Dogodio se jedan požar na automobilu  -

FOTO: Ilustracija

U utorak 4. lipnja 2024. oko 14.50 sati u mjestu Velika u Strossmayerovoj ulici, uslijed prenošenja topline sa ispušne grane motora na gorive dijelove došlo je do požara na osobnom automobilu kojim je upravljao 71-godišnjak.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja -

FOTO: Ilustracija

U utorak 4. lipnja 2024. oko 14.20 sati u mjestu Ferovac, policijski službenici su u prometu zatekli 53-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,53 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 44-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog -

FOTO: Ilustracija

U utorak 4. lipnja 2024. oko 19.25 sati u Požegi u Ulici Šeovački put, 44-godišnji vozač koji je prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,95 promila upravljao neregistriranim traktorom, prešao je vozilom na suprotnu stranu kolnika i prednjim dijelom vozila udario u lijevu bočnu stranu osobnog automobila kojim je upravljala 38-godišnjakinja.

Budući da je postajala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 44-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na raskrižju ulica Lovre Matačića i Vilima Korajca.

POŽEGA - Tridesetak planinara HPD Gojzerica Požega rano ujutro u nedjelju 2.6.2024. godine, krenulo je autobusom iz Požege na izlet u Mađarsku. Vodič je bio Stjepan Lovrenčić, novopečeni vodič HPS-a koji je i osmislio ovaj zanimljivi izlet. Naši planinari su se autobusom dovezli sjeverno od Pečuha, na goru Mescek (Meček). To je gora, odnosno planinski masiv u južnoj Mađarskoj, površine oko 500 kvadratnih kilometara, koja se prostire oko 45 kilometara u smjeru zapad-istok i širine 10 do 15 km. Mecsek je većinom prekriven šumama, a na južnim nižim obroncima prostiru se prostrani vinogradi. Najviši vrh Mesceka je Zengö (682 mnv). Nakon dva i pol sata hodanja kroz lijepu šumu, planinari HPD Gojzerica Požega popeli su se na vrh Jakab-hegy (602 mnv), gdje su mogli uživati u prekrasnim pogledima s obližnjeg vidikovca Zsongorkö. Posebno su ih dojmile njegove čarobne i neobično crvenkasto smeđe stijene. U blizini spomenutog vrha nalaze se ostaci pavlinskog samostana Jakab-hegy iz 1225. godine, koji je kroz povijest nekoliko puta razrušen te obnovljen. Trenutno je konzerviran, a obližnja crkva je u potpunosti obnovljena. Nakon 16 km i oko 5,5 sati hodanja, planinari su stigli do TV tornja koji dominira iznad Pečuha. Spomenuti TV toranj nalazi se na vrhu Misina (535 mnv) na brdu Mescek, a sa svojih 197 mnv visine ponosno nosi titulu najviše građevine u Republici Mađarskoj. Uz pomoć lifta planinari su stigli do restorana na visini od 72 metra, iznad kojega se nalazi vidikovac na visini od 80 m. S vidikovca se pružaju prekrasni panoramski pogledi na Pečuh i  ostatak Panonske nizine. Vrijeme je bilo lijepo i sunčano, tako da je vidljivost bila odlična. Nakon razgledavanja i fotografiranja planinari su se uputili autobusom u Harkany, gdje su mogli ručati u jednom tradicionalno mađarskom restoranu. U Požegu su stigli u večernjim satima, umorni i zadovoljni te puni pozitivnih dojmova s željom za nove avanture. 

Do iduće zgode i nezgode!

Treba osnovati Agenciju za sigurnost cestovnog prometa, bitno povećati izvjesnost kažnjavanja, uvesti mehanizme Mladi vozač i Privremena vozačka dozvola, poticati kupnju sigurnih vozila, propisati obvezu korištenja zimskih guma za sve te kružni tokovi trebaju postati prioritet, umjesto upitnih prometnih rješenja i projekata -

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

Na hrvatskim cestama 2023. su poginule 274 osobe. Statistički, sa 71 poginulom osobom godišnje na milijun stanovnika (uzimajući realni broj stanovnika – 75) hrvatske ceste bile su 58 posto pogibeljnije (realno 67 posto) od prosjeka EU-a (45) te je Hrvatska, već tradicionalno, bila među tri prometno-sigurnosno najlošije zemlje u Europskoj uniji (lošije je stanje u Rumunjskoj i Bugarskoj).

Kad smo već očekivali da će se to loše stanje početi poboljšavati, kao hladan tu stiglo je MUP-ovo izvješće za prva četiri mjeseca 2024. Na našim je cestama bilo 12 posto više poginulih (65) i 21,7 posto više teško ozlijeđenih osoba nego u istom razdoblju 2023. No, bio je to tek uvod u loše ovogodišnje stanje, jer je u svibnju na našim cestama poginulo čak 27 osoba, gotovo dvostruko više od dosadašnjem mjesečnog prosjeka. Stoga je Hrvatska trenutačno vjerojatno prometno najnesigurnija zemlja EU-a.

Prema planu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 2011. – 2020. prije pet godina smo broj godišnje poginulih na cestama trebali spustiti na 213, a ove bismo godinu mogli završiti s više od 300! To pokazuje da se sustav prometne sigurnosti praktički raspao.

Ispunjenju postavljenog cilja pogodovalo je što je 0d 2011. nastao progresivan porast aktivne i pasivne sigurnosti automobila, najmanje dvostruko veći nego u razdoblju 2001. do 2010., a cestovnu infrastrukturu, dovršetkom mreže autocesta te izgradnjom/sanacijom državnih i županijskih cesta, poboljšali smo dvostruko više nego od uspostave Hrvatske dotada.

Neočekivana povoljna okolnost za ispunjenje cilja NPSCP-a bilo je masovno iseljavanje ih Hrvatske u proteklih deset godina, i to radno i vozački najaktivnijeg dijela stanovništva te prirodno odumiranje stanovništva. Došlo je do bitnih kvantitativnih i kvalitativnih promjena te je bazu za izračun razmjerne smrtnosti na cestama trebalo korigirati za 10 posto naviše.

Brz obzira na povoljne okolnosti i velika očekivanja, NPSCP je ‘krahirao’. Glavni problem dosadašnje strategije je što su prioriteti pogrešno definirani te se išlo preširoko, forsiralo i ulagalo u nebitno te se “od šume se nije vidjelo drvo”.

Stvari su u osnovi jednostavne, ne treba nam “Nacionalni program…”, svrhovitost novoga pokazuje “uspjeh” dosadašnjeg i loš početak novog! Treba nam uvođenje paketa bitnih mjera utemeljenih na stručnom tretiranju tri bitna čimbenika za sigurnost vožnje: vozač, okolina (sustav prometnice) i vozilo. Nažalost lošu ulogu za sigurnost cestovnog prometa odigrala je i odigrava prometna struka.

Pogrešna strategija koju je provodio i provodi još uvijek važeći “Nacionalni program…” su pogrešno definirani udjeli, odnosno utjecaji na prometnu sigurnost. Službena i, nažalost, utjecajna “prometna struka” inzistira na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto,

HR1, Dnevni ritam, 27. listopada 2023.
Prof. emeritus Ivan Dadić: ‘Vozači su krivi 33 posto, ceste 33 posto i vozila 33 posto’.
Prof.dr.sc. Željko Marušić: ‘Ne, vozači su krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto i upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu!’

Nije riječ (samo) o nestručnosti koja, nažalost, nije rijetka toj branši, nego o namjernom guranju strategije koja osigurava najviše prometnih projekat i profita, nauštrb sigurnosti cestovnog prometa i nacionalnih interesa.

To je isto kao kad bi “medicinska struka” sada utemeljila strategiju medicinske skrbi (i nužnih ulaganja) prema tezi da je za zdravlje stanovnika u 33 posto udjela kriv Covid-19. Za određene segmente u zdravstvu i mnoge pridružene poslovne subjekte nastao bi poslovni i financijski eldorado…

Nužno je sljedeće:

1. Utemeljiti Agenciju za sigurnost cestovnog prometa u sklopu Ministarstva prometa, koja bi bila odgovorna za funkcionalnost i sigurnost cestovnog prometa.

2. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

3. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

4. Poticati kupnju sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju nesigurnim vozilima. Trošarinu (PPMV) i godišnji porez na vozila (do 10 godina starosti) za nova vozila koja imaju pet zvjezdica za sigurnost po Euro-NCAP sustavu smanjiti za 50 posto, a ako imaju i sustav autonomnog kočenja, ukinuti. Na stara i nesigurna vozila, otklonom od štetnog populizma i političkog marketinga, uvesti progresivni malus.

5. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

6. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

7. Prometne projekte s visokoškolskim ustanovama financirati isključivo uz uvjet da 99 posto sredstava ostaje u njima, a 1 posto sveučilištu te da se koriste samo za djelatnike visokoškolskih ustanova (zaposlenike, honorarno angažirane i studente privatnim tvrtkama), izravne troškove izrade projekta te unapređenje znanstveno istraživačkog rada. Treba ukinuti još važeću praksu da 1 posto sredstava ide sveučilištu, samo 20 posto visokoškolskoj ustanovi, a 79 posto nositeljima projekta (!), što se često ugovaralo s privatnim tvrtkama, u vlasništvu ili povezane s…

Prilog:

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

1979. – 1605 (“crni” rekord)
…
1990 . – 1360
1991. – 1020
1992. – 975
1993. – 855
1994. – 904
1995. – 800
1996. – 721
1997. – 714
1998. – 646
1999. – 662
2000. – 655
2001. – 647
2002. – 627
2003. – 701
2004. – 608
2005. – 597
2006. – 614
2007. – 619
2008. – 664
2009. – 548
2010. – 426
2011. – 418
2012. – 393
2013. – 368
2014. – 308
2015. – 348
2016. – 307
2017. – 331
2018. – 317
2019. – 297
2020. – 237
2021. – 292
2022. – 275
2023. – 274

KAPTOL - Na tiskovnoj konferenciji u Općinskoj vijećnici Općine Kaptol najavljeni su Dani Općine Kaptol sa nizom događanja, koncerata, predavanja, radionica i svečanom sjednicom od 14. do 30. lipnja. Na tiskovnoj su govorili moderatorica Kristina Rupert, načelnik općine Mile Pavičić, direktor TZ Zlatni Papuk Tomislav Galić, koji su najavili datume i teme događanja.

U subotu, 8. lipnja 2024., počinje proljetna kampanja oralne vakcinacije lisica na području RH, čiji je cilj polaganjem mamaca s cjepivom protiv bjesnoće spriječiti mogući unos bolesti iz zemalja nepoznatog zdravstvenog statusa kao i održati status Hrvatske  kao zemlje slobodne od ove bolesti.

Program oralne vakcinacije lisica od iznimnog je značaja za javnost jer je bjesnoća smrtonosna zoonoza, te se ovom mjerom značajno utječe na povećanje kvalitete zdravlja ljudi i životinja u zemlji. Uz navedeno važno je istaknuti da se radi o programu koji je uspješan primjer povlačenja sredstava iz EU, jer se isti od 2011. godine sufinancira sredstvima EU.

Jedino RELEVANTNO istraživanje koje je 2019. točno prognoziralo svih 5 izbornih lista koje su ušle 2019. u Europski parlament. Daleko od točnog rezultata bili su Promocija plus, Ipsos, 2 u 1, Oraclum…

Po STARTmetar projekciji u Europarlament bi ušlo najviše 6 stranaka/blokova – HDZ, SDP koalicija, Možemo, Domovinski pokret, Pravo i Pravda i IDS/liberali. Moguće i samo 4!

HDZ 5 mandata, SDP 3, MOŽEMO, DP, IDS/LIBERALI I PRAVO I PRAVDA po 1 mandat – a blizu osvajanja mandata je i MOST.  Za 9 mandata je sigurno – za 3 mandata bore se Penava, Kolakušić, Flego i Petrov ! 

POŽEGA - Svoj Dan škole obilježila je velikom i svečanom priredbom OŠ Dobriše Cesarića iz Požege u dvorani Gradskog kazališta, u kojoj su posjetitelji popunili i sva stajaća mjesta i galeriju uz dvoranu. Uz učenike, učitelje i roditelje i obitelji svečanost su podržali svojim dolaskom svi ravnatelji požeških osnovnih škola te ispred osnivača grada Požege, pročelnica Odjela za društvene djelatnosti Maja Petrović. Sve njih je na početku pozdravila ravnateljica mr. sc. Lidija Pecko i istakla da je ovogodišnja tema Dana škole "Sreća" i da se cijela priredba odvija pod motom "Kad si sretan i sunce za tobom žuri!"

Nakon što je Zbor škole izveo Lijepu našu domovinu, započela je priredba u kojoj su se smjenjivali razredi od 1. do 7 koji su pripremili i uvježbali točke sa svojim mentoricama i mentorima. Bilo je tu recitacija, plesa, pjesme, igrokaza, recitala, sve skupa 12 točaka koje su sve burno popraćene pljeskom i ovacijama.

RIJEKA - Hrvatski kulturni dom na Sušaku u Rijeci u subotu 1. lipnja je ugostio 40. Smotru slovačkog folklora, koja je okupila izvođače i posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva. Ova manifestacija, koja se svake godine održava u drugom mjestu u RH , nakon deset se godina vratila u Rijeku i to kada Matica slovačka Rijeka također obilježava obljetnicu – 30 godina svog djelovanja.

Miroslava Gržinić, predsjednica Matice slovačke Rijeka i predstavnica slovačke nacionalne manjine u PGŽ-u, rekla je da zadovoljna je što su se poklopile dvije obljetnice. “Kako se manifestacija održava svake godine u drugom hrvatskom gradu gdje žive Slovaci, možemo reći da je ‘putujuća’.

Zahvaljujem svima koji su nam pomogli, pogotovo Savezu Slovaka koji nam je dao povjerenje za organizaciju, kao i svima koji su nam pomogli financijski – od grada, županije i Savjeta za nacionalne manjine iz HR i Republika Slovačka”.

Brojni uzvanici prisustvovali su ovoj manifestaciji:  veleposlanica Slovačke Republike u Republici Hrvatskoj Hana Kováčova, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH Tibor Varga, predsjednik Saveza Slovaka Mirko Vavra, saborski zastupnik za češku i slovačku nacionalnu manjinu Vladimir Bilek i Zlatko Komadina župan Primorsko-goranske županije.

Na smotri su nastupile matice slovačke iz Hrvatske: Ilok, Jakšić, Josipovac, Lipovljani, Međurić, Miljevci, Našički Markovac, Osijek i Rijeka. Nastupila su i dva hrvatska kulturno umjetnička društva s područja Rijeke.

Nastup Jakšičana s novim programom je razveselio sve okupljene, a poslije programa glazbenici MS „Kukučin - Kuntarić“ Jakšić razveselili su pjesmom sve prisutne.

Posjetitelji su mogli vidjeti izložbu tradicionalnih slovačkih ukrasa koje je predstavila, Anna Kulichova iz Slovačke, dugogodišnja suradnica s Maticom slovačkom Rijeka. Ona izrađuje ove lijepe ukrase, a ovom su prilikom došli da nam pokažu dodatke koji se koriste za ukrašavanje glave nevjesti poslije ponoći kad postaju žene - objasnila je Mirjana Gržinić.