
Vladimir
Svečanost dodjela 15 ugovora Programa održivog razvoja lokalne zajednice i Programa podrške brdsko planinskim područjima
PLETERNICA - Interpretacijski centar Terra Panonica u Pleternici bio je domaćin svečanosti uručivanje 15 ugovora iz „Programa održivog razvoja lokalne zajednice i Programa podrške regionalnom razvoju s područja Požeško-slavonske županije“.
Ugovore su korisnicima uručili ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović, a na svečanosti uručivanja ugovora prisutni su bili i ravnatelj Uprave za financije i informacijsko-telekomunikacijske sustave Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Davor Huška, župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević, gradonačelnica Grada Pleternice Antonija Jozić, gradonačelnici, načelnici općina i gosti.
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u okviru svoje nadležnosti nastavlja provoditi Program podrške brdsko-planinskim područjima koji ima za cilj pridonijeti održivom razvoju brdsko-planinskih područja u smislu poboljšanja dostupnosti lokalne infrastrukture i otklanjanja posljedica nastalih usred vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinska područja. Program je koncipiran kao odgovor na razvojne prioritete lokalne razine i predstavlja podršku u unaprjeđenju društvene, komunalne, socijalne i javne infrastrukture te pripremi infrastrukture kao preduvjeta za ulaganja i gospodarski oporavak te sanaciju šteta na infrastrukturnim građevinama nastalih uslijed vremenskih nepogoda karakterističnih za brdsko-planinsko područje.
Uz zahvalu Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije te dobrodošlicu u grad Pleternicu, gradonačelnica Antonija Jozić rekla je kako je Pleternica među top deset gradova u Republici Hrvatskoj po povlačenju sredstava iz Europske unije, kao i Požeško-slavonska županija u kojoj se u ovome trenutku provode projekti vrijedni 1,6 milijardi kuna iz fondova EU. Osim Pleternice, gradonačelnica je naglasila kako je još jedan grad iz naše županije u top deset gradova, a radi se o gradu Lipiku. - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije veliki je partner i gradu Pleternici i Požeško-slavonskoj županiji te svim općinama i gradovima vezano za povlačenje sredstava iz EU, za projekte koji jamče gospodarski, socijalni i infrastrukturni razvoj naše županije. Ovi programi i projekti su nešto što traje jako dugo, nešto što je bilo još u vrijeme kada je Hrvatska bila tek u postupku pristupanja Europskoj uniji, no na ovakve programe smo se uvijek rado javljali i željno smo ih iščekivali. Sa svom našom željom, energijom i vizijom ova sredstva ulagali smo u projekte i područja koja su nam bitna za razvoj cijele Požeško-slavonske županije – rekla je gradonačelnica Jozić.
Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević zahvalio se Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, te svima koji su pridonijeli svojim trudom i radom kako bi se ova sredstva preusmjerila u poboljšanje razvitka naše županije. - Za nas su bili veliki, važni i sretni trenuci kada smo dobivali sredstva za naše projekte. Danas se u našoj županiji provodi preko 1,6 milijardi kuna određenih europskih sredstava koje smo ovdje privukli, a osim dva grada koji su u top deset u RH, po statistici, tamo gdje su i veliki nacionalni projekti, Požeško-slavonska županija je četvrta po privlačenju europskih sredstava i upravo zato sam izuzetno ponosan kao župan, ali isto tako i na sve naše gradonačelnike i načelnike i one projekte koje pripremamo za budućnost– rekao je župan Tomašević te je naglasio kako i dalje imamo preko 4 milijarde novih sredstava i novih projekata u pripremi za budućnost, sa vjerom da će ta sredstva i projekti dati novi sjaj u razvoj naše prelijepe županije.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović rekao je kako već dugo vremena gleda kako se Pleternica kao i cijela Požeško-slavonska županija razvijaju i koriste fondove Europske unije kako bi naš kraj postao bolje, kvalitetnije i ljepše mjesto za život. - Moram istaknuti da je nama ministrima koji dolazimo s područja Slavonije izrazito veliko zadovoljstvo vidjeti kako se Slavonija kreće, u kojem smjeru se razvija i na koji način iskorištava sve potencijale koje članstvo u EU nosi. Na nama je zadaća, ali i odgovornost da još kvalitetnije i bolje iskoristimo ono što možemo, kao i slijedeće razdoblje od 2021.-2027. godine, što trenutno i radimo. Također nam je zadatak vama omogućiti što više sredstava koje ćete moći povući i koja će ova mjesta učiniti još ugodnijima za život.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Tramišak rekla je kako su uručeni ugovori iz dva nacionalna programa, programa koji se financiraju sredstvima državnog proračuna. - Radi se o dva programa koji se provode u kontinuitetu već nekoliko godina. Na jedan način ciljano odgovaraju potrebama i lokalnim prioritetima za daljnji razvoj i unapređenje kvalitete života u vašim naseljima. Uručili smo 15 ugovora općinama i gradovima vrijednih gotovo četiri milijuna kuna u kojima se nalaze upravo sredstva za ulaganja u razvoj društvene, lokalne infrastrukture, ulaganja u društvene domove, škole, domove zdravlja, pješačke staze i ceste. Dakle, onu infrastrukturu koja je vrlo bitna za stanovnike na tom području. Čestitam svima na uspješno prijavljenim projektima i želim uspješnu realizaciju ovih ugovora. Stojimo dalje na raspolaganju kao podrška, kako za korištenje ovih sredstava iz nacionalnih izvora tako i iz fondova Europske unije.
U ime Požeško-slavonske županije ugovor je potpisao župan Alojz Tomašević, grada Pleternice gradonačelnica Antonija Jozić, u ime grada Lipika zamjenik gradonačelnika, Slobodan Katunar, u ime grada Pakraca zamjenik gradonačelnice, Marijan Širac, te Josip Budimir gradonačelnik grada Kutjeva, načelnik općine Brestovac Zdravko Mandić, načelnik općine Čaglin Dalibor Bardač, načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, te zamjenik načelnika općine Velika, Ivica Potočanac.
PROGRAM PODRŠKE BRDSKO PLANINSKIM PODRUČJIMA |
|||
1 |
GRAD PAKRAC |
IZGRADNJA ULICE ALOJZIJA JANKOVIĆ - I. FAZA |
400.000,00 |
2 |
POŽEŠKO-SLAVONSKA |
OBNOVA KROVIŠTA OŠ "IVANA GORANA KOVAČIĆA" VELIKA |
300.000,00 |
3 |
OPĆINA VELIKA |
PRENAMJENA/ADAPTACIJA ZGRADE PROIZVODNO-POSLOVNE NEMJENE (PODUZETNIČKA ZONA VELIKA) |
300.000,00 |
4 |
OPĆINA KAPTOL |
REKONSTRUKCIJA TRGA VILIMA KORAJCA U KAPTOLU II. FAZA |
250.000,00 |
5 |
OPĆINA BRESTOVAC |
PJEŠAČKA STAZA NASELJA PAVLOVCI |
200.000,00 |
PROGRAM ODRŽIVOG RAZVOJA LOKALNE ZAJEDNICE |
|||
1 |
OPĆINA KAPTOL |
SANACIJA NERAZVRSTANIH CESTA NA PODRUČJU OPĆINE KAPTOL |
250.000,00 |
2 |
ŽUPANIJA POŽEŠKO SLAVONSKA |
OBNOVA ZGRADE DOMA ZDRAVLJA U PLETERNICI |
200.000,00 |
3 |
OPĆINA JAKŠIĆ |
IZGRADNJA PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE GOSPODARSKE ZONE JAKŠIĆ - 1. FAZA |
200.000,00 |
4 |
GRAD LIPIK |
MODERNIZACIJA VUKOVARSKE AVENIJE LIPIK |
300.000,00 |
5 |
GRAD PLETERNICA |
IZGRADNJA DRUŠTVENOG DOMA U RATKOVICI |
250.000,00 |
6 |
OPĆINA BRESTOVAC |
PJEŠAČKA STAZA NASELJA ZAKORENJE |
200.000,00 |
7 |
GRAD PAKRAC |
SANACIJA DIJELA NERAZVRSTANE CESTE NC2703 U NASELJU NOVI MAJUR |
350.000,00 |
8 |
OPĆINA ČAGLIN |
UREĐENJE DRUŠTVENOG DOMA LATINOVAC |
300.000,00 |
9 |
GRAD KUTJEVO |
UREĐENJE GROBLJA U VETOVU |
300.000,00 |
10 |
OPĆINA VELIKA |
REKONSTRUKCIJA JAVNO DRUŠTVENE ZGRADE |
200.000,00 |
WWF poziva gradove, tvrtke i institucije da se uključe u Sat za planet Zemlju
ZAGREB – „Pokreni se za planet“ slogan je ovogodišnje inicijative Sat za planet Zemlju, koja se održava u subotu, 27. ožujka, od 20.30 sati. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF poziva gradove, mjesta, tvrtke i institucije da se pridruže ovoj inicijativi koja već 14 godina slovi za najveću volontersku akciju za zaštitu prirode na svijetu.
Uz poznati apel za isključivanjem javne i dekorativne rasvjete na 60 minuta u gradovima, kao i one u našim domovima, WWF poziva građane da se priključe i zoom događaju koji organiziraju u vrijeme samog Sata za planet Zemlju. Uz ples i predstavljanje pjesme napisane posebno za ovu priliku, taj će događaj poslužiti kao podsjetnik da je neophodno da se hitno pokrenemo i promijenimo ponašanje kako bismo ublažili klimatske promjene.
„Sve češće smo svjedoci djelovanja klimatskih promjena i u našoj regiji. Ovo je već druga godina da Sat za planet Zemlju, akciju zbog koje su milijuni plesali i slavili na ulicama i trgovima diljem svijeta, obilježavamo virtualno, kako nam omogućuju okolnosti zbog pandemije COVID-19. To je jasan podsjetnik na činjenicu da se klimatske promjene ne događaju nekom drugom, negdje daleko, u budućnosti, već nama, danas i ovdje“, ističe Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Ekstremni vremenski događaji, porast temperatura, zagađenost rijeka, češći šumski požari i pojava novih zaraznih bolesti tek su neke od promjena koje su očigledne i u našem dijelu svijeta. Klimatske promjene nam jasno govore da, unatoč brzom tehnološkom razvoju, mi i dalje potpuno ovisimo o prirodi. Ekosustavi su ugroženi, baš kao i dobrobit i sigurnost ljudi. Jedan od načina borbe protiv navedenih izazova je uporan rad na osvještavanju građana, kako bi svojim zalaganjem utjecali na donositelje odluka da odgovorno primjenjuju usvojene politike i strategije za ublažavanje klimatskih promjena.
„Moramo očuvati najmanje 30% Zemljine površine za prirodu, a preostalim se površinama treba upravljati održivo. Jedino tako možemo osigurati porast globalne temperature za samo 1,5°C. Oko ove se poruke moraju usuglasiti svjetski čelnici i to prihvatiti kao globalni cilj. Sat za planet Zemlju idealan je trenutak za zajedničko promišljanje o budućnost na Zemlji. Pozivamo sve tvrtke i gradove da se pridruže akciji i ove godine i tako podijele ovu važnu poruku“, zaključuje Kalauz.
Sat za planet Zemlju prvi put je održan u Sidneyu 2007. godine kao građanska inicijativa za podizanje svijesti o klimatskim promjenama, ali i poziv na hitnu akciju. Unatoč teškim vremenima, prošlogodišnja akcija bila je masovnija nego ikada ranije: sudjelovalo je 190 zemalja i teritorija, zabilježeno je više od 4,7 milijardi reakcija na globalnim društvenim mrežama.
Ministar Josip Aladrović posjetio Dom Ljeskovica i najavio infrastrukturna ulaganja i proširenje kapaciteta
NOVA LJESKOVICA - Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović posjetio je Dom za starije osobe Ljeskovica u Novoj Ljeskovici u općini Čaglin. Kao domaćini dočekali su ga, ravnateljica doma Rada Matoš i načelnik općine Čaglin Dalibor Bardač, koji su ministru izrazili dobrodošlicu na ovoj prvoj posjeti kao ministra a ujedno im čestitali njegov imendan na blagdan sv. Josipa.
Ministar Aladrović izrazio je zadovoljstvo viđenim jer je do sada imamo samo podatke o domu iz izvješća ravnateljice, a najavio je odmah i nove infrastrukturna ulaganja u poboljšanje kvalitete boravka i života u domu, ali i ulaganja u proširenje kapaciteta i usluga doma. - To je zaista kvalitetna ustanova i dobra je suradnja s ravnateljicom doma od strane ministarstva. Ustanova brine za oko 300 korisnika i ima stotinjak zaposlenih djelatnika. Sigurno utječe i na ovaj kraj, općinu Čaglin i Požeško-slavonsku županiju. Ovdje se nalaze korisnici iz tri županije, Brodsko-posavske, Osječko-baranjske i Požeško-slavonske županije. Stanje je za sada pozitivno, a danas ćemo vidjeti koje su to potrebe doma u infrastrukturnom smislu, kadrovskom smislu i o tome ćemo razgovarati danas. Planiramo buduće projekte, dogradnje novih kapaciteta, osnaživanja dosadašnjih kapaciteta. Poboljšanja očekujemo u kvaliteti smještaja i kadrovskom smislu. Kao ministarstvo potrudit ćemo da se osiguraju financijski i ostali resursi da se to dogodi.
Zadovoljna da se ministar već u prvom posjetu nakon odgoda zbog korona krize pojavio u Domu za odrasle osobe Ljeskovica, ravnateljica Rada Matoš se veseli i novim ulaganjima u ustanovu. - Ovo što smo čuli raduje nas i sva ulaganja koja nas očekuju. S područja Požeško-slavonske županije imamo 135 korisnika, a ostali su iz dvije susjedne županije ali i s područja cijele Hrvatske. Mi smo kao ustanova najstariji u Hrvatskoj i datiramo od 1935. godine. To govori da su potrebna ulaganja u infrastrukturu kako bismo povećali kvalitetu života korisnika i radnu atmosferu za sve zaposlenike.
Dom Ljeskovica je najveći poslodavac na području općine Čaglin i njegovim proširenjem kapaciteta i novim kadrovskim zapošljavanjem svakako je zadovoljan i načelnik općine Čaglin Dalibor Bardač. - Općina Čaglin stoji na raspolaganju za bilo kakve projekte i ulaganja, kako u financijskom smislu a tako i u drugim resursima i pomoći. Nama je u interesu da se ova ustanova širi, da povećava smještajne kapacitete. Zahvaljujem ministru na pomoći u na drugim poljima i mislim da naša suradnja dobiva još jednu novu dimenziju.
Tri dana preko 1.000 novo zaraženih, danas 1.112 uz 17 preminulih osoba od Covid 19
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.112 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.426 -
Među njima je 918 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 80 pacijenata.
Preminulo je 17 osoba a ukupno do sada imamo 5.743 preminule osobe od Covid 19.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 255 619 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 243 450 osoba od toga 785 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji su trenutno 21 803 osobe.
Do danas je ukupno testirano 1 461 537 osoba, od toga 6 553 u posljednja 24 sata.
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr
Danas u Hrvatskoj obilježavamo Dan očeva na blagdan sv. Josipa
Da očeva ili Očev dan slavi očinstvo i utjecaj očeva u društvu. U 52 zemlje svijeta obilježava se u lipnju, a Talijani i Hrvati ga obilježavaju i slave 19. ožujka, na dan sv. Josipa, Isusova oca. Psiholozi se slažu da je uloga tate važna kao i ona mamina. Psiholozi također savjetuju oce da rade s djecom dvije aktivnosti kako bi unapijedili svoj odnos s djetetom, a to su da rade zajedno i da njeguju bliskost. Prvi je Dan očeva održan još daleke 1908. u SAD-u nakon velike rudarske katastrofe u kojoj je poginulo više od 250 očeva. Jedna kći koja je ostala bez oca u toj katastrofi zamolila je lokalnog pastora da održi misu za sve njih. Ubrzo se proslava proširila i po drugim gradovima Sjedinjenih Američkih Država, a nije dugo trebalo da se proširi na cijeli svijet.
Pronađeni stari zapis govori da se Dan očeva obilježavao i slavio još u starom Babilonu prije 4.000 godina. Pronađena je glinena pločica kojom dječak Elmes čestita svom ocu Dan očeva i želi mu dobro zdravlje i dug život.
Proglašeni najuspješniji učenici i učenice Županijske razine LiDraNo 2021.
POŽEGA - Županijska smotra LiDraNo 2021.– Smotra literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva učenika osnovnih i srednjih škola održana je 17. ožujka 2021., a ovogodišnji domaćin bila je Osnovna škola „Dobriša Cesarić“ Požega.
- Još jednom čestitam svim nagrađenim učenicima i njihovim mentorima kao i svima ostalima koji su učinili da ovako jedna velika smotra koja slavi kreativnost i umjetnost bude uistinu posebna. Prosudbena povjerenstva imala su zahtjevan posao, svaki je rad temeljito analiziran, organizirani su okrugli stolovi uza svaki izričaj. Zahvaljujem svim članovima prosudbenih povjerenstava na iznimno stručnom i profesionalnom radu. Radovi predstavljaju rezultat neprekinutog rada voditelja s učenikom tijekom nastavne godine, potičući slobodu stvaralaštva učenika i osobno stvaralačko izražavanje, istaknula je predsjednica Županijskog povjerenstva LiDraNa 2021. , prof. Blanka Đimoti Zima.
Literarni i samostalni novinarski izraz održan je online na platformi Google Meet, a samostalni dramski nastupi uživo u Gradskom kazalištu Požega.
Predloženi učenici i radovi za Državnu smotru LidraNo 2021.
- Literarni izraz - osnovna škola
- 1. Križ (lirska pjesma), Mario Puss, 8. r., Katolička osnovna škola u Požegi, mentorica Romana Thur
- Kad si blizu (lirska pjesma), Marija Novak, 7. r., Osnovna škola Vilima Korajca Kaptol, mentorica Melisanda Lujić
U Prosudbenom povjerenstvu za literarne radove osnovnih škola bili su: Vlatka Vasilj, prof. hrvatskoga jezika iz OŠ Vladimira Nazora Trenkovo, Nina Horvat, prof. hrvatskoga jezika iz OŠ Julija Kempfa Požega i Ivana Adlešić Pervan, prof. engleskog jezika, književnica, iz Škole stranih jezika Praktikum.
- Literarni izraz – srednja škola
- Svjetlost ulične lampe (proza), Mihaela Mikić, 2. r., Gimnazija Požega, mentor Zoran Jekić
- Oču da ućim Pajton (lirska pjesma ), Roko Relić 4.r., Gimnazija Požega, mentor Zoran Jekić
Članovi Povjerenstva bili su Denis Ćosić, stručni specijalist upravljanja ljudskim potencijalima i književnik, Nikol Jukić, prof. hrvatskoga jezika iz Tehničke škole Požega i Martina Marjanović, prof. hrvatskoga jezika i književnosti i sociologije iz Tehničke škole Požega.
- Novinarski izraz – osnovna škola
- a) samostalni novinarski izraz:
- Ne(poznato) lice iza slavne „zabivake“ (intervju), Filip Odobašić, 7. r., Osnovna škola “Dobriša Cesarić“ Požega, mentorica Blanka Đimoti Zima
- Korona nastava – spašavanje onoga što se spasiti da (tekst s povodom), Matias Recc, 7. r., Osnovna škola braće Radića Pakrac, mentor Mario Trupinić
- b) školski list: Emanuel, Matej Mirković, 6. r, Katolička osnovna škola u Požegi, mentor Vjekoslav Marić.
- Novinarski izraz – srednja škola
- a) samostalni novinarski izraz:
- Ima li strip budućnost (komentar), Mihael Ćavar, 3. r., Ekonomska škola Požege, mentorica Marija Šag Sadilek
- b) radijska emisija:
Maturant u novom (ne)normalnom (novinarska radijska emisija), Antonio Bebek, Lea Majski, 4. r. Katolička gimnazija s pravom javnosti u Požegi, mentor Miroslav Paulić
Prosudbeno povjerenstva za novinarsko stvaralaštvo bili su: Tomislav Milanović, dipl. novinar i radijski voditelj Laganini FM-a, Vjeran Blašković, dipl. novinar i Vladimir Kamenčak, prof. hrvatskoga jezika iz OŠ Antuna Kanižlića Požega.
- Dramski izraz – osnovna škola
pojedinačni dramski izraz:
- Dora Klarić, 8. r. Osnovna škola Dragutina Lermana Brestovac, monolog prema tekstu Julijane Matanović, Ponedjeljak, mentorica: Dijana Živković Rožić
- Antonija Haramija, 6. r. Osnovna škola Lipik, monolog prema tekstu Nisi mi više prijateljica, Sanje Polak, mentorica: Ana Knežević
- Dramski izraz – srednja škola
pojedinačni dramski izraz
- Bianca Gebec, 3. r. Gimnazija Požega, monolog prema tekstu Nemreš pobjeć od nedjelje, Tene Stivičić, mentorica: Duška Galić
- Nina Babojelić, 2. r. Srednja škola Pakrac, monolog prema tekstu Tko se boji lika još, Julijana Matanović, mentorica: Tanja Španjić
Prosudbeno povjerenstvo dramskog izraza činili su: dr. sc. Mario Kovač, državni izbornik, kazališni i filmski redatelj, glumac i umjetnički ravnatelj Kazališne družine Pinklec, Valentina Mirković, nastavnica razredne nastave iz OŠ Antuna Kanižlića, Požega i Marijana Matoković, akademska glumica i lutkarica, voditeljica Teatra CIRKUS Punkt i Ružica Maurus, bacc. art. glume, glumica Gradskog kazališta Požega.
Policija najavljuje pojačane mjere u kontroli prometa u dane vikenda
Policijski službenici PU požeško-slavonske će tijekom nadolazećeg vikenda provoditi pojačane aktivnosti nadzora prometa usmjerene na sprječavanje i sankcioniranje najtežih prometnih prekršaja, a posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Također će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.
Ciljana akcija nadzora alkoholiziranosti i droga kod sudionika u prometu biti provedena u noći sa subote na nedjelju.
Kako unatoč svim apelima jedan dio građana i nadalje konzumira alkoholna pića, nakon čega nažalost sjedaju za upravljač vozila, ovom prilikom ih upozoravamo da to ne čine, jer u današnje vrijeme, kada postoje razne alternative (taksi službe i dr.), niti jedan razlog za vožnju pod utjecajem alkohola ne može biti opravdan. U tom smislu i policija će prema takvim vozačima, koji imaju nedopuštenu koncentraciju alkohola, imati nultu toleranciju na razloge vožnje pod utjecajem alkohola.
Ne zaboravite:
Vožnjom pod utjecajem alkohola ne dovodite u opasnost samo sebe, već i ostale sudionike u prometu, zbog čega za upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola niti jedan razlog ne može biti opravdan.
Upozoravamo sve sudionike u prometu da se pridržavaju prometnih propisa.
Županija na 79 testiranih ima 4 novo pozitivne osobe i sada 87 aktivnih slučajeva oboljelih od Covid 19
U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 87 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 77 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 10 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 312 osoba, a ukupno je testirana 32.651 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 79 uzoraka, od kojih su 4 pozitivna.
Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr
Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204
Država odmah mora riješiti problem povremenog prijevoza putnika
Udruga Glas poduzetnika se već gotovo godinu dana bori za djelatnost povremenog prijevoza putnika. Naime, radi se o djelatnosti koja je u 2019. godini ostvarila 2.8 milijardi kuna prihoda. Nakon pet prosvjednih akcija, mnogobrojnih dopisa i prijedloga te na desetke sastanaka s više ministarstava, ništa se nije učinilo kako bi se pomoglo ovoj gospodarskoj grani. Ističemo da je povremeni prijevoz putnika djelatnost koja je prva osjetila posljedice krize uzrokovane pandemijom virusa COVID-19. Gotovo godinu dana im je onemogućen rad bez službene zabrane Nacionalnog stožera civilne zaštite.
Ovim putem moramo istaknuti da povremeni prijevoz putnika ima najskuplja sredstva rada koja se većinom financiraju putem leasinga. Dok su gotovo sve zemlje Europske unije izdašno pomogle ovu djelatnost značajnim sredstvima, Hrvatska to nije učinila. Često se kao opravdanje moglo čuti da se ne možemo uspoređivati s Njemačkom ili Austrijom. Međutim, čak su i države poput Bosne i Hercegovine te Srbije pomogle djelatnosti povremenog prijevoza putnika, tako da su prijevoznici ove turističke grane u Hrvatskoj skoro pa jedini u Europi koji nisu dobili nikakvu pomoć. Važno je istaknuti i da trenutačna ministrica turizma i sporta ovu djelatnost uopće ne smatra turističkom granom.
Većina poduzetnika u povremenom prijevozu putnika ima odobrene moratorije na leasinge, od kojih najveći broj ističe 1. travnja, kada na naplatu dolaze skupe kamate (kod nekih leasing kuća se nazivaju naknade) za proteklih šest do devet mjeseci. Tvrtke koje već godinu dana ne rade nemaju od čega platiti te kamate, a ne mogu ni početi otplaćivati redovne anuitete po svojim leasing ugovorima. Upravo sada je krajnje vrijeme da se povuku određeni potezi, koji bi omogućili da tvrtke opstanu i da se zadrže radna mjesta. S nešto više od 100 milijuna kuna mogu se pokriti sve dospjele kamate po leasing ugovorima.
Uzimajući u obzir da se za vječnog gubitaša Croatia Airlines tijekom 2020. godine pronašlo milijardu kuna, smatramo da se moraju pronaći sredstva i za povremeni prijevoz putnika. Moramo istaknuti da su svi vlasnici tvrtki u povremenom prijevozu putnika založili privatne zadužnice prilikom potpisivanja leasing ugovora, kao jamci-platci, čime su na bubanj stavili svoju cjelokupnu imovinu. Zar je moguće da su ovi poduzetnici, koji su do izbijanja krize bili perjanica hrvatskog turizma, označeni kao građani drugog reda bez prava na ikakvu pomoć?
Zahtijevamo da predsjednik Vlade Plenković, ministar financija Marić te resorni ministar Butković do kraja tjedna pronađu rješenje koje će omogućiti nastavak poslovanja svim tvrtkama koje se bave povremenim prijevozom putnika.
Potrebno je osigurati jednokratnu novčanu pomoć za svaku tvrtku s velikim padom prihoda u djelatnosti povremenog prijevoza putnika. Od dijela te financijske injekcije prijevoznici bi mogli platiti dospjele kamate leasing društvima, a drugim dijelom bi si pokrili fiksne troškove do početka turističke sezone s obzirom na to da je sasvim jasno da predsezonu u Hrvatskoj nećemo imati.
Potrebno je također po hitnom postupku donijeti Uredbu na razini Vlade, po uzoru na druge EU zemlje, koje su to već učinile na proljeće 2020. godine. Naime, prema navedenoj Uredbi će leasing kuće biti u obvezi produljiti moratorije na dodatnih 12 mjeseci, kako bi se poduzetnici uspjeli u potpunosti oporaviti i u 2022. godini početi podmirivati svoje obveze. Uredbom bi se trebala osigurati i državna jamstva leasing kućama za sve plasmane koji će ostati u moratoriju, kako poslovanje leasing kuća ne bi bilo ugroženo te kako ne bi, s obzirom na rezervacije rizičnih plasmana, dovele sebe u nezavidan poslovni položaj.
Potrebno je napomenuti kako je HANFA već u siječnju dala smjernice leasing kućama da nastave s odgodama plaćanja za ugrožene klijente. Međutim, iz razgovora s leasing kućama te svakodnevne komunikacije s našim članovima koji se bave povremenim prijevozom putnika, očito je kako leasing kuće to neće učiniti bez državne intervencije.
Ono što se Uredbom na razini Vlade također odmah mora urediti su kamate/naknade za period novog moratorija koje moraju biti propisane na način da se obračunava visina kamate iz ugovora na odgođeni anuitet, a ne fiksna kamata iz otplatnog leasing plana, kao što je bio slučaj do sada. Nitko ne smije dodatno zarađivati na tuđoj nevolji.
Napominjemo da je nedopustivo da se godinu dana nije pomoglo djelatnosti povremenog prijevoza putnika. Nisu imali pravo ni na nadoknadu fiksnih troškova, ukinuti su im minusi na žiro računima u bankama te im je onemogućeno podizanje kredita za likvidnost zato što su nelikvidni. Vlasnici ovih tvrtki su obespravljeni i diskriminirani, bez da su donijeli ijednu lošu poslovnu odluku. Godinu dana slušamo o solidarnom podnošenju krize, ali u praksi kod ove djelatnosti nikakva solidarnost ne postoji.
Ako se ništa ne učini, dogodit će se crni scenarij u kojem većina klijenata neće moći podmirivati svoje obveze te će leasing kuće morati krenuti u prisilnu naplatu aktivacijom zadužnica već u travnju. Nažalost, taj proces naplate će biti u potpunosti neuspješan jer ni na poslovnim ni na privatnim računima klijenata nema novca. Sljedeći korak za leasing kuće će biti oduzimanje objekata leasinga, čime opet ne bi polučili željeni rezultati jer je tržište narušeno u svim segmentima i ti isti objekti leasinga se nemaju gdje plasirati. Nakon toga slijedi oduzimanje privatne imovine i dužničko ropstvo, a samim time i socijalni nemiri. Propast ove gospodarske grane, označit će propast i za mnoge druge djelatnosti vezane uz povremeni prijevoz putnika.
Očekujemo hitnu intervenciju Vlade Republike Hrvatske i nadležnih ministarstava te inzistiramo da donesu kvalitetna rješenja za djelatnost povremenog prijevoza putnika.
U posljednja 24 sata Hrvatska bilježi 1.197 novih slučajeva zaraze virusom uz 17 preminulih osoba od Covid 19
U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.197 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 6.116 -
Među njima su 894 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga su na respiratoru 84 pacijenta.
Preminulo je 17 osoba a ukupno do sada imamo 5.726 preminulih osoba od Covid 19.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 254 507 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 242 665 osoba od toga 554 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 20 528 osoba.
Do danas su ukupno testirane 1 454 984 osobe, od toga 7 619 u posljednja 24 sata.
Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.
Pozivom na broj 113 svakim danom od 8 do 21 sat možete dobiti sve informacije o koronavirusu.
Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr