POŽEGA - Neposredno prije ponovne online nastave, u prvom tjednu adventa, u Obrtničkoj se školi Požega, uspio stvoriti ugođaj blagdana i zajedništva. Svojom kreativnošću svaka je struka izradila adventski vjenčić od materijala karakterističnih za svoje zanimanje. Tako se u ovim simboličnim adventskim vjenčićima može naći od tekstilija različitih tekstura, pozamanterije, alata, salveta, kolačića, sušenog voća, drva, granja…do armaturne žice i siporexa. Vjenčići su našli svoje mjesto u središnjem holu uz izložene velike jaslice (djelo soboslikara, ličilaca i stolara), manje jaslice (djela učenika stolara), modnu lutku (djelo modnih tehničara) i veliki središnji bor koji je ove godine ukrašavan ukrasima izrađenim pod satima razrednika. Ako ste se našli u pravi trenutak, mogli ste osjetiti i miris božićnih kolačića koje su pripremali naši kuhari.

- Sve su aktivnosti provedene po epidemiološkim uputama i usprkos svim ograničenjima bili smo kreativni, produktivni, motivirani i osjetio se duh zajedništva, stvaranja, veselja i druženja. U svom strukovnom i kreativnom radu prošli smo i kroz radionice o važnosti volonterskog doprinosa zajednici, a kako ne bi ostalo na teoriji podržali smo i lokalnu humanitarnu akciju prikupljanja tople odjeće. Ponosni smo na naše strukovne učenike. Sretani Vam i blagoslovljeni blagdani! – istaknuli su s Obrtničke škole Požega.

Odluka o zdravoj prehrani i pažljivom odabiru namirnica koje unosi u organizam bivšoj rukometašici Deani Miletić promijenili su život. Iako je nove navike u svoju svakodnevicu morala uvrstiti zbog zdravstvenih razloga, nije mogla ni sanjati da će je kolač Spara koji će u toj životnoj fazi osmisliti dovesti do jedinstvenog projekta „Startaj Hrvatska”. Pokrenuli su ga SPAR Hrvatska i Nova TV kako bi pomogli inovativnim hrvatskim poduzetnicima i startupima u plasmanu njihovih proizvoda na police velikog trgovačkog lanca. U tome su mogle računati i na pomoć stručnog tima SPAR-a Hrvatska.

Bila je to prilika koju je Deana Miletić, sa svojom prijateljicom, 27-godišnjom ekonomisticom Ivanom Perić odlučila objeručke prihvatiti. Naime, Deanu i Ivanu veže dugogodišnje prijateljstvo, ali i zajednička posvećenost usavršavanju Spare, kolača koji svojim imenom simbolizira ženski rad i težinu koju žene mogu podnijeti. Osim imenom, Spara i mirisom i okusom podsjeća na Dalmaciju jer nastaje od najkvalitetnijih sastojaka s lokalnih OPG-ova. Neretvanska suha smokva, sušene marelice, grožđice, bademi i orasi, rogač i čokolada ovaj kolač čine iznimno ukusnim, a malo likera i džema od limuna dodaju mu specifičnu notu. Domaće maslinovo ulje jedina je masnoća u ovom kolaču, a u bazi se koristi pirovo brašno. U trenutcima kada se činilo da će Spara pasti u zaborav zbog Deanina pogoršanja zdravstvenog stanja, Ivana je pomogla da ova priča ipak nastavi u smjeru sretnog završetka.

Promjena životnih i prehrambenih navika inspirirala je i 24-godišnju Martinu Završki iz Darde kraj Osijeka da pronađe rješenje za užurbani način života i nedostatak vremena za kuhanje. Osmislila je Špajz juhice, pakirane u teglice, koje dolaze u četiri varijante – kao povrtna juha od mrkve, brokule i cvjetače, juha od butternut tikve, zatim juha od mrkve i celera te juha od rajčice i bosiljka. Pripremljene su prema jednostavnoj recepturi, bez konzervansa i od najsvježijih namirnica s lokalnih OPG-a. Uz sol i papar, juhama su dodani tek domaći začini - ružmarin ili bosiljak, maslinovo i bučino ulje. Imaju rok trajanja od 12 dana i iznimno su praktičan obrok - samo se podgriju u teglici u kojoj su pakirane.

Martina je kraće vrijeme nakon mature živjela u Irskoj, ali se vrlo brzo, zbog ljubavi prema domovini i želje da u Hrvatskoj gradi svoje uspjehe, odlučila vratiti. U prijavi na projekt „Startaj Hrvatska” i Martina je prepoznala svoju priliku da Špajz plasira na police velikog trgovačkog lanca. U tome joj je pomogao stručni tim SPAR-a Hrvatska uz koji je savladala sve važne korake - od usavršavanja recepture, preko procesa proizvodnje, pa sve do sugestija oko dizajna.

Sparu i Špajz možete kupiti s „plavih polica” u svim INTERSPAR i odabranim SPAR supermarketima na 51 lokaciji diljem Hrvatske. Deanu Miletić, Ivanu Perić i Martinu Završki imali ste prilike upoznati u sedmoj i osmoj epizodi projekta „Startaj Hrvatska”.Nastavite pratiti subotnji program Nove TV i uživajte u nastavku ovog uzbudljivog projekta.

Zahtjevne životne situacije u ljudima probude snagu kakvu nisu ni znali da je imaju. Najbolje to znaju dvije hrvatske poduzetnice koje su vjerovale u svoje ideje i koje su, bez obzira na sve okolnosti, ustrajale na njihovom ostvarenju.

Jedna od njih je Jasna Karavanić koja je prije osam godina odlučila promijeniti prehranu i izgubiti kilograme. U novoj vrsti prehrane nedostajalo joj je okusa i mirisa, a željela je koristiti prirodan začin koji će moći svakodnevno konzumirati. Nezadovoljna svime što je pronašla na tržištu, počela je eksperimentirati i stvorila vlastitu začinsku mješavinu.

Odlazak po dehidrator u Rijeku, podrška obitelji, partnera i prijatelja, kao i velika košara prepuna povrća, zaslužni su za početak priče o nastanku mješavine začina Jaggety. Ova mješavina začina sadrži više od 50 posto sušenog povrća – mrkvu, korijen celera, korijen pastrnjaka, poriluk te list peršina uz dodatak himalajske soli i kurkume. Ono što Jaggety čini posebnim je činjenica da u sastavu nema bojila i pojačivača arome, a zbog načina prerade povrća i procesa izrade začina, hranjive vrijednosti namirnica maksimalno su očuvane. Jasna ga izrađuje ručno i od namirnica s domaćih OPG-ova.

Na okretanje nove životne stranice prije nekoliko godina odlučila se i Berna Storjak. Prisjetila se svih znanja i vještina stečenih u djetinjstvu koje je provela kod bake i djeda te na njima odlučila graditi svoje nove uspjehe. Tada se stvorila i ideja o proizvodnji pročišćenog maslaca Ghee, koji se dobiva tradicionalnom metodom. U višesatnom kuhanju odvajaju se voda, mliječne bjelančevine i mliječni šećer. Iz tih je razloga pogodan za ljude alergične na mlijeko i mliječne proizvode, a u njemu nema ni tragova glutena. U pročišćenom maslacu Ghee sačuvano je samo ono najbolje od mlijeka, njegova sama esencija.

Ghee je i ukusna zamjena za ostale vrste ulja i masti pri kuhanju. Osim toga, zbog svog specifičnog, ali neutralnog okusa, izvrstan je kao namaz na kruh ili krekere te kao dodatak raznim jelima. Prirodno je bogat vitaminom D koji u organizmu potpomaže važne procese, a koristi se i kao dodatak zdravoj prehrani jer doprinosi održavanju normalne funkcije mišića.

I uz teške životne situacije, Jasna i Berna priliku za ostvarenje svojih snova vidjele su u prijavi na jedinstveni projekt „Startaj Hrvatska” kojim SPAR Hrvatska i Nova TV pomažu inovativnim hrvatskim poduzetnicima i startupima da svoje proizvode plasiraju na police velikog trgovačkog lanca.

Stručni tim SPAR-a Hrvatska pomogao im je u savladavanju svih važnih koraka na tom putu. Zahvaljujući tome, Ghee i Jaggety možete kupiti u svim INTERSPAR i odabranim SPAR supermarketima na 51 lokaciji diljem Hrvatske. Bernu i Jasnu mogli ste upoznati u petoj i šestoj epizodi projekta „Startaj Hrvatska”, a subotom popodne na programu Nove TV i dalje možete pratiti inspirativne poduzetničke i životne priče i drugih kandidata.

RAZGOVOR S POVODOM: požeško-slavonski župan Alojz Tomašević i rezime na kraju jedne godine i drugog mandata župana

POŽEGA - Prije gotovo osam godina Alojz Tomašević kao upravo izabrani župan Požeško-slavonske županije preuzeo je dužnost u ne baš bajnom stanju županije opterećene velikim dugovima i dubiozama nastalim u nekoliko ranijih mandata župana prije njega.

Kako se osjećao tada, saznali smo u razgovoru, a na čega je danas ponosan, kada upravlja sa županijom koja je danas nešto sasvim drugo?

- Nepunih osam godina je kako sam preuzeo županiju od mog prethodnika, župana Marijana Aladrovića. Kada sam sjeo u ovaj prostor moram priznati da nisam imao saznanja o svim problematikama koje su tada bile, a uglavnom se odnosila na financijska opterećenja županije. Kao čovjek nikada se ne vraćam previše u prošlost, nego sjedamo za stol i pokušavamo kako riješiti problem. Tada je županija bila dužna 103 milijuna kuna prema državi i kreditima koji su dizani iz neznam sve kojih razloga i u to ne bih sada ulazio. Moj prethodnik je već sanirao dio financijskih obveza, stabilizirao relativno županiju ali dugovi su većinom ostali. Zatekao sam niz sudskih tužbi i sporova, izgubljene imovine, imovine koju je županija trebala imati. S pročelnicima i odvjetnicima krenuli smo rješavati te probleme. Samo požeška stara ljekarna koja je tradicija, kultura i spomenik pod zaštitom, bila je skoro izgubljena. Niz dugovanja prema dobavljačima pao je na županiju. Uhvatili smo se i to sanirali, dokazali da puno toga nije dobro vođeno, pa i odvjetnici koji su do tada zastupali županiju, pronašli čak da ima i onih koji robu nisu isporučili, a morali smo ju platiti. Ponosan sam što smo objekt kao takav vratili u vlasništvo županije, te sada ugovorom i zajedničkom željom prodajemo taj prostor gradu Požega.

Bilo je velikih dugovanja županije, pa mi je ubrzo šef financija rekao, ovu plaću koju smo sada isplatiti, to je to, a za iduću mi više nemamo. Bilo je to teško vrijeme, nakon razgovora sa svima odlučili smo se na smanjivanje plaća, svima, i meni i zamjenicima i djelatnicima. Na taj način kroz tri ili četiri godine uštedjeli smo oko 900 tisuća kuna godišnje, stabilizirali financije i nastavili funkcionirati. Iz tog vremena na naš račun bilo je puno i šala o stečaju, pa su se iz nekih drugih županija interesirali pošto je županija da bi je kupili. Danas smo mi vrlo stabilni, spustili se nekoliko mjesta niže na stepenici razvijenosti hrvatskih županija, svoje kredite servisiramo, nešto dugovanja je ostalo, ali ih rješavamo. Imamo oko 36 milijuna kreditnih obveza, koje nastojimo promijeniti jer su tada bile daleko više kamatne stope, krediti u švicarcima, tako da ćemo taj iznos smanjiti. Sve servisiramo na vrijeme, a danas već kupujemo i imovinu, obnavljamo objekte, a posebno u svim segmentima gdje je županija osnivač, od škola, bolnica, domova za starije, domova zdravlja koji su bili devastirani, a danas su svi ti objekti obnovljeni, uređeni, energetski učinkoviti. Gradimo i nove objekte, uskoro kreće gradnja novog Zavoda za hitnu medicinu u blizini požeške bolnice. Na taj način ćemo kao u filmovima imati brzi prijevoz sa najmodernijim vozilima hitne pomoći o kojima zadnjih godina vodimo računa i odmah u blizini bolnicu za dalje spašavanje. Niti jedan grad, pa niti Zagreb nema bolji i moderniji vozni park u hitnoj medicinskoj pomoći.

Ostaje nam još jedan dug iz vremena SDP-a u županiji, kada je dug Županijske uprave za ceste prebačen na županiju. Iako je županija osnivač ŽUC-a dug od 22 milijuna kuna nije trebao biti prebačen na županiju. To se rješava, zajedno s Vladom RH, Ministarstvom prometa i Hrvatskim cestama. Taj dug smo naslijedili prije 15 godina, no riješit ćemo ga.

Nismo više županija koja je bila uvijek na zadnjim mjestima u mnogo segmenata, gdje smo danas?

- Ja sam ponosan što sam župan ove prelijepe županije, ja često kažem najljepše županije u Hrvatskoj. Statistički gledano mi smo županija koja je sada na 14. mjestu po dohotku i razvoju, po dizanju životnog standarda. Ponosan sam na ovaj pomak a osobno želim da budemo među prvih 9 županija Hrvatske, gdje pripadamo zbog svoje veličine, jedna smo od najmanjih županija.

Razvoj gradimo zajedno surađujući s gospodarstvenicima, obrtnicima, suradnjom s gospodarskom i obrtničkom komorom, ostalim poljoprivrednim segmentima u županiji jer smo mi poljoprivredna županija i značajan je taj poljoprivredni segment od najmanjeg OPG-a do poljoprivrednih tvrtki koje nose poljoprivredno prehrambeni sektor. Znajući da je u boljem i bržem razvoju poljoprivrede problem u klimatskim promjenama idemo prema rješavanju za navodnjavanje na više mjesta na području naše županije. Jedan od najvećih projekata je Akumulacija Kamenska, koja ideja je stara gotovo 50 godina i naša promišljanja su išta u tom pravcu. Sada to moramo finalizirati i upravljati našim vodama, našim šumama, našim cijelim prostorom. Sada je Kamenska pri kraju sa dokumentacijom, očekujemo do kraja godine lokacijsku dozvolu, u proljeće i građevinsku dozvolu. Sada se zna i model i način financiranja ali i sve pogodnosti za naše gospodarstvo. To neće biti samo obrana od poplava koje su nam u zadnjih nekoliko godina napravile 300 milijuna kuna štete na 600 objekata, nego navodnjavanje i korištenje svake kapi vode. Ne smijemo dozvoliti da te kapi odu nizvodno u Savu, Dunav, Crno more, nego te kapi moraju kod nas biti pokretač razvoja poljoprivredne proizvodnje. Radimo i analizu ostalih vodnih tokova ali i njihov hidro potencijal pa i geotermalne potencijale. U sklopu projekta Slavonija, Baranja i Srijem mi radimo na istraživanjima svih geotermalnih potencijala, znamo da postoje, a uskoro ćemo dobiti i kartu svih tih lokacija i snage geotermalne energije. Kada više ne bude poplava, imat ćemo dovoljne količine vode, geotermalne energije dobivamo novu priču u razvoju stakleničke i plasteničke proizvodnje. Neki nalazi nam govore o temperaturi vode od 150 stupnjeva. Tu dolazi do izražaja naš novi Centar za kompetentnost u poljoprivrednoj proizvodnji, imamo dozvole za izgradnju hladnjače s 18ulo komora i kapacitet od 2.000 tona i kalibriranje, pakiranje i kanaliziranje prema kupcu, od kojih je najeminentniji kupac Podravka s kojim već surađujemo po pitanju voćarstva i povrtlarstva. To sve će nam omogućiti da zaokružimo poljoprivredu u cjelini na zemljištu na koje u našoj županiji otpada 48% površine. To se sve mora privesti obradi. Veliki kapital su i naše šume na koje otpada druga polovica površine i već danas razvijena naša drvna industrija ima budućnost u daljem razvoju. Na sve to se naslanja i naša metalna industrija, koja je također zaslužna da naša županija kao jedna od rijetkih u RH ima veći izvoz od uvoza. Na to smo zadnjih godina kao značajnu granu stavili vinogradarstvo i vinarstvo koje je ušlo i u našu strategiju razvoja i omogućuje angažiranje mladih ljudi. Sa svime smo uz naša prirodna bogatstva napravili poveznicu s našim školstvom i stvaranje nove vrijednosti. Strategiju imamo, potpisali smo niz sporazuma s Vladom RH, potičemo ulaganja, dobili smo pravo upravljanja s poljoprivrednim zemljištem od države, planirana su velika ulaganja i poticaju poljoprivrede, ja vjerujem da će naša županija biti nositelj razvoja poljoprivredne proizvodnje u Slavoniji.

Kao i sve u svijetu zahvatio nas je Covid19, kako se to sve odrazilo na našu županiju?

- Naša industrija je također pogođena, no za sada još dosta snažna, uz dobro promišljanje i upravljanje gospodarstvenika. Hvala im, pa i svakom, malom obrtniku koji nije otpustio svoga radnika, a zajednički tražimo neka bolja vremena. Bolja vremena se nama otvaraju, već ove ali i u slijedećim godinama, a tro je nadogradnja onog trećeg dijela, a to je turizam. Učinili smo u ovih mojih osam godina, od 300 ležajeva do sada preko 1.200 ležajeva u županiji. Želja mi je da i još neke neiskorištene i prazne objekte privedemo svrsi i stavimo u ulogu turizma. Covid19 nama daje odgovore da briga o zdravlju mora biti još važnija ali otvara i novi put u zaštiti okoliša i prirode. Naš Papuk je upravo to. Pripremamo i revitalizaciju našeg Zvečeva gdje ćemo konačno doći do vlasništva kako bi mogli ulagati, tražiti i vanjske ulagače, iskoristiti sve potencijale koji nam se pružaju od zapadnog dijela naše županije pa do istoka. U svakoj općini i svakom gradu radi se na najboljim promišljanjima kako poboljšati budućnost. Naš Pakrac, ratom razoren, predivno se razvija, Lipik koji je stvoren kao grad hedonizma i turizma, grad za uživanje, postaje ponovno centar razvoja turizma županije. Akumulacijom u Kamenskoj najviše će dobiti naša općina Brestovac, kojoj se otvaraju nezamislive mogućnosti za razvoj, od smještajnih kapaciteta kao derutna škola u Orljavcu koja može postati hostel, vrlo važni lovni turizam. Sam grad Požega koji je sada u brojnim građevinskim radovima ali dobit će svoju predivnu priču prometne povezanosti baroknog grada, zaštite okoliša kroz aglomeracije. Tu je predivna priča grada Pleternice, do nedavno malog sela, za kojega su pitali, zašto grad, koji je danas grad pun ljepote, grad kulture i grad velikih projekata. Grad Kutjevo, koji je već svuda poznat kroz vinarstvo i graševinu, stoga naši vinogradari i vinari sa novim nasadima, novim podrumima, može dovesti turizam na daleko više grane. Poveznica je i novi projekt za izgradnju Kuće graševine, koji ide kroz tri vinogorja, kutjevačko, pleterničko i pakračko. Kuća graševine uredit će seu suradnji s gradom Kutjevom na prostoru današnjeg Vatrogasnog doma, a za vatrogasce će ići izgradnja novog doma u industrijskoj zoni. Jakšić je već danas razvijen kao i grad Požega, Kaptol kao prijestolnica kulture od davnina i crkve. Prostor Starog grada uredit će se zajedno s Požeškom biskupijom koristeći europska sredstva i bit će novi potencijal. Velika nakon brojnih problema koje su naslijedili je prodisala, i sa financijskim sredstvima koji su dobili idu nove izgradnje. Tu je izgradnja novih bazena i novog hotela, to je bilo naše more nekada. Izgradnja prometnice prema Jankovcu povezat će nas i otvoriti nove sadržaje. Na krajnjem istoku naš Čaglin nije više ono što je mjesto bilo prije nekoliko godina. Nezamislivo je drugo infrastrukturno stanje, dobro promišljeno, obnovljeno. Biser kojega nema, Sovsko jezero ide u projekt čišćenja, izmuljenja i stvaranja uvjeta kakvi su nekada bili, otvara nove turističke vizure i uz smještajne i turističke kapacitete postat će opet sjajni biser.

Županija kroz svoj proračun financira nove smještajne kapacitete i to ćemo nastaviti i naredne godine, s posebnim naglaskom na dizanje zvjezdica, četiri i više koje donose kvalitetniju ponudu i veći dohodak. Da bi to sve moglo funkcionirati bitna je dobra prometna povezanost pa dolazimo do naše brze ceste.

Lokacijska dozvola je izdana za trasu Daranovci - Godnjak i očekujemo građevinsku dozvolu za ovu financijski najveću investiciju koju financiraju Hrvatske ceste. Iduće godine očekujemo početak radova na toj prvoj fazi, a nastavak ide prema Požegi i Našicama, Pleternici i Lužanima.

Želimo otvaranje i željezničkih pravaca, a posebno za nas važan pravac Pleternica-Čaglin-Našice-Osijek. Bitno je to zbog jeftinijeg transporta, očuvanja okoliša, a za nas i mene kao župana, mogućnost da i studenti koji studiraju u Osijeku dobiju kao već treću godinu besplatan vlak za Zagreb. Studenti, njih 360, na taj način mogu svaki vikend doći kući i na taj način uštedjeti oko 800 kuna mjesečno. Taj iznos s 50% financira županija. Dok ne dobijemo uvjete za željeznicu i za studente koji studiraju u Osijeku od 02. siječnja uvest ćemo autobusni besplatni prijevoz za studente u Osijeku. Pozivam studente i roditelje da se jave za ovaj prijevoz.

Mi smo prva županija koja je pokrenula sa HŽ-om besplatan prijevoz za studente, a sad nas je već slijedilo još nekoliko županija. Samo prošle godine studenti su 7.000 puta koristili ovu pogodnost, što je uz stipendiranje za njih dodatna financijska pomoć i puno roditelja nam zahvaljuje na ovoj aktivnosti.

Ovo su brojni projekti koji su podigli naš standard, utjecali na razvoj županije, što nas očekuje još u budućnosti?

- Projekti budućnosti su vezani za europsko financiranje i mi smo upravo kandidirali još 31 projekt prema EU sredstvima. To su važni i strateški projekti vrijednosti 2,5 milijardi kuna, a tu potporu Europe moći ćemo koristiti i zbog Covida koji nam se dogodio. To je svakako izgradnja multifunkcionalne sportske dvorane kraj zgrade Gimnazije, važne za Požegu, učenike i brojne sportaše. Moram istaći da smo mi kao županija privukla najviše europskih sredstava gledajući po broju stanovnika. Jedna županija je ispred nas ali njoj se pribraja i Pelješki most koji je investicija cijele Hrvatske, mi bez takvih velikih investicija smo svakako prvi po visini privučenih sredstava u RH. Nastavit ćemo tim trendom uz suradnju svih općina, gradova, naših razvojnih agencija ali i naših gospodarstvenika, koji također privlače i koriste europska sredstva. Da li je važno praviti cestu, obnavljati fasadu, energetski obnavljati, uz strogo definirana i namijenjena europska sredstva. Ona su za nas određena, a mi trebamo sa njima razvijati svoju industriju, posebnu građevinsku, koju smo brojnim projektima doveli do toga da sada nemaju dovoljno radnika da završe sve projekte. Zatrpali smo ih projektima i poslovima uz dobre cijene. Evo danas provodimo tri Aglomeracije u Požegi, Pakracu, Lipiku i Pleternici u vrijednosti 520 milijuna kuna. Šest godina smo to pripremali, ali evo sada su realizaciji i rade uglavnom naše tvrtke. Sada su to i dobre plaće tih radnika, a težimo da uskoro bude europske plaće.

Naredne godine nastavit ćemo uređenje svih županijskih cesta, uređenje značajnih kilometara pješačkih staza, jer sigurnost pješaka, učenika mora biti na visokoj razini. Prioriteti se utvrđuju zajedno s općinama i gradovima. Ići će i županijska cesta prema Jankovcu, za koju čekamo europski natječaj jer vrijednost tog projekta je 28 milijuna kuna. Da je Jankovac u našoj županiji svakako bi bili energičniji oko rješavanja tog problema, no dovršenjem turističkih objekata u Velikoj želimo omogućiti dolazak posjetitelja i iz tog pravca u Veliku, na bazene i u Požešku dolinu.

Kod nas zdravstveni turizam dobiva veliki značaj, a i cikloturizam za koji smo pripremili 1.100 km staza po svih naših pet planina i gora. DSkijališta moramo revitalizirati, Omanovac je već dobio građevinsku dozvolu, Nevoljaš nam nije dobio dozvolu, odbijen je zbog puža. Ne može nam leptir ili puž praviti problem, no riješit ćemo i te probleme, jer ja sam istakao, napravit ćemo i hotel za leptire i zaštiti i njih a dobiti sankalište i skijalište koje nam treba. Otkupili smo i stari Trenkov dvorac u Trenkovu, projekt je pri kraju i tamo ćemo dobiti centar kulturne baštine temeljen na poznatoj povijesnoj ličnosti, vojskovođi barunu Franji Trenku. To će biti kulturni i muzejski centar ali i objekt s smještajnim kapacitetima. U Pakracu smo kupili staru školu koju ćemo također poput ove priče s barunom Trenkom staviti u funkciju turističkih kapaciteta.

Cilj nam je svakako u narednom razdoblju doći do 3.000 ležajeva za turističku ponudu, otvaranjem svake kuće i podizanjem standarda.

Evo ove godine slavimo 810 godina postojanja i ja sam uvjeren da će naša Požeško-slavonska županija opstati i ostati i dalje. Ponosan sam što sam zajedno s djelatnicima bio sudionik tog obilježavanje. Nismo zbog Covida mogli upriličiti planiranu svečanost, koju ćemo upriličiti kad uvjeti dozvole. Za tu svečanost planiramo i podizanje posebnog parka, "parka trešanja" sa 810 stabala raznih sorti trešanja, koji će se prostirali između Orljave i željezničke pruge uz novi kružni tok. Izdali smo i našu Fotomonografiju na koju sam ponosan, koji su neki malo ružno prokomentirali. Zbog Covida imamo malo i manji proračun ali nismo smanjili potpore poljoprivrednicima i našim gospodarstvenicima. Ovaj privid mira i manje aktivnosti zbog Covida mi koristimo i pripremamo se za budućnost, za naredne godine koje su prema nama, donijet će nam akumulaciju, brzu cestu, hladnjaču, centar kompetentnosti, uređenu vodoopskrbu i odvodnju. Proširujemo i Đački dom da bi našim srednjim školama, pogotovo Glazbenoj školi osigurali učenike iz drugih sredina, ali ga uključili preko ljeta i u turističku ponudu.

Probleme imamo ali ih rješavamo, sve molim da samo prate sve što se realizira, radi, jer trenutno je kod nas radova u vrijednosti 1,65 milijardi kuna. To je na početku mog mandata svakako bilo nezamislivo, no ostvaruje se i smiješi nam se još ljepša budućnost. Stvarno se radi u svim općinama i gradovima, imamo čak 277 naselja u kojima sam svima bio. Demografska slika nam nije još uvijek dobra, no tendencija odlaska je zaustavljena, mladi ljudi se pomalo i vraćaju. Neka su otišli, nešto su novu naučili, stekli nova iskustva i znanja, vidjeli da nije tamo trava zelenija nego kod nas, a sada neka se vrate. Nova znanja neka primjene u svom kraju, ovdje nastave odgajati svoje obitelji, a zajedno možemo ovu županiju podići.

To je bio cilj moje strategije, koji sam vodio zajedno sa svojim djelatnicima i suradnicima. Uz njihove savjete ovom županijom se dobro upravlja, marom dobrog gospodara, a o tome svjedoče dvije godine nagrada za Najtransparentniju županiju, a dva puta zaredom i bezuvjetno mišljenje i nalaz Državne revizije. Nalaz nema niti jedne primjedbe, što je jako važno, za naš dalji pravac, jer izabrani smo da upravljamo novcem naših građana. Ja kao župan, načelnici i gradonačelnici smo dobili povjerenje od naših građana, a nadam se da sam kroz ovih osim godina opravdao to povjerenje. Trudom, radom, željom, energijom, voljom, biti s ljudima, ostati u narodu i s narodom, nisam se nikada izmaknuo pa ni u Domovinskom ratu, tako i danas. U vrijeme koje je pred nama trebamo nastaviti i završiti sve ove projekte i staviti u punu funkciju, a onda moj prijatelju Vlado, možemo sjesti i reći, iza nas je ostao jedan trag za povijest i za generacije koje će doći iza nas, ne samo da uživaju u tome nego da dalje proširuju. Dolaze mlađe generacije i ja sam siguran da će oni znati kako upravljati.

Kraj je godine i želio bih za nadolazeći Božić i Novcu godinu da nas Covid prođe. Uz sve poteškoće, zahvaljujem se svim građanima koji poštuju mjere koji su svjesni da odgovornošću i promišljanjem čuvaju sebe. Hvala Bogu držimo se dobro, jer gledajući po promilima mi smo na 0,9 promila, dok su neke županije došle do 8 ili 9 promila zaraženih. Želim da svi sa svojim obiteljima božićne i novogodišnje blagdane provedu u zdravlju. Za sve ostalo trebamo samo raditi, no o tome ćemo u nadolazećem vremenu.

SPAR Hrvatska i Nova TV jedinstvenim projektom „Startaj Hrvatska“ pomažu hrvatskim poduzetnicima i startupovima u plasmanu njihovih proizvoda na police velikog trgovačkog lanca. Udruženim snagama ovim su projektom za osmero hrvatskih poduzetnika osigurali priliku da ispričaju svoju poduzetničku priču i predstave vlastite proizvode. Među njima su Mary Novosel iz Kloštra Ivanića i Tijana Božović Galjanović iz Opatije.

Tijana Božović Galjanović osmislila je Superheraw, brand bio snack pločica od suhog voća, orašastih plodova, sjemenki i drugih sastojaka kontroliranog ekološkog podrijetla. Svoju supermoć Superheraw pločice pronalaze u činjenici da u njima nema glutena i rafiniranog šećera, nego su 100% veganske i ručno rađene. Superheraw snack pločice nastale su kroz Tijaninu potragu za zdravim slatkišem, nakon što se morala uhvatiti u koštac sa snažnim alergijama na hranu svoga sina. Kako ga nije htjela zakinuti za najslađi dio djetinjstva, isprobavala je recepte tražeći zdrav i hranjiv slatkiš.

Mary Novosel se odlučila na stvaranje nježne i potpuno prirodne aktivne formule proizvoda za njegu i čišćenje kućnih ljubimaca koju je, simbolično, nazvala Shapello. Povod su bile alergije njene mješanke Lune, ali i činjenica da na tržištu nije bilo adekvatnog i jedinstvenog rješenja za Lunine probleme. Mary se odlučila posvetiti istraživanju savršene formule, a osim Luninih „psećih” problema, dodatni poticaj joj je bila i ranija odluka da ubrzan i stresan tempo novinarskog zanimanja zamijeni s onime što ju je oduvijek uistinu ispunjavalo - biljnim kozmetičkim pripravcima. Proizvod ne sadrži sulfate, parabene te umjetna bojila i mirise, nije testiran na životinjama i veganski je, a dolazi u dvije verzije – kao Shapello kruti šampon u obliku šapice i Shapello tekući šampon. Baza šampona potpuno je prirodna te sadrži zelenu glinu i aktivni ugljen koji dubinski čiste i detoksiciraju. Eterično ulje čajevca, poznato po antibakterijskim svojstvima, proizvodu daje i specifičan miris po svježe pokošenoj travi.

Tijana Božović Galjanović i Mary Novosel imali su podršku stručnog tima SPAR-a koji im je pomagao ostvariti njihove snove. Zahvaljujući tome, Superheraw i Shapello možete kupiti u svim INTERSPAR hipermarketima i odabranim SPAR supermarketima na 51 lokaciji diljem Hrvatske. Osim Tijane i Mary, priliku da ispričaju svoju poduzetničku priču te plasiraju svoj proizvod na police velikog trgovačkog lanca uz pomoć SPAR-a Hrvatska dobilo je još šest drugih poduzetnika. Njihove zanimljive životne i poduzetničke priče i dalje pratite subotom popodne na Novoj TV.

ČAGLIN - Sveti Nikola se već u petak uputio na dug put koji ga čeka i obišao vrtić, matičnu i područne škole općine Čaglin. Prvo je, prema njegovim riječima, obišao općinskog načelnika, gospodina Dalibora Bardača kako bi mu načelnik napunio vreću poklonima za djecu. Učenici su ga dočekali s plesom, pjesmom i recitacijama, te kroz razgovor otkrili kako su bili dobri, slušali roditelje, marljivo učili i pisali domaće zadaće. Posebno veselo je bilo u vrtiću, gdje je sv. Nikola dočekan s puno širokih osmjeha i mnoštvo pitanja vezanih uz njihova pisma i što se nalazi u vreći koju nosi. Kako sv. Nikola ne bi otišao praznih ruku mali vrtićarci su priredili i poklon za njega- malu zbirku svojih likovnih radova. Sva djeca su mu se zahvalila na poklonima, te su dogovorili novi sastanak sljedeće godine.

POŽEGA - Devet mjeseci borbe protiv korona virusa Covid19 je iza nas. Po svim ocjenama do sada Požeško-slavonska županija se uspješno hrvala sa ovom globalnom pošasti i pandemijom u cijelom svijetu.

Kako i na koji način je tekla ta borba, pitali smo epidemiologa Antu Vitaliu iz Zavoda za javno zdravstvo županije i člana Stožera civilne zaštite PSŽ.

- Od veljače, od onih prvih dolazaka autobusa iz Padove, imali smo prve susrete s Covidom, terminima samoizolacije i počeli aktivno djelovati. Od tada smo se transformirali, uhodavali, pregrupiravali u hodu, dobivali prve pozitivne pacijente u županiji. Imali smo jedno dugotrajno razdoblje kada smo imali ispod 10 pozitivnih osoba. Kroz to vrijeme oko nas i u svijetu događalo se pogoršanje situacije. Prilagođavali smo se tome i nismo očekivali da ćemo biti pošteđene i da nećemo osjetiti eskalaciju i širenje korona virusa. Među prvim kontaktima s zaraženima prilagodio se cijeli zdravstveni sustav tome, neke stvari u zdravstvu i neke bolesti su čak potisnute u drugi plan, što nije dobro. Nastojimo da to ne pati, no uvijek nam je u fokusu Covid19. Mi smo radili prema smjernicama ZJZ RH a oni prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

U početku su nam bili problem dijagnostički centri, pa kako predočiti ljudima potrebu samoizolacije, potrebu testiranja. Nije bilo razumijevanja ljudi, nije bilo centara za testiranje, stoga smo se borili s nepoznatom bolesti, vremenom inkubacije, vremenom samoizolacije, koje opasnosti donosi bolest, kada su osobe zarazne. U početku su samoizolacije bile 28 dana i tek dva negativna testa da smo znali da je osoba preboljela koronu. S vremenom su ti rokovi smanjivani, na 14 dana, pa na 10 dana. Koliko je to dobro da ljudi prije izađu iz samoizolacije, a možda 10 do 20% njih još nosi znakove bolesti. Tek kasnije smo dobili u požeškoj bolnici PCR uređaj za izradu testova, što nam je olakšalo rad, no kasnije su velike brojke testiranih tražile da se testovi i dalje šalju u Zagreb na dva mjesta. Naša Covid ambulanta u Požegi preuzela je na sebe najveći dio tereta što se tiče testiranja pacijenata primarne zdravstvene zaštite, kasnije se prilagodio i Pakrac novo nastaloj situaciji, tako da sada testiranja radimo na tri mjesta u županiji.

Sve veći broj je potreba za hospitalizacijom težih slučajeva, a pojavili su se i prvi smrtni ishodi. Sve teže slučajeve raspoređujemo u respiratorni centar KB Osijek i Klinike Fran Mihaljević u Zagreb. Za sada se još uvijek dobro nosimo s time, a ja osobno smatram da je pred nama borba s Covidom, sve dok cjepivo ne učini onu prekretnicu. Svakako će biti važno da se što veći broj ljudi procijepi, da se stekne kolektivni imunitet i zaustavi širenje bolesti. Za sada su to još nova cjepiva, dinamika cijepljenja je sporija, još ima i skepse ljudi prema cjepivima, sjetimo se samo 2010. i pandemijskog cjepiva protiv svinjske gripe, no to je zaustavilo tada širenje bolesti. Očekujem da će se to dogoditi i sa Covidom19.

Zadnjih mjesec dana došlo do prave eksplozije oboljelih u Hrvatskoj, ali i u cijelom svijetu. Naša županija se dosta dobro drži, prosjek je oko 20-tak osoba dnevno, tek zadnjih dana malo povećano. Da li će epidemiološka služba i zdravstveni sustav moći odgovoriti ovim povećanim zahtjevima?

- Mi se nadamo da neće doći do širenja i da će ove mjere koje su stupile prije nekoliko dana, jednim dijelom rasteretiti pritisak na sustav. Najbolji način za to je osobna odgovornost nas svakog kao pojedinca, u našem krugu stanovanja, rada, života. To će uz propisane mjere smanjiti ta nepotrebna okupljanja, što je rak rana i pogoduje širenju bolesti. Zdravstveni sustav će moći odgovoriti jer mi sada imamo mogućnost testiranja i daleko više od 200 osoba dnevno. Najbitnije je što svi trebaju znati - pojavom bilo kojeg simptoma nemojte više nikuda ići, ostanite kod kuće, javite se svom liječniku i dalje se ponašajte prema preporukama za liječenje. Na taj način smanjit ćemo broj kontakata i mogućnost širenja. Za sada imamo dobru situaciju u našem zdravstvenom sustavu dvije bolnice, no već sada imamo po trideset i četrdeset hospitaliziranih osoba sa srednje teškom dijagnostičkom slikom.

Koja bi bila vaša poruka za sve naše stanovnike u ovoj trenutnoj situaciji s Covid19?

- Poručio bih svakako da građani budu prisebni, da ovu situacija koja nam se događa shvate ozbiljno, da budu svjesni da se bolest događa nama a ne negdje drugdje. Može bilo tko od nas ili naše obitelji biti zahvaćen, stoga to trebamo smanjiti na najmanji mogući rizik, našim manjim okupljanjima, druženjem, kontaktima. Ljudi griješe kada kažu pa mi se družimo samo s ljudima koje poznajemo. Naravno, s nepoznatima se ne družite, od njih se nećete zaraziti. Problem su upravo naši prijatelji, brat, sestra, obitelj i rodbina, druženja sada u vrijeme svinjokolje. Nitko nezna da li nosi virus i u druženjima se taj virus širi. Stoga tko osjeti simptome neka se nikuda ne kreće i neka se javi telefonom. Mi kao služba javili smo se na sve telefonske pozive na nekoliko naši telefona koji su u funkciji 24 sata. Uvijek možemo ljude usmjeriti što da rade, jer neki od njih budu i u panici.

Treba ostati odgovoran, nositi masku u svim zatvorenim prostorima gdje se ne može ostvariti distanca, često je to potrebno i vani na ulici jer nekada su u kontaktu 70 cm licem u lice s drugom osobom što je dovoljno za prijenos virusa. Moramo si u svoj način života ugraditi nošenje zaštite maske i pojačano provoditi sve higijenske mjere, smanjiti socijalne kontakte maksimalno, dezinficirati ruke.

Htio bih u ovom trenutku zahvaliti svim zdravstvenim djelatnicima na naporima koje iskazuju u borbi s ovom bolesti, na odjelima za hospitalizaciju, trijaži, dijagnostici, indikacijama i testiranjima. Do dolaska cjepiva moramo izdržati, a to vrijeme nam se definitivno približava. Koliko god sada bilo teško to moramo izdržati, možda koji mjesec, no cjepivo će donijeti prekretnicu - poručuje epidemiolog Ante Vitalia.

Plesni studio Marine Mihelčić sudjelovao je na virtualnom internacionalnom natjecanju u Makedoniji.

- Na natjecanje smo prijavili jedan par u kategoriji show dance kadeti, naše članice i partnerice Lora Ledić i Nia Barišić. Natjecanje smo pratili putem streama tako da smo isti dan znali da smo osvojili prvo mjesto – istaknula je Marina Mihelčić, dodajući kako su im medalje i priznanja stigla danas poštom iz Makedonije.

-  Iako ovakav način natjecanja nije najdraži našim natjecateljima, bojim se da će biti još jedno vrijeme jedini način – dodala je na kraju Mihelčić.

Da inovativna ideja i marljivi rad zaslužuju pohvalu i podršku, poručuju SPAR Hrvatska i Nova TV jedinstvenim projektom „Startaj Hrvatska“. Pokrenuli su ga kako bi pomogli hrvatskim poduzetnicima i startupovima u plasmanu njihovih proizvoda na police SPAR-a, jednog od najvećih hrvatskih maloprodajnih lanaca. Udruženim snagama ovim su projektom za osmero hrvatskih poduzetnika osigurali priliku da ispričaju svoju poduzetničku priču i predstave vlastite proizvode. Među njima su i Goran Čipčić iz Dugopolja te Diana Prpić iz Karlovca.

Diana je buduća pravnica koja je osmislila Batelu, slatki namaz od ekološkog batata koji je kao takav jedinstven proizvod u Hrvatskoj i svijetu. Batela je dostupna u jednobojnoj i dvobojnoj varijanti. Jednobojna je napravljena od narančastog batata i čokolade, uz dodatak javorovog sirupa i kokosova ulja te ne sadrži alergene. Dvobojna Batela uz narančasti batat sadrži i bijeli, a uz tamnu čokoladu, sadrži i pripravak s okusom bijele čokolade te mljevene bademe i dodatak bourbon vanilije. Valja istaknuti da je mangan najzastupljeniji među vrijednim sastojcima u batatu, a već pola teglice jednobojne Batele može zadovoljiti 30 posto preporučenog dnevnog unosa tog minerala koji doprinosi održavanju zdravlja kostiju i metabolizma te stvaranju energije. Uz to, Batela je nositeljica brojnih certifikata među kojima su i EKO, BEZ GLUTENA i BEZ LAKTOZE.

Zorinu mast priprema mladi student ekonomije Goran i to prema tradicionalnoj recepturi svoje bake Zore po kojoj je ovaj proizvod i dobio ime. Zorina mast je izvrstan saveznik u zacjeljivanju opekotina, koži daje svježinu te vraća prirodni tonus. Namijenjena je svim tipovima kože, zbog čega izvrsno funkcionira i kao dio univerzalne njege. Ključ njenog blagotvornog učinka na kožu je u prirodnim sastojcima koji su uzgojenii pripremljeni kod lokalnih, domaćih proizvođača i prerađivača s područja Dalmacije. Radi se o bazgi, maslinovom i kantarionovom ulju koje regeneriraju, obnavljaju i hidratiziraju kožu te pčelinjem vosku koji na koži formira zaštitnu barijeru i pomaže u njezinoj obnovi. Osim toga, Zorina mast je učinkovita i u tretiranju osjetljive dječje kože te njezi nepokretnih osoba treće životne dobi. Zbog svog posebnog djelovanja i činjenice da ne sadrži konzervanse, umjetna bojila niti mirise, Zorina mast je neizostavan proizvod svakog kućanstva.

Goran i Diana imali su podršku stručnog tima SPAR-a koji im je pomagao ostvariti njihove snove. Zahvaljujući tome, Zorinu mast i Batelu možete kupiti s posebnih „plavih polica” koje se nalaze u svim INTERSPAR hipermarketima i odabranim SPAR supermarketima na 51 lokaciji diljem Hrvatske.

Osim Gorana i Diane, priliku da ispričaju svoju poduzetničku priču te plasiraju svoj proizvod na police velikog trgovačkog lanca dobilo je još šest drugih poduzetnika. Njihove životne i poduzetničke priče pratite subotom popodne na Novoj TV.