
Vladimir
Majstori slavonskog čobanca – prijavite se
3. POŽEŠKI KOTLIĆ U PARKU KRAJ ORLJAVE -
POŽEGA – Po 3. puta u požeškom Parku kraj Orljave održava se zanimljiva eno-gastro manifestacija „Požeški kotlić“ koja uz požešku Fišijadu privlači svake godine tisuće posjetitelja. Na ovoj koja se održava 1. svibnja na Praznik rada natjecat će se majstori u kuhanju slavonskog čobanca, poznate delicije koja se rado jede u našem kraju. Brojne priče o dobrom čobancu raspredaju se, svatko ima svoju tajnu, neki u mesu, neki u začinima, a sad je prava prilika da se prijavite i pred stručnom komisijom dokažete da ste majstor od čobanca.
Ovo natjecanje u organizaciji Turističke zajednice grada Požege i pod pokroviteljstvom grada Požege održava se u sklopu obilježavanja 1. svibnja Praznika rada pa je gradonačelnik Zdravko Ronko uputio poziv građanima da dođu u Park kraj Orljave i zajedno uz slavonski čobanac proslave ovaj praznik.
Za sve natjecatelje još ima mjesta poručio je direktor Turističkog ureda Bruno Horvat, te pozvao na prijavu svih zainteresiranih u ured TZ. Svi natjecatelji uz uplatu kotizacije od 100 kuna dobivaju dva kilograma svinjetine, dva kilograma junetine i kilogram divljači, vodu i drva. Oni sa sobom trebaju ponijeti začine, kotlić, dobru kuhaču i naravno tajne kuhanja.
Najavljeno je dobro vrijeme a i za dobru zabavu će se pobrinuti Tamburaški sastav Da Capo. Za bogatu ugostiteljsku ponudu pobrinut će se tri ugostiteljske tvrtke koje će postaviti svoje štandove, a bit će moguće kušati i nagrađene čobance. – Očekujemo tridesetak majstora iz Požeštine i okolnih gradova koje privlači ovo natjecanje. Očekujemo dobro vrijeme i mnogo posjetitelja koji su ovu našu gastro manifestaciju pohodili i dosadašnjih godina – rekao je Bruno Horvat.Razgovor s gradonačelnikom Zdravkom Ronkom
Razgovor s gradonačelnikom Zdravkom Ronkom ususret izborima za članove vijeća mjesnih odbora grada Požege -
Mjesni odbori su prvi koji ističu potrebe građana,
zato su važni
Iduće nedjelje je dan izbora za članove vijeća mjesnih odbora grada. Najčešće to ne izaziva posebnu pozornost građana, jer se nekako ima osjećaj da mjesni odbori nemaju utjecaj na odlučivanje u Gradskom vijeću. U kojoj mjeri je to točno?
Gradonačelnik Ronko: Članovi vijeća mjesnih odbora su ljudi izabrani da bi definirali potrebe građana na svom području. A to ne može biti ne važno. Oni su prvi koji vide, prvi kojih se dotiče problem života i stanovanja u nekoj ulici ili naselju i dakako prvi koji preko tog linka (mjesnog odbora) uspostavljaju vezu s gradskom upravom. Zato biti član vijeća mjesnih odbora ne može biti nevažno.
Ali mogu li o čemu odlučivati!?
Gradonačelnik Ronko: Gradsko vijeće na prijedlog gradonačelnika donosi proračun i program rada za predstojeću godinu i projekcije za naredne dvije godine temeljem kojeg je potrebno osigurati sredstva za rad gradske uprave, kulturnih ustanova (muzej, knjižnica, kazalište), predškolskih i školskih ustanova, vatrogastva, sporta, socijalnog programa, poticanja gospodarstva, te niza kulturnih i sportskih manifestacija. I to su plus-minus zadane veličine.
Čistoća grada, zimska služba, gradski prijevoz, održavanje i izgradnja vodovoda i odvodnje, zelenih i cvjetnih površina, igrališta, trgova, cesta i nogostupa, javne rasvjete i da ne nabrajam u domeni je komunalnog programa uvjetovanog kako iskazanim potrebama (upravo kroz mjesne odbore) tako i mogućnostima proračuna. I upravo je tu, ta odlučujuća uloga mjesnih odbora jer prijedlog koji se podnosi Gradskom vijeću na usvajanje uz uvažavanje fiskalnih mogućnosti sadrži ustvari iskazane zahtjeve mjesnih odbora. kojima je cilj postizanje višeg standarda življenja građana. Dakle, mjesni odbori imaju itekako odlučujuću ulogu u podizanju standarda i kvalitete življenja naših građana.
Ponekad se može čuti kako Grad o nekim mjesnim odborima nedovoljno brine. Kakva je situacija s realizacijom njihovih programa za prošlo četverogodišnje razdoblje?
Gradonačelnik Ronko: Nakon izbora za vijeća mjesnih odbora 2008. i njihovog konstituiranja vijeća su u skladu sa Statutom Grada donijela svoje programe koji su na neki način činili „skupnu željoteku“. Svi oni iskazali su što bi željeli da se na njihovom području sagradi ili uredi. I sve je to dakako manje ili više potrebno i opravdano, no ponešto toga bude i nerealno. Što zbog ograničenih financijskih mogućnosti posebno u ovom već četverogodišnjem razdoblju krize i recesije, što zbog činjenice da dio želja nije u našoj nadležnosti već u Hrvatskim vodama, Hrvatskim šumama ili pak u ministarstvima, drugim državnim tvrtkama i tijelima. Dobar dio problema je i sa ishođenja potrebnih dozvola za izgradnju ili adaptaciju kao i niza neriješenih imovinsko pravnih odnosa koji nam dakako koče izvršenje tih programa.
U kojoj mjeri je ta kako kažete „željoteka“ izvršena i kakva je bila suradnja s članovima mjesnih odbora ?
Gradonačelnik Ronko: Unatoč svemu tome, programe smo usuglasili, odredili prioritete i godinu za godinom izvršavali što se izvršiti dalo. Zadovoljan sam ostvarenim. Ako bi trebao govoriti u brojkama, programe smo izvršili s oko 80%, a u novcu bi to mogli potkrijepiti s brojkom od 60 milijuna kuna.
A to svakako nije malo, naravno i nikad dovoljno!
Što se pak tiče suradnje neću toliko iskazivati zadovoljstvo, to je valjda evidentno, već se želim posebno zahvaliti na toj suradnji. Još jednom, velika vam hvala poštovani članovi vijeća mjesnih odbora. Gdje god smo i kad god smo radili na području bilo kojeg mjesnog odbora imali smo svesrdnu pomoć bez koje ne bi išlo. Niz naizgled nerješivih problema bilo da je riječ o sustavu oborinskih voda, postavljanja vodovodne ili kanalizacijske infrastrukture pa do trasiranja cesta ne bi uopće mogli odraditi da nije bilo njih. Oni su upravo u tim situacijama bili najbitniji i na najuvjerljiviji i najbolji način znali sa svojim susjedom donijeti odluku kako dalje.
Kako procjenjujete mogućnosti za prosperitet Grada u idućem razdoblju?
Gradonačelnik Ronko: Novca sigurno neće biti puno više, jasno je da ga neće biti dovoljno, ali vjerujem da će se Hrvatska već ove godine pokrenuti u pozitivnom smjeru, prvenstveno u povećanju proizvodnje i zapošljavanja. I dakako da će se ti programi Vlade osjetiti i kod nas. Tim više što s te razine više neće biti kočničara i opstrukcija, a mogu i reći, već sad se puno, puno lakše diše. Nije na odmet istaći da smo u proteklom razdoblju pripremali i niz projekata investicijskog karaktera koji su spremni kako za kandidiranje pri fondovima EU tako i za javno-privatno partnerstvo. Ne bih sad detaljizirao jer će se to za kratko vrijeme pokazati. No u svakom slučaju na iduće razdoblje gledam optimistično.
Pred izborima smo, liste su utvrđene, kako procjenjujete daljnji ishod izbora:
Gradonačelnik Ronko: Važno je da građani iziđu na izbore i odluče tko će i dalje iskazivati njihov glas i interes. Meni kao gradonačelniku osobito je važna dobra komunikacija s članovima vijeća mjesnih odbora kako bi taj glas i taj interes uz pomoć gradske uprave i Gradskog vijeća mogao oživotvoriti i pretočiti u stvarnost. Najveći dio dosadašnjih članova tih vijeća kroz ove četiri godine pokazao je da su bili na visini zadatka ne štedeći ni trud ni vrijeme za zajedničko nam dobro. Vjerujem da će tako biti i u narednom razdoblju.
Kako ocjenjujete politički pluralizam prema kandidacijskim listama?
Gradonačelnik Ronko: Ne biramo stranke, niti strane, biramo mjesne odbore svog grada. No, neke političke stranke ponekad na mjesnim odborima uvježbavaju slijedeće izbore, lokalne pa i parlamentarne, druge se pak jednostavno ne žele umarati nečim što misle da nije važno, jer nema političku moć. Na njima je da se postave po vlastitoj želji i odabiru. Za mene ovi izbori su važni, kao i sve što čini život ovog prelijepog Grada.
Postali ekipni državni prvaci
UČENICI TEHNIČKE ŠKOLE TRČALI KROS SPORTSKIH NOVOSTI -
ZAGREB - Učenici Tehničke škole iz Požege državni su prvaci u 29. Krosu Sportskih novosti u kategoriji 3. i 4. razreda srednjih škola za mladiće, koji se trčao 22. travnja na Bundeku u dužini od 2.000 metara. U toj kategoriji nastupilo je stotinjak mladića, a među njima su učenici Tehničke škole osvojili ekipno prvo mjesto i to rezultatima: 6. mjesto Luka Galić, 7. mjesto Milan Jakovljević, 13. mjesto Krešimir Banović i 17. mjesto Božidar Banović. Učenike je pripremao i na natjecanje vodio mentor prof. Milan Trgovčić. – Nemamo uvjete za pripreme, jer nemamo atletske staze, a pripreme provodimo kroz nastavu i igranje nekih sportova. Najspremniji su oni koji igraju nogomet, jer se više kondicijski pripremaju, pa je stoga ovaj naš rezultat još više iznenađenje i pravi uspjeh.
Da bi uspjeh bio još veći, naš sugrađanin Sandy Protić koji je trenutno učenik 12. Gimnazije iz Zagreba pojedinačno je po 6. put uzastopno osvojio 1. mjesto, ovaj put u istoj kategoriji – istakao je Milan Trgovčić.
Proljetni kros Sportskih novosti poduprli su u organizaciji Hrvatski atletski savez i Ministarstvo znanosti, sporta i obrazovanja, a i dalje je najmasovnije trčanje u prirodi za učenice i učenike osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske.
Noć knjige – knjige na dar
NOVA MANIFESTACIJA GRADSKE KNJIŽNICE POŽEGA -
POŽEGA – Povodom 23. travnja Svjetskog dana knjige u Hrvatskoj je pokrenuta manifestacija Noć knjige da se knjizi vrati status koji bi joj trebao pripadati i u ovom modernom društvu. Zamisao svjetskog obilježavanja dana knjige na ovaj datum nadahnuta je katalonskom tradicijom darivanja ruža i knjiga na dan sv. Jurja, dok povijest svjetske književnosti pamti 23. travnja 1616. god. kao dan smrti Miguela Cervantesa i Williama Shakespearea.
Organizator događanja su Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb, Knjižnice grada Zagreba, Zajednica nakladnika i knjižara HGK, Knjižni blok – inicijativa za knjigu, Moderna vremena Info, Udruga za zaštitu prava nakladnika i Gradska knjižnica i čitaonica Požega u gradu Požegi.
Ispred ulaza u knjižnicu, te u hodniku knjižnice na stolovima su bile postavljene stotine knjiga u akciji Darujmo knjigu – Knjižnica daruje Vama a Vi jedni drugima, gdje su svi posjetitelji mogli sebi izabrati interesantnu knjigu za njih. Pohvalno je što su brojni posjetitelji ponijeli i svoje knjige koje su darovali drugima.
Na dječjem odjelu održavala se pričaonica priča pod nazivom Priče za laku noć, na kojoj su bake pričale priče za djecu iz vrtića i nižih razreda osnovne škole.
- Priče za laku noć nam pričaju umirovljene učiteljice Marija Dubijel i Tonka Ivančević, koje su s oduševljenjem pristale da budu dio naše Noći knjige, da zajedno malim čitateljima kojima je knjiga jako bitna prošetaju kroz svijet bajki. Njihove su priče vrlo zanimljive, a nakon priča djeca će oslikati ono što im se u priči najviše svidjelo – rekla je voditeljica Dječjeg odjela Đurđa Kopunić. Nešto kasnije na istom odjelu započela je Potraga za izgubljenom knjigom pomoću mape u kojoj su učestvovali učenici trećih i četvrtih razreda.
Na Glazbenom odjelu bilo je vrlo napeto, i ni stolice viška. Sve ih je privukla projekcija filma Koko i duhovi. Pravi kino štimung upotpunila je Ivana s glazbenog odjela priredivši za sve gledatelje fišeke s kokicama. Nakon duhova manje gledatelja nije bilo niti na Noć Roling Stonesa – film, glazba, knjiga povodom 50. godišnjice postojanja ove glazbene grupe.
U čitaonici je za to vrijeme mag. Ana Pirović čitala pjesme Federica Garsia Lorke uz glazbenu pratnju prof. Luke Vlašića, koji je održao i svoj gitaristički koncert.
- Dočekali smo prvu noć knjige u Hrvatskoj i Požegi. Cijela Gradska knjižnica se uključila u ovu akciju i moram reći da smo jako zadovoljni. Ujedinili smo se izdavači, pisci, knjižničari i čitatelji da svi zajedno promičemo tu knjigu, da je uzmu u ruke. A kako, da je jedni drugima daruju. Akcija je odlično uspjela, naši sugrađani su donosili knjige koje im nisu potrebne, ali su zato pronašli za sebe onu koju će pročitati – istakla je ravnateljica Jasenka Bešlić.
Svi odjeli su bili otvoreni do kasno u noć, na svakom odjelu djelatnice knjižnice su pripremile slane kiflice i slatke kolače, te osvježenje za sve posjetitelje. Knjige ste mogli vratiti bez zakasnine, ako ste se našli na prvoj Noći knjige.
SDP traži još jedan mandat za Mjesne odbore
GRADSKA ORGANIZACIJA SDP POZIVA GRAĐANE NA IZBORE -
POŽEGA – Gradska organizacija SDP-a se obratila putem tiskovne konferencije građanima Požege i pozvala sve građane da izađu na nedjeljne izbore za Vijeća mjesnih odbora i da povjerenje daju kandidatima s liste SDP-a. – U posljednje četiri godine izvršili smo 80% programa MO te za njihove programe utrošili oko 60 milijuna kuna, i to bez izdvajanja za socijalni program, sport ili kulturu. Nadamo se da će građani prepoznati naš rad u MO i u gradskoj upravi, da će nam kao i posljednjih desetak godina pokloniti povjerenje i omogućiti da izvršimo u narednom periodu planove koje imamo za dobrobit naše prelijepe Požege i njenih građana – rekao je Rastislav Navratil, predsjednik GO SDP-a Požega, te kratko prokomentirao napade dviju minornih stranaka koji lažima i bezočnim pamfletom sami sebe najbolje oslikavaju.
SDP je u dosadašnjem mandatu osvojio vlast u 34 Mjesna odbora od 36 koliko ih ima u gradu Požegi i prigradskim naseljima. – Mi uzdignuta čela izlazimo pred svoje građane i tražimo od njih još jedan mandat za naredno četverogodišnje razdoblje na izborima za MO. Svi oni koji se predstavljaju nekim spasiteljima grada Požege a za kojega nisu ništa učinili, a posebno oni kojih nema nigdje, a čine ostatke stranaka koje su svojim neradom uništili. Sve u čemu oni sudjeluju je zadatak blatiti SDP kao stranku i sadašnjeg gradonačelnika. Mi im poručujemo da nemaju nikakve šanse na predstojećim izborima za MO – rekao je Vicko Njavro, predsjednik Foruma seniora SDP-a.
Tajnik GO SDP-a Tihomir Aleksić pozvao je građane da u nedjelju od 07-19 sati izađu na izbore i daju povjerenje listama SDP-a koje su okupile građane koji se ističu svojim sposobnostima. - Izbori su prilika da izaberete osobe koji će se brinuti da vaša ulica i vaš kvart bude uređen, osobe koje će predlagati mjere razvoja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša. Dajte povjerenje onima koji će pretočiti sva mišljenja o stvaranju boljeg života u vašem gradu.
Nejasni im kriteriji i način isplate
DIO SELJAKA DOBIO POTPORE, NO MNOGI JOŠ U IŠČEKIVANJU -
Nakon godinu i pol sušnog razdoblja, višestruko skupljeg goriva i repromaterijala, mraza koji je poharao usjeve i voćnjake, tešku situacija u domaćem agraru nije obećanim isplatama potpora olakšala ni država.
Iako se u resornom Ministarstvu tvrdilo kako je na račune seljaka uplaćeno više od 736 milijuna kuna potpora od ukupno 1,114 milijarde kuna predviđenih u prvom kvartalu ove godine, malo njih se uistinu i obradovalo. Uz to je s adrese Ministarstva obećano polovicu duga isplatiti u novcu, drugi dio u vrijednosnim papirima, a s realizacijom se krenulo tvrde, tri mjeseca prije zakonskoga roka. Sve to zbog proljetne sjetve koja još traje i nikad se nije odvijala u tako teškim uvjetima. I dok u Ministarstvu tvrde jedno, seljaci na terenu tvrde drugo zbunjeni kriterijima i novim modelom isplata.
Na farmi muznih krava, jednoj od najvećih u Požeško slavonskoj županiji, nisu zadovoljno upravo pristiglim potporama. Dugogodišnji proizvođač mlijeka Željko Strapač kaže kako od svojih 120 grla sa sadašnjom cijenom mlijeka jedva uspijeva poslovati, a potpore su znatno manje od očekivanih. - Dobijete uplate prema nekih sedam osnova, ali nigdje nije naznačeno na što se iznosi konkretno odnose. Ne znate je li to novac za krave, zemlju, mlijeko. To je nemoguće iščitati pa se svatko od nas sretnika koji je uopće dobio dio potpore od države s pravom pita ostavlja li se ovakvim modelom isplate prostor za manipulaciju. S mojom se računicom isplate nikako ne poklapaju - ističe Strapač te upozorava kako je modulacijom umanjen iznos potpora za nekih osam posto.
Iako su potpore već odavna trebale 'sjesti', račun obitelji Abramović koja je nadomak Čaglina razvila ribnjačarstvo, stoje i dalje prazni. - Još ni lipe nismo dobili, a kriteriji isplate nikome nisu jasni. Ne stoji ni izjava ministra Linića da novac neće sjedati onima koji imaju poreznog duga jer znam nekoliko ljudi koji imaju porezni dug veći od poticaja, a poticaji su im ipak isplaćeni. S druge strane ima onih koji ne duguju državi ni kune, a novac od potpora nisu dobili - kaže Nataša Abramović koja za hranidbu ribe na pet hektara ribnjaka na okolnim poljima uzgaja ratarske kulture.
Ništa još od obećanih poticaja ni na najvećem ekološkom gospodarstvu u ovom dijelu Hrvatske, onom u Venju, u obitelji Enjingi. Osim ekoloških vinograda, tu su i kompleksi pašnjaka i livada za ekološki uzgoj mesnih goveda u sustavu 'krava tele'. - Izgubio sam svaku volju i nadu. Ništa nisam dobio – ni za blago, ni za zemlju, ni za oranice, pašnjake. Volio bih da tih poticaja uopće i nema, ali da nam država omogući uvjete proizvodnje i poslovanja kakvi su vani. Ovo što se kod nas događa odavno je izvan svake pameti - kaže Ivan Enjingi. I dok se nekima posrećilo pa će im pristigli novac ipak olakšati proizvodnju ovoga proljeća, mnogi još čekaju s nadom da potpore neće stići prekasno. SN
Razminirana tek trećina područja
JOŠ UVIJEK AKTUALNA PROBLEMATIKA RAZMINIRANJA ŽUPANIJE I OPASNOSTI OD MINA -
POŽEGA - Tijekom ovoga mjeseca koji je posvećen svjesnosti opasnosti od mina učestalije se govori o problemu razminiranja i opasnostima od mina. Hrvatska u 12 županija i 101-om gradu i općinama ima još 736 kvadratnih kilometra minski sumnjivog područja od kojih se 45 kilometara nalazi u Požeško-slavonskoj županiji. Najviše minski sumnjivih površina u županiji je šumsko i poljoprivredno zemljište i županija se nalazi na sredini tablice onih županija koje na svom području imaju minski sumnjivih površina.
U našoj županiji i nadalje najviše nerazminiranih površina ima grad Pakrac a zatim slijedi Lipik te općine Brestovac i Velika.
Razminiranje minski sumnjivih područja vrlo se sporo obavlja. Na području Požeško-slavonske županije razminirano je tek 20 kvadratnih kilometara što nije ni trećina ukupno minsko sumnjivog područja. Nešto je bolja situacija ipak na razini Hrvatske gdje je od 1998. godine do danas razminirano nešto više od 400 kvadratnih kilometara na što je utrošeno 3, 8 milijardi kuna.
- Najviše projekata sada se odnosi na razminiranje obradivih površina no dosta se radi i u šumama kako bi i one bile gospodarski iskoristive. Od ustroja HCR-a razminirano je oko 400 kvadratnih kilometara, no sada radimo i s puno više kapaciteta a zadnjih godina su se i povećavala sredstva za taj posao - doznajemo od Mladena Crnkovića, predstojnika ureda ravnatelje HCR-a.
- Od 1991. godine do danas poginulo je 508 osoba. U 1.964 incidenta ukupno je nastradalo 1.900 osoba. U Požeško-slavonskoj županiji od 1998. godine ukupno je devet osoba nastradalo od kojih jedna smrtno - kaže Crnković podsjećajući kako je na žalost i ova godina započela tragično sa stradavanjem jednog pirotehničara kod Osijeka nakon čega je nastradala još jedna osoba.
I ove će godine u Hrvatskoj biti razminirana oko 74 kvadratna kilometra minski sumnjivog područja. Za to bi trebalo osigurati oko 290 milijuna kuna. Nacionalnim je programom predviđeno da Hrvatska bude bez mina 2019. godine, a sve do tada važno je upozoravati na opasnosti od mina jer su posljedice stradavanja najčešće tragične.
V.Re.
Pripreme za veliki jubilej
LOVAČKO DRUŠTVO "PAPUK" IZ BIŠKUPACA -
BIŠKUPCI - Lovačko društvo "Papuk" iz Biškupaca na svojoj je 79. Godišnjoj skupštini prihvatilo izvješća o radu, te donijelo planove za daljnje aktivnosti. Predsjednik društva Robert Sakoman istakao je pripreme za jubilej 80 godina postojanja društva kojega slave dogodine, a za tu prigodu obnovit će lovački dom, te izdati monografiju o povijesti "Papuka". Tajnik Stipo Barukčić dodaje da su obnovljeni objektu u lovištu, te u fazaneriju pušteno 100 fazana što će se nastaviti i ove godine.
Lovnik Slavko Bunjevac dao je podatke o odstrjelu divljači u prošloj godini i to 14 divljih svinja, 16 komada srneće divljači, 20 zečeva, 162 fazana i 51 prepelica dok je tijekom šest lovova na štetočine odstrijeljeno 8 lisica. Društvo ima vlastita jata fazana i trčki, a u potkrovlju lovačkog doma uređeno je i opremljeno desetak soba za smještaj gostujućih lovaca. (T)
Šumari sele iz neprimjerenih baraka
GRADI SE NOVA ZGRADA ŠUMARIJE LIPIK -
LIPIK - U tijeku je gradnja nove zgrade Šumarije Lipik pa će njeni zaposlenici krajem ljeta konačno useliti u prostor primjeren za rad. Vrijednost objekta je oko 3 milijuna kuna koje će osigurati Hrvatske šume. - Ove montažne barake izgrađene su još 1983. godine i u međuvremenu su 'preživjele' rat, jaku tuču i pijavicu što ih je znatno oštetilo pa su sada potpuno neadekvatne za boravak. Najveći problem nam je mehanička radionica koja je sada smještena u preuređenu štalu – rekao je upravitelj Šumarije Slobodan Katunar.
Trideset i devet lipičkih šumara trenutno na raspolaganju imaju svega 150 četvornih metara radnog prostora dok će nova zgrada na dvije etaže imati 400 četvornih metara. U sklopu objekta nalazit će se i suvremeno opremljena mehanička radionica a projekt predviđa i uređenje prilaznih putova, parkirališta i zelenih površina. (vm)
Treći malonogometaši u Hrvatskoj
MNK BONITA NA PRVENSTVU HRVATSKE ZA KADETE -
POŽEGA – Malonogometni klub Bonita sudjelovao je po peti puta na završnici Prvenstva Hrvatske za kadete u Kastvu i postigao odličan rezultat. Oni su u konkurenciji 16 klubova pobjednika po regijama osvojili treće mjesto u Kastvu. Na prvenstvo su putovali uz potporu i financijsku podršku grada Požege, te su se po povratku s peharom zahvalili požeškom gradonačelniku Zdravku Ronku, koji je za njih organizirao prijem.
- Vjerovali smo u vas i prije i zato ćemo vas pratiti i dalje, jer od vas očekujemo nove uspjehe. Vrata ovog gradonačelnika i grada Požege uvijek će vam biti otvorena – istakao je gradonačelnik Ronko.
Svih pet puta smo imali i uspjeha na Prvenstvu Hrvatske, tri puta smo osvojili drugo mjesto, jedanput sedmo i evo sada treće mjesto. Ponosan sam na svaku generaciju, a ova ekipa je već puno napravila – istakao je trener Dejan Marić na prijemu u gradskoj vijećnici.