MIHALJEVCI - Proteklog vikenda na Igralištu Grabovac u Mihaljevcima održan je 14. Nogometni turnir "Croatia kup" u organizaciji tamošnjeg Nogometnog kluba Croatia.  

Prvog dana turnira, u subotu, 03. kolovoza Parasan (Golobrdci) je rezultatom 3:0 bio bolji od Mladosti (Pavlovci) dok je domaćaCroatia istim rezultatom svladala Slogu (Trenkovo). 

Drugog dana turnira, u nedjelju, 04. kolovoza Sloga je u susretu za 3. mjesto rezultatom 3:0 bila bolja od Mladosti dok su Croatia i Parasan u finalu odigrali neodlučeno, 2:2. Nakon izvođenja jedanaesteraca prvo mjesto osvojili su nogometaši Parasana kojima je to prvi naslov pobjednika Croatia kupa. 

Pehare i zahvalnice klubovima uručio je tajnik Croatie Vlado Deanović. Nakon finalne utakmice igrači svih klubova nastavili su druženje na zajedničkoj večeri i zabavi na otvorenom. 

Već narednog vikenda Parasan, Croatia i Sloga sudjeluju na 7. Memorijalnom nogometnom turniru "Banožić - Vočinkić" uTrenkovu u organizaciji domaće Sloge. U subotu, 10. kolovoza u 16,30 sati igraju Sloga - Parasan, a od 18,30 sati sastaju se Croatia - Papuk (Velika). U nedjelju, 11. kolovoza u 16,30 sati je utakmica za 3. mjesto, a od 18,30 finale. 

Započele su pripreme za novi popis stanovništva koji bi se trebao provoditi od 1. travnja do 7. svibnja 2021. godine. Najveća novost je što se postupak neće provoditi samo „na papiru“, kako je to bilo uvriježeno, nego će se provoditi i elektronskim putem.

Ovo će biti četvrti po redu popis stanovništva otkako smo stekli samostalnosti (stanovništvo je popisano 1991., 2001. i 2011.) te 17. proveden na području Hrvatske (prvi je proveden 1857. godine).

Za potrebe popisa je Državni zavod za statistiku pripremio nacrt Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine. Zakon će uskoro u javnu raspravu, a usvojiti se mora do kraja godine kako bi se Europskoj komisiji do 31. prosinca mogao dostaviti referentni datum za popis stanovništva.

Najveća je novost da će se stanovništvo popisivati bez papira, a preko aplikacije e-Građani bit će moguće samopopisivanje. U sustavu e-Građani bit će dostupan popisni obrazac kojim će se ujedno popisati kućanstvo i stan u kojem stanuju.

Drugi način popisivanja bit će dolazak popisivača u kuću. Oni će imati tablet u koji će unositi podatke o osobama koje se nisu same popisale, a njihov zadatak bit će i kontrola onih koji su samostalno obavili popis.

Ukupni broj stanovnika na području Grada Lipika za vrijeme popisa stanovništva iz 2011. godine iznosio je 6.170 stanovnika, dok je na području Grada Pakraca taj broj iznosio 8.460 stanovnika.

Od 2009.godine i početka globalne ekonomske krize, kojom je zahvaćena i Republika Hrvatska, uočljiv je trend povećanog iseljavanja hrvatskih državljana, ali i stranaca iz Hrvatske. Naročito se to primjećuje od razdoblja ulaska Hrvatske u Europsku uniju (EU) 1. srpnja 2013. godine.

Migracijski su tokovi određeni ponajviše spregom niza potisnih faktora u zemljama porijekla migranata te nizom privlačnih faktora u zemljama odredišta, a kako se to sve odrazilo na područje naših gradova najbolje ćemo znati nakon svibnja 2021. godine.

Izvor: compas.com.hr

PLETERNICA - Proteklog vikenda održan je tradicionalni, 34. po redu Memorijalni nogometni turnir "Stjepan Zdenko Šivo" kojeg pleternička Slavija organizira dugi niz godina u spomen na svog dugogodišnjeg predsjednika koji je preminuo 1986. godine u 48. godini života.

Turnir su u subotu, 03. kolovoza otvorili požeški trećeligaš Slavonija i drugoligaš Rudeš (Zagreb), a nakon 90 minuta nije bilo pogodaka. Boljim izvođenjem jedanaesterca u finale se plasirala Slavonija. Na prošlogodišnjem turniru u utakmici za 3. mjesto Slavonija i Rudeš koji je tada bio prvoligaš odigrali su neodlučeno, 1:1 (strijelac za Slavoniju Marko Karačić), a nakon jedanaesteraca također su slavili Požežani ukupnim rezultatom 8:7.  

U drugoj utakmici Slavija i drugoligaš Sesvete odigrali su neriješeno 1:1 (Dominik Dorić / Vedran Mesec). Nakon jedanesteraca u finale su se plasirali igrači Sesveta ukupnim rezultatom 4:5. 

Drugog dana turnira, u nedjelju, 04. kolovoza u utakmici za treće mjesto Rudeš je pobijedio domaćina rezultatom 2:0, a dvostruki strijelac bio je David Arshahyan. 

Sesvete je u finalu pobijedilo Slavoniju rezultatom 3:1. Pogotke za Sesvete postigli su Ivan Tereschenko, Matej Ćosić i Mihovil Geljić dok je jedini pogodak za Slavoniju postigao Ivan Smojvir. Zanimljivo je da je Slavonija protiv Sesveta na prošlom turniru prvog dana poražena rezultatom 3:1, a jedini strijelac je također bio napadač Ivan Smojvir. Za najboljeg igrača turnira proglašen je Nasiru Moro (Sesvete).

Svi klubovi nagrađeni su peharima koje im je uručio predsjednik Slavije Marinko Markota, a nakon finalne utakmice igrači svih klubova nastavili su druženje na tradicionalnoj zajedničkoj večeri. 

Prirodne ljepote pakračkog kraja, vrhunska slavonska gastronomska ponuda, ljubaznost i uslužnost domaćina, osvajaju simpatije sve većeg broja turista

Statistika neupitno pokazuje podbačaj ovogodišnje turističke sezone na Jadranu, no razloga za optimizam svakako ima Turistička zajednica grada Pakraca, koja bilježi iz godine u godinu sve više i više posjetitelja na svom području djelovanja. Pitomi i predivnom prirodom ukrašeni pakrački kraj, uz obilje slavonske autohtone gastronomske ponude, mnoštvo sadržaja za lov i ribolov, profesionalni i rekreativni sport, uz ljubaznost i uslužnost domaćina, definitivno su aduti koji su osvojili brojne turiste koji dolaze u Hrvatskoj, ali odmor sve češće i dulje provode na kontinentalnom dijelu Lijepe naše, točnije u Pakracu.

-Pakrac se nalazi na tranzitnoj ruti kojom turisti prolaze kad idu put Jadrana (Mađari, Česi, Slovaci), no ono što potiče na dolaznost i ostanak su svakako hvalevrijedne manifestacije koje iz godine u godinu privlače sve veći broj posjetitelja u naš kraj, te se osjeti porast posjeta. Manifestacije su raznih profila, a na koje nam dolaze posjetitelji iz svih krajeva. Bogati program Pakračkoga ljeta svakako je tomu pomogao, tako da bilježimo i na samim događanjima ve više posjetitelja što domaćih, a što stranih – istaknula je Gabriela Sabo Seleši, voditeljica TU TZ Grada Pakraca ovogodišnje sadržaje koji su svojom atraktivnošću privukli turiste u zapadnu Slavoniju.

Pakrac, grad u kojemu je počeo Domovinski rat te koji je odmah nakon Vukovara, imao najveća ratna razaranja i egzodus stanovništva, danas je primjer uspjeha u gospodarstvu, pa tako i u turizmu, što se osjeti na svakom koraku.

-Veliki marketinški iskorak napravili su upravo mediji koji su poklonili pozornost onome što radimo u Pakracu. Također ovog proljeća smo imali veliki broj organiziranih turističkih posjeta (oko 4 000 sudionika) koji su dolazili u sklopu projekta Memorijalnog centra DRV s kojima nam je ovo 3 godina suradnje. Tako da smo i uz temu organiziranih izleta, koja je vezana za početak Domovinskog rata u Pakracu, iskoristili za prezentaciju i našu kulturnu baštinu te bogatu povijest. Sve više posjetitelja traži posjete našim muzejima i općenito obilazak grada. Da je čovjek najbolji promotor turističkih potencijala, govori i činjenica da već imamo najavljene škole u prirodi brojnih obrazovnih institucija koje su već bile u Pakracu. Na području cijelog grada puno se ulaže energije i truda u turističku promociju i sadržaj, da svakog gosta kvalitetno ugostimo te što je najvažnije – da nam se i vrate - približila je Anamarija Blažević, gradonačelnica Pakraca, naglašavajući kako veliki potencijal svog kraja vidi u lovnom turizmu kako zbog same prirode koja okružuje grad kojemu je na čelu, tako i bogatog fonda divljači.

Ono što Pakrac izdvaja od ostalih kontinentalnih destinacija je dobar geografski položaj, blizina tranzitnih auto cesta, zračnih luka, glavnog hrvatskog grada... Pakrac turistima pruža prekrasnu prirodu, te na udaljenosti od svega 10 minuta vožnje automobilom nalazi se planinarski dom Omanovac - jedan od najljepših predjela Psunja. Pakrac ima i bogatu povijest, koju su obilježili grofovi Janković, barun Trenk i Slavonski Banovac, s četiri predivna izletišta: Čantalo, Matkovac, Da-Bar i Omanovac. Svako izletište je specifično i jedinstveno na svoj način i nudi različite sadržaje; od ribolova, sporta, relaksacije do etno doživljaja, ovisno o potrebama posjetitelja. Blizina Daruvara i Lipika koji imaju toplice i bave se zdravstvenim turizmom dao je dodatni sadržaj u turističkoj kontinentalnoj ponudi.

-Najviše stranih gostiju dolazi iz Italije, Francuske, Njemačke, te država koje graniče s Hrvatskom. Posjet nam raste uvijek u vrijeme velikih manifestacija poput Sajma Slavonski banovac (koji će se ove godine održati 19. listopada), Motocrossa i Multipaka, za koje se definitivno u smještajnim kapacitetima traži krevet više. Ovog ljeta je oživjelo dvorište kompleksa kurije Janković manifestacijom Coolturno ljeto, po prvi puta imamo i „Kino pod zvijezdama“, tako da se svake godine uvede nešto novo. Tradicionalna biciklijada je nešto što rekreativci očekuju s nestrpljenjem, jer okuplja ljude svih profila, od najmlađih do onih malo starijih. Ponosni smo na rezultate koje ostvarujemo jer su oni plod učinkovite suradnje institucija i Grada Pakraca – ocijenila je voditeljica TU TZ Grada Pakraca.

U Pakracu iz godine u godinu se bilježi porast dolazaka, noćenja i posjeta. U 2018. godini zabilježeno je čak 15.000 posjeta Muzeju Grada Pakraca i Muzeju vojne i ratne povijesti, te je upisano 5372 noćenja.

-Taj uzlazni trend posjeta se nastavlja i dalje, a vjerujemo da je broj posjeta i veći jer imamo turiste koji dolaze u privatnom aranžmanu ne upisujući se u sustav eVisitor. Prema statistikama, turisti se u Pakracu prosječno zadržavaju do dva dana, a bilježimo puno i dnevnih i poludnevnih posjeta, pa nam se dogodilo da u jednom danu imamo 800 turističkih posjetitelja, raspoređenih po našim izletištima, a koji nisu uvedeni u sustav eVisitora, jer nisu noćili – iznijela je Gabriela Sabo Seleši.

Trenutačno je u Pakracu sedam smještajnih objekata: Hotel Pakrac, dvije kuće za odmor, dva apartmanska smještaja, Planinarski dom Omanovac i sobe u Hrvatskom domu dr. Franjo Tuđman, s ukupno 102 kreveta. Zbog porasta turističkih posjeta, smještaja nije dovoljno, te se neprestance traži soba više. Posebice u hotelu Pakrac koji je zaštićena kulturna baština, zdanje koje datira iz 19. stoljeća, u kojemu je, uz smještaj, zaokružena i odlična domaća gastronomska ponuda koju gosti sve više traže.

Eskadrila borbenih aviona iz sastava 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva provest će danas, 7. kolovoza 2019. godine u vremenu od 09.30 do 10.30 redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provesti na području teritorija istočne i kontinentalne Hrvatske na 10 000 metara uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera. 

44-godišnjak zatečen u provali, traga se za provalnicima u više teretnih automobila

U srijedu, 7. kolovoza 2019., u ulici Sokolovoj u Požegi, policijski službenici su u provali u trgovačku radnju u vlasništvu trgovačkog društva iz Bjelovara, zatekli 44-godišnjaka s područja Požege. On je uhićen i tijekom dana slijedi daljnje kriminalističko istraživanje kao i očevid na mjestu događaja.

U razdoblju od 3. do 6. kolovoza 2019., u ulici Osječkoj u Požegi, nepoznati počinitelj (ili više njih) je provalio u sedam teretnih i dva priključna vozila koja su bila parkirana, vlasništvo prijevoznika s našeg područja, iz kojih je otuđen dio tereta kojim su bili natovareni. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Teška krađa“.

Pronalazak minsko eksplozivnih sredstava

U utorak 6. kolovoza 2019., u mjestu Brezine, 36-godišnjak je prilikom iskopa i polaganja plinovodne cijevi, pronašao jednu minobacačku granatu zaostalu iz rata. Pronađeno ubojito sredstvo su preuzeli policijski službenici protueksplozijske zaštite PU požeško-slavonske, te će se naknadno uništiti.

Požar na otvorenom

U utorak, 6. kolovoza 2019., oko 12.50 sati, na području zvanom „Male čaire“ iznad Kutjeva, na neutvrđeni način je došlo je do požara na otvorenom prostoru prilikom čega je gorjelo strnište nepoznatog vlasnika. Požar je ugašen oko 13 sati, kada je utvrđeno da je opožaren prostor od oko 1 hektara.

ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta isplatilo je ukupno dvije milijarde kuna bespovratnih sredstava poduzetnicima koja su dodijeljena temeljem izvršenih i plaćenih aktivnosti po projektima prema svim pozivima koje je Ministarstvo objavilo u posljednje četiri godine. Riječ je o ukupno 29 poziva na dostavu projektnih prijedloga koji su objavljeni u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020 za Prioritetne osi „Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija“ i „Poslovnu konkurentnost“.

Ukupno je potpisano 2828 ugovora s iznosom bespovratne potpore od 3,8 milijardi kuna, od čega najviše po pozivima ICT, Kompetentnost i razvoj, WWW vaučeri, Uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom (ISO i slične norme), Internacionalizacija poslovanja MSP-ova te E-impuls. Dodijeljene potpore generirale su 8,22 milijardi kuna investicija, a uz unapređenje poslovanja poduzetnika, poduprtim projektima bi se trebalo otvoriti ili sačuvati više od 9.000 radnih mjesta, od čega najviše po pozivima Kompetentnost i razvoj (2741), E-impuls (2836), ICT (1524), Infrastruktura i oprema (617), Turizam (362) i Inovacije (321).  

- Analiza pokazuje kako na mjesečnoj razini poduzetnike podupiremo s gotovo 75 milijuna kuna isplata kojima se pokrivaju ostvarene investicije kroz nabavu radova, dobara ili usluga. Ove brojke objavljenih poziva, ugovorenih projekata, planiranog broja novozaposlenih osoba jasan su pokazatelj kako ova Vlada i ovo ministarstvo kontinuirano stvaraju poticajno poduzetničko okruženje i olakšavaju svakodnevno poslovanje poduzetnicima u Hrvatskoj - istaknuo je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat.

Poduzetnici iz pet županija Slavonije i Baranje od 2015. godine do danas povukli su više od 548 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Kroz poticaje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u tom je razdoblju financirano sveukupno 485 projekta za poboljšanje konkurentnosti, podršku razvoju malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, razvoj poslovne infrastrukture, inovacije, kompetentnost i razvoj te razvoj poslovne infrastrukture.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna.

Iako nam je država još uvijek troma i nedovoljno efikasna u korištenju EU fondova – Hrvatska je lani povukla tek nešto više od 10 milijardi kuna (čak 2,9 milijarde manje nego što je bilo planirano), lokalna samouprava je iz godine u godinu sve uspješnija i jača u pripremi i ugovaranju EU projekata. Prošle su godine gradovi, tako, ugovorili čak 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., a projekcije za ovu godinu pokazuju daljnji rast. Proaktivnost i 'nabrijanost' gradonačelnika iz ovoga saziva na korištenje EU novca za gradske projekte najbolje ilustrira činjenica da je 300 milijuna kuna, koliko im je država osigurala za sufinanciranje projekata, 'razgrabljeno' već prvi dan nakon otvaranja poziva.

Analiza službenih podataka Ministarstva financija o izvršenju proračuna pokazuje, dakle, da su gradovi prošle godine iz EU fondova povukli preko 314 milijuna kuna, triput više nego 2017. kad je povučeno nešto više od 89 milijuna kuna. Uspoređujući ove dvije godine, u oči osim rasta broja gradova koji su povukli EU novac, a podaci kažu da ih je u 2017. bilo 75, a 2018. 97, upada i povećanje iznosa. U 2017. je, tako, rekorder bio Lipik sa povučene 233 kune po stanovniku (prema popisu iz 2011.), a preko 100 kuna je ostvario tek 10 najuspješnijih gradova. U 2018. brojke su udeseterostručene pa je rekorder, gledano per capita – Grad Komiža sa 2.505 kuna ostvarenih EU sredstava po stanovniku, čak četiri grada su povukla preko 1.000 kuna, a preko 100 kuna je povuklo 65 gradova.

Ovdje moramo podsjetiti da su javnosti, pa tako i našim analitičarima,  dostupni samo nekonsolidirani podaci Ministarstva financija iz kojih su vidljiva samo EU sredstva koja su gradovi direktno ili indirektno ostvarili kao nosioci projekata, a ne i oni koje su ostvarili njihove ustanove i poduzeća ili sami gradovi kao partneri na projektima. Iznosi ostvarenih sredstava stoga su, za očekivati je, u dijelu gradova i veći od ovdje navedenih ali mi se u analizama držimo službeno objavljenih podataka Ministarstva.

A službeni podaci kažu da je prošlogodišnji rekorder po ostvarenim EU sredstvima per capita Grad Komiža – povukli su ukupno preko 3,8 milijuna kuna, što je 2.505 kuna po stanovniku. Odmah iza njih je Pleternica sa ostvarenih 1.222 kune po stanovniku, Lipik sa 1.157 te Opuzen kao četvrti grad koji je povukao preko 1.000 kuna – 1.117. U prvih 10 su još Grubišno Polje – 977 kuna po stanovniku, Nin – 973, Otok – 816, Pazin – 532, Hvar – 527 i Prelog – 521 kunu po stanovniku.

Gledajući, pak, po udjelu u ukupno ostvarenim sredstvima svih gradova prošle je godine najuspješniji bio Grad Rijeka koji je ostvario preko 10 posto. Na drugom je mjestu Osijek, a potom slijede Pleternica, Petrinja, Virovitica, Vukovar, Požega, Koprivnica, Šibenik i Zadar.

Kad, pak, analiziramo petogodišnje razdoblje, najuspješniji su Ludbreg i Zadar. Ludbreg je, tako, i dalje na prvom mjestu kada se gleda prosjek ostvarenih sredstava per capita – povlačili su prosječno 554 kune po stanovniku godišnje. Na drugom mjestu je, baš kao i u prethodnom petogodišnjem razdoblju, naš prošlogodišnji šampion EU fondova – Grad Križevci sa prosjekom od 437 ostvarenih kuna kroz pet godina. Slijedi Komiža sa 417 kuna, a u top 10 su još Grubišno Polje, Lipik, Senj, Opuzen, Pleternica, Skradin i Trilj.

Grad Zadar ostvario je, pak, najveći udio od svih gradova – preko sedam posto. Na drugom mjestu su Križevci, treća je Rijeka, a slijede Osijek, Karlovac, Vinkovci, Ludbreg, Vukovar, Šibenik i Požega.

- Grad Lipik godinama radi na pripremi i provedbi projekata koristeći se svim blagodatima EU fondova. Od 2013. smo  ulagali u brojne projekte važne za razvoj i gospodarski oporavak Grada Lipika - u komunalnu, prometnu, turističku infrastrukturu, u obnovu i revitalizaciju kulturne baštine, poslovnu infrastrukturu, poticanja ulaganja i razvoja malog i srednjeg poduzetništva te u projekte koji se odnose na socijalnu tematiku, odnosno ulaganje u međugeneracijsku solidarnost, zapošljavanje dugotrajno ne zaposlenih žena i dostojanstveno starenje naših starijih mještana - ističe gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

U navedenom periodu ugovoreno je skoro 85 milijuna kuna od čega je do sada ostvareno 80 milijuna. Grad Lipik tako je EU novcem izgradio Poduzetnički inkubator, provode tri projekta iz područja , prekogranična suradnja kroz koju provodimo 3 projekta iz područja poduzetništva, turizma i socijale, energetska obnova stambenih zgrada, društvenih domova te vrtića i škola, izgradnja novog vrtića u Poljani te zapošljavanje 20 žena kroz program Zaželi.

- Svjesni smo da je svaki dvadeseti EUR iz EU fondova u prethodnoj godini završio u Pleternici i na tu smo činjenicu izuzetno ponosni. No osobno me uspjeh ne iznenađuje jer znamo što i kako radimo i da je sve ovo rezultat jednog ustrajnog rada cijele gradske uprave i djelatnica našeg Poduzetničkog centra kojima se ovom prilikom zahvaljujem na upornosti, požrtvovnosti i svakoj minuti posvećenoj viziji našeg grada - kaže gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić. 

U ovom trenutku na području Grada Pleternice provode se 22 EU projekta kojima je nositelj/partner Grad Pleternica ili njegove ustanove i tvrtke vrijedna oko 360 milijuna kuna. - Izgradili smo Trg i Muzej bećarca te reciklažno dvorište,  gradimo e-inkubator, dograđujemo dječji vrtić, provodimo projekte energetske obnove društvenih i športskih objekata, u tijeku je javna nabava za izvođača radova na izgradnji sustava odvodnje naših naselja s izgradnjom pročistača. Provodimo i nekoliko ESF projekata od kojih je najpoznatiji Zaželi i iz dana u dan mijenjamo sliku našeg grada. Na svaku kunu izvornog proračuna dolazi još 15 kuna europskog novca i vjerujem da ćemo u sljedećem periodu zasjesti na prvo mjesto po korištenju sredstava EU - ističe Antonija Jozić.

Izvor: gradonacelnik.hr

POŽEGA - Župan Alojz Tomašević održao je radni sastanak s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu Vukovarsko-srijemske županije, Andrijom Matićem. Tematika sastanka bio je sustav izgradnje „ULO“ hladnjače, naime Ministarstvo poljoprivrede pripremilo je Akcijski plan tržišnog kapaciteta sektora voća i povrća od 2019. do 2023. godine koji, između ostalog, predviđa i gradnju 20 hladnjača, 7 skladišno-distributivnih centara i 13 skladišnih centara za voće i povrće. 

Požeško-slavonska županija i Vukovarsko-srijemska županija su u prethodnom razdoblju već izradili vlastiti plan izgradnje hladnjače. Pročelnik Andrija Matić naglasio je da se Akcijski plan predviđa kao timski projekt te da postoji mogućnost prijedloga koji može biti sukladan ili nesukladan dosadašnjim stavovima, a mi obje Županije već imaju izdane građevinske dozvole za planirane prostore na kojima bi se izgradile hladnjače.

„U dobroj komunikaciji i suradnji između Županija i Ministarstva poljoprivrede, pokušat ćemo ostvariti da projektne dokumente iz prethodnog razdoblja uzmu u obzir kao dio Akcijskog plana kojeg planiraju provesti, kako bi izbjegli da objekt koji dobijemo možda bude drugačiji od modela koji smo očekivali i dogovorili s lokalnim proizvođačima.“ – rekao je Andrija Matić.

U tijeku 2018. godine, Županija je potaknula projekt izgradnje „ULO“ hladnjače kapaciteta 3.000 tona. „ULO“ hladnjača koristi modernu tehnologiju ultra low oxygen koja smanjuje udio kisika u zraku unutar hladnjače te omogućava dugotrajnije skladištenje voća i povrća. U hladnjači je planirano 16 rashladnih „ULO“ komora i dvije komore za pothlađivanje.  Uz rashladne komore osiguran je prostor sortiranje voća i povrća te linija za preradu soka. 

Župan Alojz Tomašević naglasio je kako plan izgradnja hladnjače na području Poljoprivredno-prehrambene škole nije samo za potrebe skladištenja hrane, već se tim projektom želi unaprijediti poljoprivredna proizvodnja stvarajući proizvode veće dodane vrijednosti te ostvariti nova radna mjesta i mladima omogućiti ostanak. 

Druga tema sastanka bila je uzgoj crne slavonske svinje. Sve je veći broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva u Požeško-slavonskoj županiji koja se bave ili se žele baviti proizvodnjom crne slavonske svinje (fajferice). Zahvaljujući poticajima, njihov je broj udeseterostručen. Prije pet godina pokrenut je projekt zahvaljujući kojem su s tadašnjih 11 nazimica i jednog nerasta došli do 111 nazimica i 25 nerasta, odnosno oko tisuću komada. Proizvodnja fajferica doprinosi razvoju poljoprivrede i podizanju životnog standarda na slavonskim OPG-ovima.

Ministarstvo poljoprivrede objavilo je Javni poziv za podnošenje prijava za sufinanciranje nabavke materijala i sredstava za postavljanje dvostrukih ograda u uzgojima izvornih pasmina svinja koje se drže na otvorenom. Na raspolaganju je dva milijuna kuna, a sredstva su bespovratna i namjenska. Namijenjena su za sufinanciranje poboljšanja uvjeta biosigurnosti u cilju smanjenja rizika od unošenja i širenja uzročnika afričke svinjske kuge na domaće izvorne pasmine svinja koje se drže na otvorenom.

Pročelnik Andrija Matić naglasio je važnost suradnje s veterinarskim inspektorima „Kako bi se izbjeglo da čovjek koji ima pravo ostvariti potporu na sufinanciranje duplih ograda, zbog greške u dokumentaciji ili manjka informiranosti, taj čovjek ne ostvari potporu i njegov uzgoj zbog toga zastaje. Vukovarsko-srijemska županija već je uspostavila dogovor s veterinarskim inspektorima na području da izađu na teren. “

„Crna slavonska svinja je naša autohtona pasmina i to je važno u strateškim planovima te moramo naći način kako da ona opstane i na tome tragu zajednički surađujemo s Vukovarsko-srijemskom županijom. Također moramo potaknuti ljude da se aktiviraju i prijave na natječaj Ministarstva poljoprivrede za sufinanciranje, jer  poboljšanjem uvjeta biosigurnosti pridonose sprječavanju afričke svinjske kuge.“ – rekao je župan te naglasio kako će se daljnja suradnja oko pitanja uzgoja crne slavonske svinje nastaviti.