
Vladimir
Obrađeno samo 5 testiranja pa Županija nema novopozitivnih osoba, a aktivno je još 28 oboljelih od Covid 19
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 28 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 12 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 16 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 126 osoba, a ukupno je testirana 28561 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 5 uzoraka te nema novopozitivnih osoba.
Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.
Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr
Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204
Općina Kaptol provodi prodaju zemljišta u gospodarskoj zoni "Novi Bešinci"
KAPTOL - Općina Kaptol raspisala je Javni natječaj i obavještava sve zainteresirane pravne i fizičke osobe o prodaji. Radi se o natječaju za prodaju zemljišta u Gospodarskoj zoni "Novi Bešinci". Rok za dostavu ponuda je 15 dana od dana objave natječaja. Detalje i uvjete natječaja pročitajte u prilogu.
Recept za tunu: novo normalno nenormalne budućnosti
Temperatura raste, more se zakiselilo, vrste nestaju, oluje uništavaju ribarice. U posljednjem znanstvenom monologu, Sandra Vlašić i Filip Šovagović vode nas u moguću budućnost koju bismo trebali izbjeći.
Klimatske promjene imaju veliki negativni utjecaj na globalnoj razini, a učinci se ne osjete samo na kopnu, već i u moru. Moge vrste migriraju u potrazi za hranom i boljim uvjetima, dok druge nestaju. Uz dodatni pritisak na riblje stokove uslijed prekomjernog izlova i uništavanja staništa, mnoge priobalne zajednice promjene osjete već danas. Manje ribe znači manje hrane i manje prihoda za one ljude čiji životi ovise o moru, a svaka promjena ima dalekosežan utjecaj na prirodu, gospodarstvo i društvo u cjelini.
WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode je 2020. godine provela istraživanje u utjecaju klimatskih promjena na mali gospodarski ribolov u zemljama u razvoju. Posljedice su negativne za većinu vrsta riba koje se love u malom gospodarskom ribolovu, uključujući one komercijalno najvažnije kao što su srdele, inćuni i tuna. Promjene će najviše osjetiti zajednice za koje je ribarstvo glavni izvor hrane i prihoda, ali i sve zemlje koje uvoze proizvode iz ribarstva. Europska unija je jedan od najvećih uvoznika, a polovica uvoza dolazi iz zemalja u razvoju. Što to znači za globalnu sigurnost hrane u svijetu koji će zbog porasta stanovništva trebati više morskih resursa nego ikad prije? Što ako ono što danas uzimamo zdravo za gotovo sutra postane nedostupno? O tome govori i “Recept za tunu”, znanstveni monolog Sandre Vlašić.
Kako odabrati bolju budućnost?
Znanstvenici procjenjuju da bi održivo upravljanje ribarstvom, ako se provodi na globalnoj razini, moglo povećati biomasu ribe u oceanima za 60%, ali samo ako se globalno zagrijavanje zadrži unutar 1,5°C. Održivo upravljanje uključuje i smanjenje odbačenog ulova, povećanje potražnje za malim i brzorastućim vrstama riba, te prelazak na održivi uzgoj proizvoda iz ribarstva.
“Alternativne budućnosti su moguće, a na nama je da iskoristimo sva dostupna znanja i tehnologije koje mogu olakšati bolje upravljanje morima i oceanima, vodeći pritom računa da stvorimo snažne, otporne i sigurne zajednice”, zaključio je Danijel Kanski, voditelj morskog programa u WWF Adriji.
Za više informacija o tome kako svatko od nas može učiniti razliku posjetite WWF-ov vodič za kupnju održivih proizvoda iz ribarstva ili izračunajte kako vaš morski tanjur utječe na klimu, a ako ste propustili prethodne monologe kliknite OVDJE (Leon Lučev) i OVDJE (Nina Violić).
EKONOMIJA U KORONI - Ponovno nema ni riječi o ekonomskim mjerama za poduzetnike
Drago nam je da je Vlada RH uvažila veći dio zahtjeva udruge Glas poduzetnika, ali potrebni su mnogo snažniji koraci kako bi se spasilo tisuće tvrtki i zaposlenika -
Vlada Republike Hrvatske danas je objavila da se od 15. veljače otvaraju teretane i fitness centri, kafićima je dopušteno prodavati kavu za van, omogućila se nastava u školama za strane jezike, a radit će i kladionice, automat klubovi i casina. Udruga Glas poduzetnika pozdravlja otvaranje i određeno popuštanje mjera, no moramo upozoriti da to jednostavno nije dovoljno. Kao što smo istaknuli već mnogo puta, Vlada RH na neke djelatnosti jednostavno zaboravlja te ignorira njihove vapaje. Otvaranje i popuštanje mjera nije dovoljno, potrebno je poduzeti mnogo snažnije korake.
Već gotovo godinu dana, event industrija, povremeni prijevoz putnika, putničke agencije i mnoge druge djelatnosti su zatvorene, ali ne samo zbog mjera koje je donio Nacionalni stožer civilne zaštite. Vlada RH nije donijela adekvatne ekonomske mjere od samog početka pandemije, što će uzrokovati propast mnogih mikro, malih i srednjih poduzetnika. Također, naknada za fiksne troškove omogućena je za samo jedan dio poduzetnika, a potrebno je proširiti ovu mjeru i na sve ostale djelatnosti s velikim padom prometa. Bitno je istaknuti da se trenutne “mjere” odnose samo na očuvanje radnih mjesta, što je namijenjeno zaposlenicima, dok su troškovi tvrtki daleko veći. Kreditne linije i bespovratna sredstva teško su dostupni poduzetnicima, što dodatno otežava njihovu situaciju. Mnogi poduzetnici su već založili svoju privatnu imovinu jer očekivana pomoć nikada nije stigla.
“Nakon 2,5 mjeseca i prosvjeda od 10.000 građana, Vlada RH je počela ispravljati diskriminatorne odluke koje je donijela i prihvatila je većinu prijedloga UGP-a. Drago nam je da se otvaraju teretane, škole stranih jezika i kockarnice, ali nepravedno je nedozvoljavanje rada i ugostiteljskim objektima. Naime, kava za van je samo ispravak nepravde od studenog prošle godine. I dalje smatramo da ekonomske mjere nisu adekvatne i tražimo obeštećenje za sve s padom od 60% i to minimalno 100.000 kuna po tvrtki, kao i pokrivanje fiksnih troškova minimalno od prosinca prošle godine. Uostalom, ako se ima novca za kupnju INA-e i aviona, mora se imati i za adekvatno obeštećenje poduzetnika.” - rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Također, moramo istaknuti da čak i kada popuštaju mjere, vidimo da ponovno postoje dvostruki kriteriji. Primjerice, dopušten je rad teretana i fitness centara, ali nije dopušten rad sportskih centara, plesnih škola i dječjih igraonica. Također je omogućen rad kockarnica, a nije omogućen rad čak ni terasa ugostiteljskih objekata. Ono što je potrebno je da Vlada RH i Nacionalni stožer civilne zaštite konačno usklade sve mjere te da ih prilagode trenutnom stanju. Od samog početka pandemije, upozoravali smo na neadekvatne mjere, dvostruke kriterije i nerazumijevanje situacije u kojoj se nalaze mikro, mali i srednji poduzetnici.
Tražimo od Vlade RH i resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja da pod hitno predstave plan za spas gospodarstva i adekvatne ekonomske mjere za sve poduzetnike.
U posljednja 24 sata Hrvatska bilježi 198 novih slučajeva zaraze korona virusom uz 19 preminulih osoba
U posljednja 24 sata zabilježeno je 198 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2.298 -
Među njima su 943 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 89 pacijenata.
Preminulo je 19 osoba a ukupno do sada imamo 5.318 preminulih osoba od Covid 19.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 237 657 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavila 230 041 osoba od toga 332 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 12 526 osoba.
Do danas je ukupno testirano 1 266 189 osoba, od toga 5219 u posljednja 24 sata.
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr
Danas 14. veljače obilježavamo Valentinovo, Dan sv. Valentina a taj se dan slavi kao Dan zaljubljenih
Kako prenosi legenda sv. Valentin bio je biskup i živio u Rimu. U to je doba rimskim vojnicima bilo zabranjeno sklapati brakove, jer je njihov car Klaudije bio uvjeren da se onda vojnici neće srčano i predano boriti. Svi su svećenici poštivali carevu odluku, osim Valentina. On je potajno počeo održavati ceremonije vjenčanja svih mladih koji su to htjeli. Po legendi radilo se o braku mlade kršćanske s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji. Vlasti su ga otkrile i zatočile u tamnicu, gdje je i ubijen 14. veljače. Mučeničku smrt pretrpio je u dobi od 63 godine, te je pokopan na mjestu gdje je u IV. stoljeću podignuta crkva, da bi početkom 17. stoljeća sazidana katedrala; u Ternijskog katedrali se i danas čuva svečevo tijelo.
Dan zaljubljenih praznik je koji se stoljećima obilježava u većini zemalja diljem svijeta. Dakako, svaka kultura poštuje specifičan način proslave Valentinova pa tako dok ga neke zemlje vide kao dan ljubavi, druge ga posvećuju prijateljstvu, a neke ga slave čak dva puta godišnje.U Hrvatskoj se obilježavanje Valentinova kao dana zaljubljenih vezuje za utjecaje iz američke kulture. To je dan kad se u svijetu kupi najviše ruža i dan kad se (nakon Božića) pošalje najviše čestitki. U novije se vrijeme Valentinovo povezuje s većom potrošnjom i kupnjom darova. Moramo biti svjesni da osobama koje volimo i do kojih nam je stalo trebamo svakodnevno iskazivati ljubav i pažnju, a ne čekati Valentinovo. U našoj kulturi ovaj se blagdan obično iskazuje malim znakom pažnje voljenoj osobi – cvijećem, čokoladom ili odlaskom na romantičnu večeru. Dok ga neki smatraju prigodnim načinom za proslavu svoje ljubavi, drugi izbjegavaju Valentinovo smatrajući ga potpuno nebitnim blagdanom.
Isplata prve rate potpora izravnih plaćanja poljoprivrednicima kreće u srijedu 17. veljače
U srijedu, 17. veljače 2021. godine započinje isplata prve rate izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja poljoprivrednicima u ukupnom iznosu od gotovo 2,3 milijardi kuna. Bit će isplaćena sredstva obračunata po površini poljoprivrednog zemljišta i to za osnovno, zeleno i preraspodijeljeno plaćanje te za mlade poljoprivrednike.
U prvoj rati isplatit će se i proizvodno vezane potpore za krave u proizvodnji mlijeka, krave dojilje, ovce i koze, voće, povrće, šećernu repu i krmno proteinske usjeve te potpore male vrijednosti za: duhan, maslinovo ulje, rasplodne krmače, mliječne krave, očuvanje izvornih i zaštićenih kultivara. Također će u prvoj rati biti isplaćena potpora za IAKS mjere ruralnog razvoja Potpora područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima (Mjera 13) i Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (M10.1.9).
U ožujku i travnju započinje isplata potpora poljoprivrednicima za Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene (Mjera 10), Dobrobit životinja (Mjera 14), Ekološki uzgoj (Mjera 11) te Proizvodno vezanu potporu za tov junadi.
Podsjetimo, u studenom 2020. godine poljoprivrednicima je isplaćen predujam izravnih plaćanja u iznosu od 1,6 milijarde kuna što je gotovo 300 milijuna kuna više nego godinu prije.
Također, tijekom siječnja je isplaćeno 93 milijuna kuna potpore za izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja za područja koja su pogođena katastrofalnim potresom i poplavama.
Kroz sve oblike Izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja poljoprivrednicima ćemo ove godine isplatiti ukupno 4,1 milijardi kuna, temeljem podnesenih jedinstvenih zahtjeva za potporu u 2020. godini.
U završnom dijelu odobravanja isplate slijedi poravnanje računa za sve potpore te će kroz poravnanje biti isplaćeno oko 100 milijuna kuna.
Kasno sinoć HGSS pronašao i spasio dvoje mladih ali promrzlih planinara
Kasno sinoć ekipe HGSS Požega i HGSS Orahovica uspjeli su pronaći dvoje mladih planinara, 20-godišnjeg mladića i djevojku iz Nuštra, koji su nakon što su utvrdili da su promašili put kojim su se trebali kretati pri povratku na Jankovac, gdje su ostavili automobil, poslali svoje koordinate i pozvali pomoć. Oni su krenuli prema Bazi i došli baš na prostor gdje je čistina na kojoj inače uvijek jače puše vjetar. Slanje svog položaja je u svakom slučaju olakšalo traženje, koje je bilo vrlo teško i nisu ih iz HGSS-a odmah pronašli, jer su na tom mjestu temperature padale i do -13 stupnjeva, puhao jako hladan vjetar koji je temperaturu još snižavao i otežavao kretanje.
Spasioci su se nakon pronalaženja dvoje planinara uputili u Planinarsku kuću na Jankovcu gdje su se svi utoplili, okrijepili i zahvalili na još jednoj uspješnoj potrazi. Iako je bio subotnji sunčani dan, ipak nije vrijeme poduzimati takve planinarske poduhvate, jer je zimsko doba a planina uvijek prevrtljiva, posebno onaj negostoljubiviji sjeverni dio Papuka. Iz Požeške doline Papuk uvijek izgleda ljepše, nema toliko snijega, vjetra i velikih minusa, jer je južna strana, što osobe koje žele u pohode i malo prevari.
Na 171 testiranju Županija ima 2 pozitivne osobe na korona virus uz 14 hospitaliziranih osoba na Covid 19
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno su aktivna 33 slučaja zaraze korona virusom (COVID-19), 19 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 14 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalaze 142 osobe, a ukupno je testirano 28.556 osoba. Na posljednjem testiranju obrađen je 171 uzorak, od kojih su 2 pozitivna.
Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.
Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr
Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204
Požeški HGSS u akciji spašavanja dvoje planinara na Papuku
POŽEGA - Požeški HGSS od večeras je ponovno u akciji spašavanja. Dobili su poziv za pomoć kasno popodne kada su se dvoje planinara našli ugroženi na Papuku, ponovno s one sjeverne strane Papuka koja je uvijek na udaru jakog vjetra i velikih temperaturnih minusa. Oni su na putu za Jankovac izgubili orijentaciju i otišli u krivom smjeru. Nalaze se blizu lokacije gdje su nedavno pronašli dva muškarca koji su se smrznuli i preminuli.
Požeškim HGSS-ovcima pomaže i HGSS iz Orahovice, no svima posao traganja otežava jak vjetar i velika hladnoća. Kasnije ćemo izvijestiti o uspješnosti potrage.