Započeo je projekt "LIFE RESTORE for MDD" sufinanciran sredstvima EU-a koji se provodi u pet zemalja duž UNESCO-vog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav za dobrobit prirode i stanovništva  -

 – Ovog mjeseca započeo je novi EU projekt „LIFE RESTORE for MDD” koji je izravni odgovor na biološku i ekološku degradaciju vlažnih i šumskih staništa uz rijeke Muru, Dravu i Dunav – područje koje je zaštićeno na razini Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije kao prvi pentalateralni UNESCO-ov rezervat biosfere.

Po prvi put, 17 institucija/partnera u pet zemalja, uključujući javne uprave iz područja očuvanja prirode, voda, - šuma, - i regionalnog upravljanja, kao i sveučilišta i nevladine organizacije predvođene WWF Austrijom i Zeleni Osijekom, surađivat će na obnovi riječnog ekosustava i njegovih jedinstvenih poplavnih šuma uz tri rijeke, često nazivane "Europskom Amazonom".

Tijekom sljedećih pet godina, s 20 milijuna eura, projektom se planira obnoviti 29 lokacija uz rijeke, s ciljem uspostavljanja 2472 hektara otpornijih poplavnih šuma, kao i ponovnog povezivanja 54 230 metara riječnih rukavaca i distribucije 966 000 m³ sedimenta s ciljem stvaranja novih šljunčanih i pješčanih sprudova. Ove aktivnosti ne samo da će osigurati vrijedna staništa za rijetke vrste riba i ptica, već će i ponovno uspostaviti zdravije poplavne šume i povećati njihovu otpornost na isušivanje.

“Ovaj inovativni LIFE projekt služi kao uzoran model međunarodne suradnje i zajedničkih napora obnove, kako bi zaživio UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav,” rekao je Jasmin Sadiković, voditelj LIFE projekta u Zelenom Osijeku. "To je najveći projekt obnove ikada proveden u regiji i stoga značajan korak naprijed prema zaštiti naše prirode i divljih životinja."

Rijeke Mura, Drava i Dunav, koje se karakteristične po prostranim poplavnim šumama—najvećim u cijelom slivu rijeke Dunav—utočište su najveće populacije orlova štekavaca i ugrožene crne rode u Europi. Složeni ekosustavi ovih rijeka, sa šljunčanim i pješčanim sprudovima, otocima, mrtvicama i poplavnim livadama, imaju nevjerojatno bogatu bioraznolikosti. Oni također služe kao ključna usputna stanica za više od 250 000 ptica selica godišnje. Osim toga, dobro očuvana poplavna područja igraju ključnu ulogu u osiguravanju čiste pitke vode i zaštiti od poplava posebno u kontekstu brzorastućih klimatskih promjena. Nažalost, loše upravljanje riječnim tokovima u povijesti, prekomjernaeksploatacija poplavnih šuma i širenje invazivnih vrsta predstavljaju stalne prijetnje ovim ključnim ekosustavima i lokalnim zajednicama koje oni podržavaju.

Projekt “LIFE RESTORE for MDD” značajno doprinosi Europskom zelenom planu te provedbi EU Strategije bioraznolikosti 2030. i EU Zakonu o obnovi prirode koji je u postupku donošenja. Na ovaj način pet zemalja uključenih u provedbu projekta dokazuje kako mogu surađivati na obnovi ključnih ekosustava za dobrobit prirode i ljudi.

“Suočeni s klimatskom krizom i velikim izumiranjem vrsta, obnova staništa postaje pitanje opstanka riječnih ekosustava za dobrobit ljudi i prirode”, dodao je Sadiković. “Zdrava slatkovodna staništa igraju značajnu ulogu u prilagodbi klimatskim promjenama i njihova obnova pomoći će regiji da se pripremi za klimatske promjene – najveći je to izazov s kojim se čovječanstvo ikada suočilo.”

S 930.000 hektara koji se prostiru na 700 kilometara rijeka Mure, Drave i Dunava, rezervat biosfere koji je proglasio UNESCO već je naglasio značajan iskorak u prekograničnom očuvanju prirode. Nadovezujući se na ovo postignuće, projekt “LIFE RESTORE for MDD” ima za cilj podići predanost čovjeka prirodi na višu razinu kako bi inicijative obnove staništa mogle učinkovito odgovoriti globalnim izazovima kao što su degradacija staništa, klimatske promjene i gubitak biološke raznolikosti.

Ovogodišnju kampanju MUP RH u sklopu Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa provodi pod geslom „Ne budi bez veze, veži se“, a cilj je informiranje i educiranje javnosti o potrebi korištenja sigurnosnih pojaseva u vozilima i to uvijek i bez izgovora  -

Problem vrlo rijetkog korištenja sigurnosnih pojasa na stražnjim sjedalima osobnih automobila, ali i u teretnim vozilima te autobusima je sveprisutan. Iako je nekorištenje sigurnosnog pojasa prekršaj iz tzv. skupine „četiri glavne ubojice u prometu“, vozači i putnici često koriste razne isprike za nekorištenje sigurnosnog pojasa:

• „Vozim cijeli život, znam što radim.“
• „Ionako sjedim iza, što će mi biti."
• „Idem samo do dućana, to je pet minuta."
• „Vežem se kada vidim policiju."

Rizici nekorištenja sigurnosnog pojasa  - „Vozim cijeli život, znam što radim.“

Iako su vozači često samouvjereni u vlastite vozačke vještine te smatraju da se njima prometna nesreća uopće ne može dogoditi, statistika prometnih nesreća pokazuje drugačije. Od ukupno 275 smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama tijekom 2022. godine u osobnim automobilima poginule su 143 osobe, od kojih 74 osobe ili 51,7 % nisu koristile sigurnosni pojas. Istraživanja pokazuju da sigurnosni pojas smanjuje rizik od ozbiljnijih ozljeda i smrti prilikom prometne nesreće za čak 50 %.  - „Ionako sjedim iza, što će mi biti.“

Prilikom prometne nesreće, nekorištenje sigurnosnog pojasa može dovesti do ispadanja osobe iz vozila ili pod vozilo koje se prevrće, izlijetanja kroz vjetrobranska stakla i prozore automobila, snažnog kretanja unutar vozila uslijed inercije te udaranja u druge putnike u vozilu. Upravo korištenje sigurnosnog pojasa ne samo da štiti od ispadanja putnika iz vozila, nego i od samoozljeđivanja te ozljeđivanja svih ostalih osoba u vozilu.

• „Idem samo do dućana, to je pet minuta.

Vozači, ali i suputnici u osobnim automobilima, često su mišljenja da u vožnji na gradskim prometnicama pri nižim brzinama te na kratkim relacijama nema potrebe za korištenjem sigurnosnog pojasa. Vožnju u takvim uvjetima smatraju predvidljivom, a nekorištenje sigurnosnog pojasa „bezopasnim nevezivanjem“. Međutim, sila udara pri brzini od 50 km/h usporediva je sili udara prilikom pada s trećeg kata zgrade.

• „Vežem se kada vidim policiju.“

Ne treba se vezati zbog policije i kazne, već zbog vlastite sigurnosti i sigurnosti svih ostalih osoba u vozilu. Osim toga, većina vozača i putnika uvjerena je kako se zakonska obveza korištenja sigurnosnog pojasa odnosi samo na  vožnju na prednjim sjedalima motornih vozila. Međutim, prema važećem Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, korištenje sigurnosnog pojasa obvezno je prilikom vožnje na svim sjedalima koja imaju ugrađen sigurnosni pojas. Obveza se, prema tome, odnosi i na prednja i na zadnja sjedala u svim motornim vozilima, kako u osobnim automobilima, tako i u teretnim vozilima te autobusima međugradskih linija.

Također, navedeni zakon propisuje i pravilan prijevoz djece, pri čemu se djeca niža od 150 cm u vozilima moraju prevoziti smještena u posebnoj sjedalici/postolju koja je za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom ili posebnim kopčama. Izuzetak su djeca niža od 150 cm, a visoka barem 135 cm, koja ne trebaju biti smještena u sigurnosnoj sjedalici/postolju, ali se tada smiju prevoziti isključivo na stražnjim sjedalima i moraju biti vezana sigurnosnim pojasom.

Vozač i svaka druga osoba koja postupi suprotno navedenim obvezama, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura.

Sigurni u vozilu, odgovorni u prometu

Kontinuiranim poduzimanjem ciljanih preventivnih i represivnih aktivnosti tijekom cijele godine usmjerenih, između ostalih, na prekršaje iz tzv. skupine „četiri glavne ubojice u prometu“ (gdje je jedan od prekršaja i nekorištenje sigurnosnog pojasa), kao i suradnjom s drugim nadležnim subjektima, izmjenom zakonskih odredbi te drugim aktivnostima policije, zasigurno se može smanjiti udio poginulih osoba koje nisu koristile sigurnosni pojas, a samim time i doprinijeti manjem ukupnom stradavanju, odnosno podizanju cestovne sigurnosti na višu razinu.

Provjerite znanje o obvezama korištenja sigurnosnog pojasa te rizicima i posljedicama njegova nekorištenja u informativno-edukativnom KVIZU.

#NeBudiBezVeze #VežiSe
Važeći zakonski propisi za obvezu korištenja sigurnosnog pojasa

Člankom 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. 42/20., 85/22. i 114/22.) definirana je obveza korištenja sigurnosnog pojasa, propisan je ispravan način prijevoza djece te su iskazane zakonske kazne za prekršaj navedenih odredbi.

Članak 163.

1. Vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa.
2. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sigurnosni pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas.
3. Ministar nadležan za zdravstvo propisat će postupak, uvjete i način izdavanja uvjerenja iz stavka 2. ovoga članka.
4. Vozač motornog vozila za prijevoz osoba koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i vozila za prijevoz tereta u kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi ne smije u takvim motornim vozilima prevoziti djecu nižu od 150 centimetara ako nisu smještena u posebnoj sigurnosnoj sjedalici/postolju koja su za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopčama u vozilu i suprotno načinu koji je odredio proizvođač posebne sigurnosne sjedalice.
5. Vozač motornog vozila koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i u kojem su ugrađeni sigurnosni pojasevi smije na sjedalima koja nisu prednja prevoziti djecu nižu od 150 cm, a visoku barem 135 cm, koja nisu smještena u sigurnosnoj sjedalici/postolju, ukoliko su ona pravilno vezana sigurnosnim pojasom za odrasle osobe.
6. Vozač motornog vozila za prijevoz osoba koje osim sjedala za vozača ima još najviše 8 sjedala i vozila za prijevoz tereta u koja nisu ugrađeni sigurnosni pojasevi ne smije u takvim vozilima prevoziti djecu mlađu od tri godine, a djeca stara tri godine i više, a niža od 150 cm ne smiju se smjestiti na prednje sjedalo.
7. Vozač motornog vozila ne smije prevoziti dijete smješteno u sigurnosnoj sjedalici okrenutoj suprotno od smjera vožnje na putničkom sjedalu zaštićenom prednjim zračnim jastukom, ako zračni jastuk nije deaktiviran, čak i u slučajevima kada se zračni jastuk automatski isključuje.
8. Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač i druga osoba ako postupi suprotno odredbi stavka 1. ovoga članka.
9. Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 eura kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama stavaka 4. do 7. ovoga članka.

Aktivnosti Policijske uprave požeško-slavonske povodom Dana sigurnosti cestovnog prometa

Policijska uprava požeško-slavonska  će također u subotu, povodom Dana sigurnosti cestovnog prometa na svom području provoditi preventivno-represivne aktivnosti na temu korištenja sigurnosnog pojasa te ukazivati na važnost njegovog korištenja odnosno rizike i posljedice njegovog nekorištenja. 
Više informacija

Svoje znanje o sigurnosnom pojasu provjeriti u edukativnom kvizu.

Video: Ne budi bez veze, veži se 

Pratite nas na društvenim mrežama

#NeBudiBezVeze #VežiSe

POŽEGA - Udruga informatičara Požeško-slavonske županije pridružila se obilježavanju Europskog tjedna programiranja (EU CodeWeek) u suradnji s Hrvatskim savezom informatičara. Organizirali su i održali radionica Logo i matematika sa grupom učenika.

Sudjelovali su učenici drugog do osmog razreda osnovne škole Požeško-slavonske županije. Učenici su rješavali  zadatke povezane s matematikom, jer programski jezik Logo uspješno objedinjuje dvije stvari programiranje i matematiku. Prilagođen je najmlađim uzrastima. Cilj radionice je motivirati učenike da se počnu ili nastave baviti programiranjem. Voditelj radionice  profesorica  Ljiljana Miletić.

POŽEGA - Požeško-slavonska županica Antonija Jozić u Velikoj vijećnici ugostila je polaznike 22. naraštaja Visoke dočasničke izobrazbe, zajedno sa zapovjednikom Dočasničke škole “Damir Tomljanović Gavran” brigadirom Ivicom Pejakovićem, voditeljem izobrazbe časničkim namjesnikom Sinišom Šurminom, zamjenikom voditelja izobrazbe časničkim namjesnikom Željkom Vuksanićem i prvim dočasnikom Hrvatskog vojnog učilišta časničkim namjesnikom Denisom Nikolašem.

- Zaista nam je čast ugostiti vas ovdje u Županijskoj palači te vam zahvaljujem i na časti koju ćete nam ukazati sutra prisustvovanjem na 31. obljetnici ustrojavanja i rada Dočasničke škole „Damir Tomljanović Gavran“ u Požegi. Svima vama koji ste prvi put u Požegi želim dobrodošlicu, a svi vi koji ste već bili ovdje nadam se kako primijetite pozitivne promjene u našem okruženju. Ponovila bih riječi brigadira Pejakovića, u Požegi je vojska oduvijek oslovljavana kao naša vojska, od Domovinskoga rata pa sve do današnjeg dana, što je dokaz da se u Požeško-slavonskoj županiji vaša časna uloga cijeni – rekla je županica Antonija Jozić.

Visoka dočasnička izobrazba četvrta je i najviša razina izobrazbe dočasnika i predstavlja integriranu izobrazbu na kojoj dolazi do transformacije dočasnika, koji svoja znanja i sposobnosti proširuju s taktičke na operativnu i strategijsku razinu. Svoje uporište temelji na ciljevima snaga, Hrvatskim vojnim normama, važećim standardima te NATO smjernicama i publikacijama.

U sam nastavni plan i program ugrađena su iskustva iz dosadašnjeg školovanja dočasnika, iskustva i spoznaje sa školovanja, posjeta starim vojnim školama kao i iskustva iz Domovinskog rata i rada dočasnika u međunarodnom vojnom okruženju.

Dvadeset i drugi naraštaj pohađa 16 polaznika, od kojih je 11 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i 5 polaznika partnerskih zemalja – Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije te Slovenije. Izobrazba naraštaja započela je 1. srpnja i traje 10 mjeseci nakon čega se očekuje, da po uspješnom završetku, polaznici budu savjetnici u puno kompleksnijim pitanjima vezanim uz dočasnike i vojnike, sustav dočasničkog lanca potpore i funkcioniranje dočasničkog zbora te promicanje temeljnih vojnih vrijednosti i očuvanja tradicije i razvoja organizacijske kulture postrojbe.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće  -

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se prometna nesreća s materijalnom štetom u mjestu Filipovac u Lipičkoj ulici i bijeg s mjesta prometne nesreće u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 59-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja  -

U četvrtak 19. listopada 2023. oko 23.50 sati u mjestu Vidovci u Ulici Stjepana Radića, policijski službenici su u prometu zatekli 59-godišnjaka koji je pod utjecajem alkohola od 2,70 promila upravljao biciklom.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 59-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja te mu je uručena obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Kvalitetno novinarstvo možda nikada nije bilo tako važno kao danas, u digitalnom dobu, a istodobno je teže nego ikada osigurati održiv i siguran model njegovog financiranja. U malim medijskim tržištima, kao što je u Hrvatskoj, posebno su visoki rizici političkih utjecaja na medije kroz mehanizme potpore, državnog oglašavanja i povezanih poslova vlasnika medija. Novinarstvo ne smije biti prepušteno prevrljivim nacionalnim politikama i tržištu, zaključak je Gongove javne rasprave o modelima financiranja novinarstva, koje je ujedno bilo i predstavljanje analize Ive Nenadić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

“U sjevernoeuropskim zemljama građani su puno spremniji plaćati medijske sadržaje online, dok je u Hrvatskoj to samo osam posto, među najnižima u EU-u. Činjenica je da ljudi izbjegavaju vijesti, da im ne vjeruju, stoga izbjegavaju plaćati za sadržaje”, kazala je Nenadić.

Dodaje kako Hrvatska ima veliki broj medija, ali nisku kvalitetu medijskog sadržaja. 

“Fond za pluralizam medija je više socijalna mjera, a ne fond koji potiče pluralizam i kvalitetu medija. Želimo poticati kvalitetno novinarstvo koje doprinosi kvalitetnoj demokraciji i raspravi, koje je inovativno i održivo. Ključna preporuka je diverzificirati izvore financiranja medija kako bi se osigurala neovisnost, a državno oglašavanje mora biti jasno i transparentno”, istaknula je docentica Nenadić. 

“Kada mediji nemaju čitateljstvo koje ih financijski podržava i ne ostvaruju dovoljno prihoda od oglašavanja onda se oni okreću državi, državnim potporama i državnom oglašavanju što, pogotovo kada se ne raspoređuje transparentno prema objektivnim kriterijima, može stvarati političku zavisnost medija i negativno utjecati na medijski pluralizam i slobode”, kazala je uvodno izvršna direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet.

Tomislav Wruss, direktor izdavaštva u Hanza Mediji, naveo da je prihod od prodaje novina od 2019. do 2022. pao 41 posto, te da je prodaja oglasnog prostora u novinama u tom razdoblju pala za 43 posto. Međutim, prodaja oglasnog prostora na webu istovremeno je porasla 46 posto. “Prodaja novina u strukturi prihoda danas čini 25 posto. Riječ je o neto prihodu”, kazao je Wruss, ističući da je riječ o neto prihodu. Upitan koliki su prihodi Hanza medije od državnog oglašavanja, kazao je da ne zna.

Jasna Vaniček-Fila iz Ministarstva kulture i medija složila se kako Hrvatskoj treba transparentno i odgovorno državno oglašavanje. “Ono što javnost očekuje je da ima pristup podacima o oglašavanju. Ako se izdvaja novac, potrebno je to činiti putem javnih natječaja, s jasnim kriterijima”, naglasila je. 

Ravnatelj Agencije za elektroničke medije, Josip Popovac, upozorio je da jedinice lokalne samouprave imaju problem kako uopće osmisliti javni poziv za financiranje medija jer mnogi od njih nemaju kapaciteta za to. 

“Bitno je da digitalna transformacija uistinu dovodi u pitanje financiranje svih medija - i javnih i privatnih. Imate preporuke da se BBC počne nezavisno financirati, kao Netflix. Da se BBC financira kao Netflix, prestao bi postojati”, upozorava Dario Špelić, medijski stručnjak i vijećnik Gonga.

Marko Matijević, osnivač i urednik portala Srednja.hr, Mirovina.hr i Bauštela.hr, kazao je da Srednja.hr ne bi postojala da 2011., kad je portal pokrenut, nije bilo Facebooka. Međutim, posljednje dvije godine bilježi pad prometa na Facebooku na spomenutim portalima od 50 posto. Rekao je da se nije mogao prijaviti na natječaje Fonda za pluralizam, stoga su se okrenuli tržištu. 

“Morali smo imati puno malih partnera, jer nemamo pristup velikim oglašivačima. Izbjegavali smo model financiranja preko lokalnog proračuna, zbog reputacijskog rizika, a iz istog razloga se ne prijavljujemo na nacionalne natječaje. Pretplata je izazov za male medije” rekao je. Isto tako, kazao je da je dojma kako postoje očekivanja autocenzuriranja kada je u pitanju državno oglašavanje.

Melisa Skender, glava tajnica Hrvatskog novinarskog društva, kao jedan od glavnih problema s financiranjem medija danas istaknula je to što su se mediji uvijek interpretirali kao dio tržišne ekonomije i kao nešto što će regulirati tržište.

“Mi vjerujemo da je javno financiranje medija nužno za njihovo dugoročno i neovisno funkcioniranje, za uspostavu stabilnih uvjeta u kojima mediji rade u javnom interesu. Sporadično se donosilo zakone i pravilnike, a u njima se uvijek medije definiralo tržišno. Konstantno se ignorirala društvena uloga medija, koji uspostavljaju konsenzus”, kazala je.

“Europska unija radi na rješenjima i odgovorima. Neka od pitanja o kojima raspravljamo će se regulirati Europskim aktom o slobodi medija. No, to sve traje pa se postavlja pitanje hoćemo li dotad preživjeti”, zapitala se Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske. 

KUTJEVO -  Predstavnici Uprave Kutjeva d.d. i Vinarije Kutjevo medijima su prezentirali svoj novi projekt "Restoran Slavonska kuća Vinkomir" koji se nalazi u srcu vinograda na jednom od najboljih vinogradarskih položaja Vinkomir. Ovaj projekt je sada u trećoj fazi unutarnjeg opremanja i vanjskog uređenja objekta restorana sa dva predsjednička apartmana i svakako je obogaćenje ponude ovog poznatog vinogradarskog kraja, kutjevačkog vinogorja i Požeške doline.

 - Ovo je projekt Vinarije Kutjevo, ali mi ga gledamo kao projekt cjelokupne županije i ovog kraja, s jednom sinergijom i raznim akterima u toj priči, da postignemo našu viziju u narednim godinama. Kako bi to došlo na onu razinu koju mi želimo, to sigurno neće ići preko noći, ali trudit ćemo se i dat ćemo si zadatak da dođemo u što kraćem roku na tu željenu razinu kvalitete restorana, kao što težimo da naša vina budu najbolja, tako ćemo težiti i da ovaj restoran bude jedan od najboljih u Slavoniji. Tražili smo idealnu lokaciju za restoran, a i po tradiciji održavanja Vincelova baš tamo, što je već postalo jedna od najvećih promocija ovog kraja. Dobili smo idealnu poziciju nekadašnje Slavonske kuće koja je tu bila i služila za rad u vinogradu, te gdje su znali biti odmori i objedi. U čast toga smo odlučili da to ime zadržimo, da današnja i buduća vizura kuće nosi ime „Slavonska kuća Vinkomir“, gdje cijelu tradiciju Slavonije i samoga položaja objedinjujemo u jednu priču - istakao je u pozdravnoj riječi i zahvali medijima koji su popratili ovu prezentaciju Dino Galić, član Uprave Kutjeva d.d.

Ovaj objekt prostire se na  604 kvadrata, sam restoran na 115 kvadrata, sa 45 do 60 mjesta, dok u potkrovlju ima dva velika predsjednička apartmana. Cijeli objekt projektiran je tako da ne narušava ambijent vinograda, nego se potpuno spaja s okolnim vinogradima, vizurom, a i oprema objekta bit će u skladu modernog ambijenta s izvrsnim pogledom iz restorana i apartmana na vinograde, Kutjevo i cijelu Požešku dolinu. Restoran će biti "a' la cart", prilagođen za organizaciju evenata, kapacitet će se moći širiti sa sjedećim i stajaćim mjestima na terasama, okolo restorana, no, u prvom planu će biti izbor vina, kojima će se prilagođavati i ponuda jela. Najavljena su i sezonska jela koja će se najbolje uklapati s vinskom ponudom.

Upravo nova vina koja će se po prvi puta i nuditi u Slavonskoj kući Vinkomir, medijima je predstavio glavni enolog Vinarije Kutjevo Ivan Marinclin: - Po prvi puta u povijesti Kutjevo d.d. kreće s brendiranjem položaja. To nam je falilo, možda do sada nismo imali hrabrosti prezentirati vino kroz vlastite položaje. Naše prvo vino koje će nositi ime po vinogradarskom položaju je graševina Vinkomir. Cijeli moj vijek u Kutjevu d.d. želja mi je bila da i mi uz druge vinarije pokušamo istaći položaje, jer imamo superiornije pozicije od drugih i možemo sigurno proizvesti bolju sirovinu za vina. Početak je graševina Vinkomir, voćna, svježa i iskrena, koju ćemo posluživati u Slavonskoj kući, da bi gosti osjetili svježinu položaja i terroira koji ih okružuje. Osim graševine Vinkomir predstavljam vam i pjenušac Kutjevo Chardonnay de Ghoto Brut. Ova berba iz 2019. godine ležala je na kvascima gotovo četiri godine, klasičnom metodom sličnom proizvodnji u francuskoj regiji Champagne, gdje se cijeni odležavanje na kvascima i lagano oksidativne note. Ovim pjenušcem željeli smo pokazati da je moguće sačuvati sortnost chardonnaya, koji se za pjenušce bere ranije nego klasično, da bi se sačuvali kiseline uz manje alkohola. Pjenušac proizvodimo u manjim količinama, svega nekoliko tisuća boca, no premium su kvalitete - zaključio je Marinclin nazdravio sa svim okupljenima novom linijom i etiketom vina.

Kako objekt još nije završen novinarima je održana i video prezentacija projekta i arhitektonskih rješenja, te prikazani video spotovi kojim će se Vinarija Kutjevo uskoro marketinški prezentirati.

Na dan 18. listopada 2023. utvrđeno je 8 pozitivnih nalaza afričke svinjske kuge u zoni ograničenja. Općine u kojima nije bilo potvrđenih pozitivnih slučajeva najmanje 14 dana su: Gunja, Županja, Vrbanja, Vođinci, Štitar, Nuštar,  Bošnjaci, Babina Greda, Sikirevci i Gundinci.

Do današnjeg dana isplaćeno je 3,44 milijuna eura za 561 korisnika u svrhu naknade vrijednosti eutanaziranih životinja. Slijedom zaključaka Vlade RH o pružanju pomoći i za indirektne gubitke zbog širenja bolesti, sa sektorom su pokrenute konzultacije o novim programima koji se odnose na očuvanje proizvodnje prasadi na području zone ograničenja zbog izbijanja afričke svinjske kuge i program državne potpore za ublažavanje gubitaka nastalih u objektima za klanje svinja i preradu svinjskog mesa na području zone ograničenja, kao i program potpore gospodarstvima zbog narušenog proizvodnog potencijala uslijed provedbe naređenih mjera suzbijanja afričke svinjske kuge. Ukupno predviđeni iznos za spomenuta tri programa u nacrtu je 8 milijuna eura.

POŽEGA - Osnovna škola Antuna Kanižlića iz Požege sudjeluje kao  partner u međunarodnom projektu Erasmus+. Riječ je o  Erasmus+ projektu Ključna aktivnost 2 u području odgoja i općeg obrazovanja. Dvogodišnji projekt, koji traje od 1.9.2022. do 31.8.2024., nosi naziv EARTH, što je skraćenica punog naziva EssenceofAgricultureandRuralTraditionalHospitality. Nositelj je projekta Fjolbrautaskolinn í Gardabae, škola s Islanda, a zemlje su partneri škole iz Italije, Španjolske, Grčke, Hrvatske i Portugala. Vrijednost je Projekta 250 000.00 € raspodijeljenih među školama partnerima. Iznos se financira od Nacionalne agencije za mobilnost i programe EU zemlje koordinatora (Island) i namijenjen je isključivo za troškove projekta. 

Cilj je projekta obučiti učenike za poduzetničko učenje, tj. obrazovanje za poduzetništvo kako bi se u ruralnim sredinama povećala zapošljivost i samozapošljivost te pridonijelo razvoju zajednice i smanjio odlazak stanovništva iz ruralnih u urbane krajeve zemlje. Projektom se također nastoje povećati kompetencije učenika i nastavnika kroz aktivno i kreativno poduzetničko učenje, osigurati obrazovanje za poticanje potreba ruralnih zajednica kako bi se poboljšala njihova konkurentnost ipoduzetničke vještine, podići status strukovnog obrazovanja kroz inovacijsko i poduzetničko obrazovanje te poboljšati poslovna partnerstva u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju s ciljem promicanja učenjatemeljenog na radu u ruralnim područjima. Važna je i komponenta Projekta omogućavanje učenicima razvijanje komunikacijskih vještina na engleskom jeziku te digitalnih kompetencija.  

Ciljevi projekta EARTH izravno doprinose viziji EU-a o omogućavanju i poticanju zanimljivog pristupa razvoju i provedbi multidisciplinarnog europskog okvira kompetencija u kontekstu cjeloživotnog učenja za razvoj i primjenu znanja, vještina i stavova građana, posebno mladih ljudi, o obrazovanju za inovacije i poduzetništvoi održivi razvoj, kako je navedeno u Preporuci Vijeća EU-a o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje.

U okviru Projekta planirano je ukupno 5 mobilnosti učitelja i učenika u partnerske škole u Europi gdje će sudjelovati u radionicama na engleskom jeziku vezanima za održivi razvoj, poduzetništvo, osposobljavanje za rad u ruralnim središtima, ali i predstaviti svoju i upoznati tuđe kulture, turističkih znamenitosti i običaje.

Do sada su partneri proveli tri mobilnosti: u Italiji, Španjolskoj i Grčkoj. Na svaku su mobilnost upućena dva nastavnika i četvero učenika iz svake škole partnera. Tijekom boravka u zemljama partnera proveden je niz aktivnosti: od posjeta lokalnim gospodarstvima karakterističnima za kraj u kojemu se mjesto nalazi, predavanja o poduzetništvu, učenja kako raditi u programu Canva i sudjelovanja u radionicama u istraživačkim centrima pod vodstvom eminentnih lokalnih profesora do posjeta kulturnim središtima i upoznavanja znamenitosti i kulture.

Dani provedeni na mobilnostima dani su rada, ali i jačanja veza među partnerima u ovom projektu, budući da učenici rade u međunarodnim radnim skupinama. Sve ono što su vidjeli i naučili tijekom posjeta lokalnim gospodarstvima i tvornica primijenili su na radionicama na kojima su morali izraditi vlastiti start-up te ga prezentirati javnosti.

Sve su se održane mobilnosti završile uspješno, a sudionici vratili obogaćeni novim saznanjima i iskustvima.

Trenutno je  tijeku četvrta mobilnost, u Portugalu, u vinskoj regiji i mjestu Peso daRegua, nakon koje ćemo partnere ugostiti u našoj OŠ Antuna Kanižlića, početkom studenoga.