstavnici Požeško-slavonske županije.

Nakon cjelodnevnog natjecanja u 4 kategorije, ekiupe od 6 lovaca pucale su sa glatkim cijevima po 6 metaka u lovačkom trapu i parkuru, a sa užljebljenim cijevima, karabinima po 6 metaka gađanje mete srnjaka i vepra, dobili smo pojedinačne i ekipne pobjednike.

Pojedinačno je prvo mjesto i pehar, medalju i lovačku pušku osvojio je 112 bodova od maksimalnih 120 bodova Ivan Minarik član LD Vidra Čaglin. Drugi je bio Ante Vitalia član LD Jelen Požega, a treće mjesto je zauzeo Miroslav Matić član LD Dilj Buk.

Ekipni pobjednici su članovi LD Slavonac Kutjevo s 388 bodova, drugi su lovci LD Vidra Čaglin sa 377 bodova, a treće mjesto su osvojili lovci LD Košuta iz Pakraca. 

 

Protiv 39-godišnjaka slijedi optužni prijedlog  -

U petak 30. lipnja 2023. oko 22.55 sati na području grada Pleternice, 39-godišnjak je policijskim službenicima dragovoljno predao manju količinu marihuane.

Protiv 39-godišnjaka slijedi optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava  -

U razdoblju 29./30. lipnja 2023. u mjestu Velika u Školskoj ulici, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u mobilnu pečenjarnicu u vlasništvu 50-godišnjakinje te otuđio novac i razna pića.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava.

Navedeni 23-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije  -

U petak 30. lipnja 2023. oko 19.30 sati u Pakracu u Ulici Aleja kestenova, policijski službenici su u prometu zatekli 23-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola od 2,06 promila upravljao osobnim automobilom.

Navedeni 23-godišnjak je uhićen i smješten u posebnu prostoriju policije te će biti priveden na Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru, a protiv njega slijedi i optužni prijedlog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

U prometnoj nesreći obje vozačice su lakše ozlijeđene i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  -

U petak 30. lipnja 2023. u mjestu Velika na raskrižju ulica Industrijske i Obilaznice za kamenolom, 49-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, dolaskom do raskrižja oduzela je prednost prolaska osobnom automobilu kojim je upravljala 31-godišnja vozačica, a koja je pretjecala vozilo na punoj središnjoj crti. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg desnog dijela vozila kojim je upravljala 49-godišnjakinja u prednji dio vozila kojim je upravljala 31-godišnjakinja.

U prometnoj nesreći obje vozačice su lakše ozlijeđene i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.


Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se i bijeg s mjesta prometne nesreće u mjestu Komorica.

Policija upozorava sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa  -

Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Provodit će se i nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

 

KAPTOL - Danas je u Kaptolu bilo slavljeničko raspoloženje, jer je obilježen i proslavljen Dan općine Kaptol i blagdan njihova zaštitnika sv. Petra i Pavla, te proslavljena 30. obljetnica ponovne uspostave Općine Kaptol koja je ponovno uspostavljena 1993. godine u novo osnovanoj Republici Hrvatskoj.

Sve je započelo polaganjem vijenaca i svijeća na groblju sv. Jurja u Kaptolu za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu s područja općine Kaptol, a u nastavku je održana Svečana sjednica Općinskog vijeća općine Kaptol u Vatrogasnom domu DVD Kaptol uz nazočnost brojnih uzvanika i gostiju. Nazočila je saborska zastupnica Anamarija Blažević, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, njen zamjenik Ferdinand Treoha, gradonačelnik Požege Željko Glavić i gradonačelnica Pleternice Marija Šarić, načelnici općine Velika Robert Hofman, općine Brestovac Zdravko Mandić, općine Čaglin Dalibor Bardač i općine Jakšić Ivica Kovačević, ravnatelji županijskih i državnih ustanova, predstavnici vojske i policije te uzvanici iz gospodarskog, kulturnog, vjerskog i političkog života općine Kaptol i Požeštine.

Nakon što je sve pozdravio načelnik općine Mile Pavičić obratio se i prikazao dugu povijest općine Kaptol, ali i istakao potrebu postojanja ovakvim i manjih općina koje svakako bolje brinu o razvoju i svojim stanovnicima od neke veće lokalne zajednice: - Sretni smo što smo ipak, zahvaljujućim demokratskim promjenama, Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, koji je donio Hrvatski sabor 29. prosinca 1992. godine, ponovno dobili status općine, iako moram ovdje reći, da ni tada to nije bilo lako. Prvi nacrt Zakona predviđao osnivanje općina po bivšim Mjesnim uredima, dakle opet bez Kaptola, no zahvaljujući nekim vinovnicima toga vremena, koji su i danas s nama i koji su uspjeli izboriti da Kaptol ponovno dobije status općine. Danas kao i tada smatramo da Kaptol, zbog svojih preko 800 godina pisane povijesti i važne uloge koju je imao kroz dugu povijest, a o čemu svjedoče značajna europska arheološka nalazišta u srcu Papuka,  zaslužuje da ima svoju općinu i time sami mještani brinu o svojoj sudbini i svome razvoju.

Danas imamo svu novu i kvalitetnu niskonaponsku mrežu, s novom javnom rasvjetom, koja je građena kroz proteklih 30 godina, a koju smo prošle godine zamijenili novom suvremenom, energetski učinkovitijom i ekološki prihvatljivom javnom rasvjetom s ukupno 600-tinjak rasvjetnih tijela. Izgradili smo preko 20 km vodovodne mreže, preko 35 km sustava odvodnje s tri izgrađena uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, preko 40 km plinske mreže. Sve neasfaltirane ulice smo asfaltirali, osim odvojka Vetovačke ulice u dužini od 150 metara, jer u istom nije završena izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda.

Izgradili smo uz pomoć ŽUC-a i vlastitim sredstvima skoro 6 km pješačkih staza. Izgradili smo i označili u Kaptolu parkirališta za 200 vozila, obnovili smo sve seoske domove, kao i mrtvačnice, izgradili pješačke staze   u svim grobljima, izgradili centralne križeve u pet groblja sa spomenikom hrvatskim braniteljima u Kaptolu te napravili katastar s grobnim očevidnicima za svih sedam groblja. Uredili smo nekoliko malonogometnih igrališta u naseljima Češljakovci, Doljanovci, Podgorje i Ramanovci, a u svim naseljima općine postavili smo dječja igrališta za najmlađe sugrađane, dakle ukupno 10 igrališta.

U naselju Podgorju izgrađena je nova zgrada Područne škole, a zajedno sa Požeško-slavonskom županijom izgrađena je nova dvodijelna školsko-športska dvorana uz zgradu osnovne škole u Kaptolu. Svakako velika prekretnica u radu općine i podizanja predškolskog standarda bila je izgradnja dječjeg vrtića u Kaptolu u koji je  danas  smješteno preko 60 djece, koji je izrađen uz pomoć EU sredstava, a uz čiju pomoć trenutno preuređujemo Područnu školu u Alilovcima, kako bi u njoj smjestili još jednu ili dvije odgojne skupine predškolaca, jer postojeći kapaciteti nisu dostatni za potrebu smještaja sve djece. U protekloj godini  najznačajnija aktivnost u provedbi projekta  bila je izgradnja komunalne infrastrukture u Gospodarskoj zoni Novi Bešinci. U okviru izvedenih radova uređena je moderna centralna prometnica kroz zonu te rekonstruirano raskrižje iste sa ŽC 4101, nastavljena je izgradnja i izgrađena infrastruktura za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kao i završena izgradnja cjelokupne vodovodne mreže.

Jedna također od većih kapitalnih  investicija u protekloj godini bila je cjelokupna rekonstrukcija JR na području cijele općine. Ovdje svakako moramo reći da se ova investicija vraća kroz uštedu el. energije, koja je između 65 i 70%. U okviru izvedenih radova uređena je moderna centralna prometnica kroz zonu te rekonstruirano raskrižje iste sa ŽC 4101, nastavljena je izgradnja i izgrađena infrastruktura za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kao i završena izgradnja  cjelokupne vodovodne mreže. Od ostalih investicija u komunalnu infrastrukturu spomenut ćemo i završetak izgradnje sustava odvodnje u Vetovačkoj ulici ukupne dužine nešto veće od 900 m. U naselju Alilovci nastavljena je izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda gdje je izgrađeno cca. 450 m sustava. Osim vodovodne i infrastrukture za odvodnju otpadnih voda protekle godine modernizirali smo četiri male ulice u Kaptolu ukupne dužine nešto više od 1000 m. Jedna od većih prošlogodišnjih investicija je bila izgradnja pješače staze u naselju Ramanovci, dužine nešto malo više od jednog kilometra Po pitanju cestovne infrastrukture svakako najveća investicija je završetak III. faze rekonstrukcije, odnosno uređenja prometnica, parkirališta i  pješačkih staza na Trgu Vilima Korajca u Kaptolu.

Naš prošlogodišnji proračun iznosio je nešto malo manje od 15 milijuna kuna, a ako zbrojite ovdje spomenute investicije, koje su nešto manje od 10.000.000,00 kn, lako je izračunati da su dvije trećine proračuna potrošene u izgradnju komunalne i društvene infrastrukture. Uz to ću postaviti pitanje onima koji kažu da male općine nemaju smisla postojanja, upitat ću vas da li bi na našem području bilo samo investicija u protekloj godini u iznosu od 10.000,00 Kn, a da ne govorim o poslovima održavanja komunalne infrastrukture i financiranja kompletnog društveno-kulturnog i sportskog života na ovom prostoru. Ja na ovu temu imam samo jedno jednostavno pitanje-odgovor: Da li je u općini prije njenog postojanja netko sadio cvijeće na javnim površinama i da li bi ga bilo i danas da smo utopljeni u neku veliku jedinicu lokalne samouprave.

Ulaganja neće stati, već imaju spremne projekte i građevinske dozvole za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda  naselja Doljanovci-Bešinci-Podgorje, vatrogasnog spremišta i športskog centra u Kaptolu, projekt rekonstrukcije Majstorske ulice u Kaptolu, projekt izgradnje društvenog doma za starije osobe u Kaptolu te projekt izgradnje sustava za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda naselja Novi Bešinci - istakao je načelnik Mile Pavičić, a onda je teško i emotivno iznio i kako su se krajem prošle godine suočili s internetskim kriminalom koji im je skinuo sa računa općine veliki iznos sredstava, 269 tisuća kuna od nepoznatih osoba. Skratilo nam je to svima živote, rekao je Pavičić, a ustrajnim radom policije uspjeli su vratiti dio novca, oko 27 tisuća eura, dok je jedan dio novca oko 8 tisuća eura još nedostupan.

Prigodno su se obratile i čestitale Kaptolčankama i Kaptolčanima njihov Dan općine i blagdan zaštitnika sv. Petra i Pavla, te na postignutim reztutatima u proteklih 30 godina postojanja općine, saborska zastupnica Anamarija Blažević i županica Antonija Jozić.

Na svečanoj sjednici je uvijek prilika da se nagrade oni koji su najzaslužniji u protekloj godini a ove godine nagrađeno je 9 kolektiva i pojedinaca. Ovogodišnji laureati su Dobrovoljno vatrogasno društvo Kaptol, Dobrovoljno vatrogasno društvo Alilovci, Češka Beseda Kaptol, tvrtka Craft spirits d.o.o., Alen Havrda, Željko Pavliček, Severin Mandić, učenik Marko Tomanović i studentica Amanda Bobonja. U ime nagrađenih zahvalila se Iva Pranjić koja je naglasila važnost ljudi koji čine neko mjesto, pogotovo u današnje vrijeme kada svi prognoziraju kako će nas zamijeniti tehnologija, te da se u Kaptolu itekako vidi važnost čovjeka i njegov rad.

 

Priopćenje o tretiranju protiv komaraca i rezultatima koji su postignuti medijima je poslala saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić koje donosimo u nastavku teksta: - Vlada je u svibnju ove godine usvojila rebalansom proračuna amandman iz redova vladajućih saborskih zastupnika i to onaj koji se odnosu na tretiranje komaraca u Osijeku, u iznosu 600.000 eura.

No, problem najezde komaraca ove godine nije samo u Osijeku i Osječko baranjskoj županiji, nego je zahvatilo cijelu Slavoniju, a i druge dijelove Hrvatske. Problem je u tome što Vlada nema rješenje i ovaj put je pokazala kako ne upravlja posljedicama prirodnih pojava. Ne možemo pričati o sustavu suzbijanja najezde komaraca jer isti ne postoji, zakonska regulativa teret stavlja na jedinice lokalne samouprave koje nemaju (financijske) kapacitete za rješavanje ovog problema. Osim nezadovoljavajućeg zakonodavnog okvira, ostaje otvoreno pitanje provedbe koja se vrši na temelju preporuka, a za neprovođenje tretiranja nisu predviđene sankcije. Uostalom komarci ne poznaju administrativne granice županija pa i njihovom tretiranju treba prići sustavno i organizirano.

Na primjeru Osječko-baranjske županije, radi se o tome da Nastavni zavod za javno zdravstvo izdaje preporuke jedinicama lokalne samouprave, s kojima ima ugovor, a s ostalim ne izdaje bez obzira na stanje Zavod izdaje različite preporuke, odnosno prijedloge različitih tretmana (s tla, iz zraka), a na temelju analize koju napravi uz prilično nejasne kriterije.

Tako je na sjednici Skupštine Osječko baranjske županije izglasan jednogodišnji sporazum o zajedničkom tretiranju komaraca na području Grada Osijeka i općina Bilje, Darda, Petrijevci i Erdut. Županija financijski u sporazumu sudjeluje sa 200.000 eura („pokazujući navodnu dobru volju), Grad Osijek sa 700.000 eura, Općina Erdut sa 100.000 eura, Općina Bilje sa 39.000 eura, Općina Darda sa 10.000 eura i Općina Petrijevci sa 30.000 eura. Prema županovim riječima, ostale jedinice odbijaju sudjelovanje.  

Jedinice lokalne samouprave nemaju financijska sredstva za tretiranje komaraca i to je pitanje koje je potrebno dići na višu razinu, RH mora izgraditi nacionalni sustav suzbijanja komaraca pogotovo u situaciji kada stručnjaci upozoravaju na to da će u idućim godinama zbog komaraca koji prenose razne patogene biti daleko više razvoja teških bolesti.

Osim toga, nije normalno da privremeno rješavanje ovog problema ovisi o dobroj volji predsjednika Vlade RH i njegove stranke. Javni novac se troši, a problem se tek privremeno suzbije, osim u sezonama poput ove kad vremenski uvjeti ne dopuštaju niti privremeno suzbijanje najezde. Jer su padaline bile učestale, a i kad se tretiraju ne vodi se briga o sveukupnom okruženju, vremenu tretiranja i potencijalne štete za životinjski svijet pa je tako nedavno bio pomor pčela upravo u Općini Petrijevci.

Spomenuti sporazum djeluje poput mini PR projekta župana Anušića koji služi isključivo u promotivne aktivnosti HDZ-a, tretiranja su prekasno započela, najezde ozbiljno utječe na kvalitetu života, predstavljaju prepreku turističkim aktivnostima (ljudi otkazuju aranžmane u Baranji što svjedoči i nedavni prosvjed ugostitelja), predstavljaju ozbiljan zdravstveni problem, a uz to problem je i za poljoprivrednu djelatnost. Ljudi ne mogu otići u svoj vrt, svoja gospodarstva, prisiljeni su svakodnevno koristiti preparate i kemikalije koje potencijalno štete zdravlju odraslih osoba ali i djece. Također, na isti problem ukazuju stanovnici Vukovarsko srijemske županije, kao i struka, koja smatra da bi se trebala proglasiti elementarna nepogoda, s obzirom na razmjer zahvaćenog područja i veliki javnozdravstveni problem.

Bilo bi korisno kada bi, primjerice, vidjeli učinke projekta koji je krajem prošle godine predstavljen u Požeško-slavonskoj županiji, gdje je nositelj projekta Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Požeško-slavonske županije, Zavod za javno zdravlje Sombor, Fond „Evropski poslovi“ autonomne pokrajine Vojvodine Novi Sad, Institut za javno zdravlje Novi Sad.

Županica i gradonačelnik su pompozno predstavili pano za suzbijanje komaraca na trgu Sv. Terezije u Požegi. Osim edukativnog sadržaja imao i zadaću suzbijanja komaraca jer je u panou sadržana boca ugljičnog dioksida i suhi led, koji privlače komarce. Po nekakvim proračunima je da će komarci dolaziti u promjeru od 5 km, a za područja koje panoi ne obuhvaćaju, su podijeljene tisuću klopki po domaćinstvima. No osim otvorenja panoa i PR županice i gradonačelnika nemamo povratnih informacija o rezultatima suzbijanja komaraca u Požegi osim što i dalje vidimo komarce koji otežavaju svakodnevni život građana.

Sve ovo pokazuje da je potrebno kreirati ozbiljni nacionalni sustav suzbijanja najezde komaraca kako je to učinjeno drugdje (dolina Rajne), a čiji je cilj, uz očito rješavanje problema, sprječavanje dvostrukih kriterija dodjele pomoći i ovisnosti o dobroj volji premijera i vladajućih - stoji u priopćenju saborske zastupnice Martine Vlašić Iljkić.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodio se bijeg s mjesta prometne nesreće u Lipiku u Slavonskoj ulici i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.

Predao dvije puške, spremnike i streljivo -

U četvrtak 29. lipnja 2023. na području Požege, 85-godišnjak je dragovoljno policijskim službenicima predao pušku, četiri spremnika za pušku, automatsku pušku, šest spremnika za automatsku pušku i 544 komada streljiva.

Navedeno je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.


I dalje je u tijeku akcija „Manje oružja-manje tragedija“ za sigurniju budućnost bez oružja te građani mogu bez sankcija predati oružje i eksplozivna sredstva ukoliko ih nedozvoljeno posjeduju i na taj način učiniti svoj dom sigurnijim, a možda time spasiti i nečiji život.

Bitno je da građani sami ne donose oružje i eksplozivna sredstva već da želju za dragovoljnom predajom prijave na broj 192 te sačekaju dolazak osposobljenih policijskih službenika koji će na dogovoreno mjesto doći u civilnoj odjeći vozilom bez policijskih obilježja.