PRVENSTVO HRVATSKE U POLUMARATONU -

POŽEGA – Proteklog vikenda u organizaciji Atletskog kluba Požega, Požega je bio domaćin Prvenstva Hrvatske u polumaratonu. Osim polumaratona, organizirana je i utrka građana na 5 km za djecu i to u kategorijama: predškolske djece, učenika od 1.- 4. razreda te za učenike od 5.- 8.razreda.

Utrka polumaratona trčala se dva kruga ulicama grada sa startom i ciljem na Trgu Svetog Trojstva u dužini 21,1km. Na utrci su sudjelovala 394 natjecatelja iz Hrvatske (379) i šest zemalja, Bosne i Hercegovine (4), Kenye (4), Srbije, (2), Norveške (2), Mađarske (2) i Slovačke (2).

Sportskoj manifestaciji podršku je pružio Grad Požega, a gradonačelnik Darko Puljašić poželio je svim natjecateljima puno sreće i dobrih rezultata.

Prvi u cilj ušao je Isaac Kimutai Ngeno iz Kenije za 1:08:50, a odmah za njime klupski kolega Hosea Kiplagat Tuei za 1:08:51. treći je bio Petar Bratulić iz Zagreba 1:09:34. U ženskoj kategoriji prva je bila Bojana Bjeljac iz AK Dinamo-Zrinjevac, Zagreb s vremenom 1:13:40 , druga je bila Matea Matošević Hačić iz Zagreba 1:16:06, a treća je bila Nikolina Stepan 1:17:42

MOTOCIKLISTI IZ BELGIJE -

POŽEGA – Požeški gradonačelnik Darko Puljašić primio je grupu od 50-ak motociklista iz Belgije koji se ovog vikenda nalaze na proputovanju Požeštinom. Riječ je motociklistima koji su u Požeštinu stigli u sklopu svojevrsne natjecateljske turneje koja je iz Belgije krenula u travnju, a nakon četiri destinacija od Gibraltara do Italije, za finale puta odabrana je Požega.

Motorizirane goste iz Belgije požeški je gradonačelnik pozdravio ispred Gradske kuće na Trgu Sv. Trojstva. “Nadam se da ste uživali u ovdašnjoj prirodi, hrani i piću. Kako bi sve što imamo kušali, morate biti kod nas bar tjedan dana. Nadamo se kako ćete biti naši ambasadori te svojim prijateljima ispričati koliko vam je bilo lijepo u Slavoniji i Požegi. Imamo ovdje brojne sadržaje koje možemo ponuditi i rado bi vas opet vidjeli,” rekao je gradonačelnik.

Riječ je motociklistima koji su u Požeštinu stigli u sklopu natjecateljske turneje koja je iz Belgije krenula u travnju, a nakon četiri destinacija od Gibraltara do Italije, za finale puta odabrana je Požega. “Ovo je već treći put da organiziram ovakvu vrstu susreta u Hrvatskoj. Prvi put smo bili na otoku Cresu, potom u zaleđu Zadra, a sada smo odabrali ovaj kraj. Od travnja do danas je 12 natjecatelja odradilo sve točke, a 21 motociklist je odradio tri od četiri točke i danas je ovdje zadnji dan boravka u sklopu turneje, a iz Požege idemo prema svojim domovima,” pojasnio je organizator putovanja Michel Limbourg.

Tekst: S. P. Foto: Vanja Protić

PRVI ORGANIZIRANI BICIKLISTIČKI OBILAZAK NJEMAČKI GOSTI ZAVRŠILI U POŽEŠTINI I ZLATNOM LUGU -

POŽEGA - Prvi organizirani biciklistički obilazak Slavonije, Baranje i Srijema njemački gosti iz Bavarske nakon pet dana završili sa tri dana vožnje po Požeštini i završnom svečanosti i večerom u Restoranu Krčme „Zlatni lug“. Upravo ova zadnja tura, pri kojoj su vozili po planinama Krndiji, Papuku, Psunju, posebno ih je oduševila, od za njih malo dosadne vožnje po ravnoj Slavoniji, tako da su odmah od organizatora, ID Riva Tours zatražili više dana boravka u ovom zadnjem dijelu, vožnji kroz Požeštinu i Park prirode Papuk. Nitko od 80-tak biciklista koji putuju u autobusima, koji vuku velike prikolice u kojima su njihovi bicikli, nije krio oduševljenje i zadovoljstvo, gotovo svi se ponovno vraćaju slijedeće godine, za koju je organizator već sada najavio, sa pet organiziranih tura po dva autobusa biciklista.

A sve je započelo, kaže voditelj i koordinator ovog putovanja, Zoran Barač, kada je osnivač i direktor ID Riva Tours, Selimir Ognjenović dobio nagradu za životno djelo Hrvatske turističke zajednice. Poznat kao glavni otkrivač Istre i istarskog turizma za veliki dio Europe, tada je istakao da mu je želja i da će raditi na tome, da se i Slavonija na taj način predstavi Njemačkoj. Nakon nekoliko uspješnih razgovora s gradonačelnicima slavonskih gradova i direktorima TZ u Slavoniji, snimanja situacije, smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, uskoro su uslijedili i prvi dolasci turista. U početku manjih grupa i pojedinačno, a sada evo i sa 80-tak gostiju, ali specijaliziranih, ljubitelja biciklizma, rekreativnog i zdravog života u pokretu. Svemu su dakako pomogli i njemački mediji, posebno reportažom novinarke i urednice lista „Münchner Merkur“ Christine Hinkofer i Beate Winterer koje su Slavoniju nazvale "najljepšom hrvatskom tajnom". Zbog tih reportaža one su ove godine nagrađene Zlatnom penkalom Hrvatske turističke zajednice, no u Njemačkoj su izazvale veliki interes za Slavoniju. Interesantno da su, kaže Barač prvi upiti bili da li je to možda Slovenija, da su se možda zabunili, jer nisu znali za regiju Slavoniju. U cijelu priču ušao je i Bavarski radio (Bayerischen Rundfunks) i Toto Gaitanides, stručnjak Bavarskog radija za biciklističke ture koji je i vodio ovu prvu biciklističku turu iz Bavarske u Slavoniju. – Tijekom ovih osam dana prošli smo stotine kilometara rutom od Sovskog Dola, preko Levanjske Varoši do Đakova.

Vozili smo kroz Baranju, ali pod kišom, no to je sve popravilo baranjsko vino. Biciklirali od Belog Manastira, preko Suze, Mirkovca i Kozjaka do Kopačkog rita i Kopačeva. Uslijedile su biciklističke vožnje po vukovarskom kraju, uz obilazak muzeja Vučedol, do Iloka i posjete Starom podrumu Iločkih podruma s degustacijom vina. Od četvrtka biciklirali smo po brežuljcima Požege, od Donjih Eminovaca, preko Kamenskog do Novog Zvečeva po biciklističkim stazama u Parku prirode Papuk, vozili po obroncima Krndije u kutjevačkom kraju a na kraju posjetili stari vinski podrum Kutjeva d.d. iz 1232. godine, uz degustaciju ponajboljih kutjevačkih vina. Upravo ove zadnje ture, koje djelomično voze kroz šume s puno brdskih relacija, biciiklistima su se najviše svidjele i tražili su u budućim organizacijama više ovakvih brdskih dionica koje su im zanimljivije s više adrenalina – istakao je Zoran Barać, zadovoljan što su svi zadovoljni, a posebno ovom završnom svečanosti uz slavonske tamburaše i večeru s samo autohtonim jelima,

Zadovoljni smo što nam se uz brojne grupe team buldinga i turističke ture, sada pokrenuo ovaj biciklistički turizam. Mi smo u našem objektu smjestili jedan autobus turista na noćenju i pansionu, dok se drugi autobus morao smjestiti u drugom objektu Hotela Grgin dol. Evo to nam je za sada problem, smještaj većeg broja gostiju, što ćemo se nadam se uskoro riješiti gradnjom hotela na lokaciji Zlatnog luga. Gostima nudimo samo domaća i autohtona jela od namirnica porijeklom s ovog kraja ili iz našeg uzgoja, od goveda podolca, crne slavonske svinje, ali i voća i povrća iz domaćeg uzgoja. Za ovu svečanu večeru pripremili smo im uz domaću šljivovicu i voćne likere, predjelo sa kruhom i namazom od crne slavonske svinje, slavonskih suhomesnatih delicija, goveđu ragu juhu od slavonskog podolca, slavonsku sarmu, autohtono staro jelo s ražnja „vinogradarski ćevap“, mesnu plate od crne slavonske svinje i domaće štrudle jabukama za desert. Iako ih dosta pije pivo, oni koji su ljubitelji vina, hvale naše vinske kapljice, kao najbolje što su do sada pili – istakao je voditelj Krčme „Zlatni lug, Leo Pandžić.

Uz večeru goste su pozdravili, njihov voditelj cijelo vrijeme, Toto Gaitanides, direktor Riva toursa Selimir Ognjenović, koji je za ovu prvu turu došao direktno iz Munchena, ali i domaćini, Thomas Heinz Pandžić iz Zlatnog luga i požeški gradonačelnik Darko Puljašić. Ova dvojica na iznenađenje njemačkih gostiju, obratili su se na tečnom njemačkom jeziku, jer su obojica jedno vrijeme živjeli u Njemačkoj. Uz predstavljanje grada Požege i „Zlatnog luga“, zaželjeli su im dobar provod u nastavku, ali i zamolili da nas pohvale u Njemačkoj svojim prijateljima, te i njih zainteresiraju za Slavoniju „najljepšu hrvatsku tajnu“. Nakon večere Bavarci su proplesali i propjevali slavonske tamburaške pjesme, koje su brzo naučili.

PODRUČJE ČAGLINA DANAS JE JEDNO VELIKO GRADILIŠTE SA 8 PROJEKATA U IZVEDBI I JOŠ 8 U PRIPREMI ZA REALIZACIJU -

ČAGLIN - Samozatajni ali radišni općinski načelnik Čaglina Dalibor Bardač odvažio se progovoriti i pohvaliti s projektima koji obilježavaju njegove godine otkako je na čelu te je jedinice lokalne samouprave u kojoj nije lako biti prvi čovjek i odgovoran za sve i svašta. U ožujku 2015. godine preuzeo je odgovornost za općinu na istoku Požeško-slavonske županije i uhvatio se u koštac s brojnim naslijeđenim problemima bez gotovo ijednog projekta u pripremi za realizaciju kojim bi se poboljšao standard življenja na tim prostorima.
Pomalo šutljiv sa škrtim izgovorenim riječima i skromnim osmjehom na licu znao je što bi trebalo napraviti i na koji način da tamošnji stanovnici stvore dojam da o njima i njihovom karaju netko razmišlja i misli napraviti korak prema boljem. Samo je trebao iznaći mogućnosti i sredstva da provede svoje zamisli. Od prvog dana mu se na raspolaganje stavio aktualni zamjenik požeško-slavonskog župana, općinski vijećnik, danas zamjenik predsjednika Općinskog vijeća, dipl. inž. agronomije Željko Jakopović.
Zasukanih rukava Bardač se od prvog dana u prethodnom mandatu uhvatio posla i počeo raditi na pripremi dokumentacija za projekte, lobiranju za svoj kraj što mnogi ne razumiju koliko je sve to teško posebice skinuti onu stigmu s Čaglina kojeg neki smatraju kako je taj kraj manje vrijedan u odnosu na druga mjesta u Požeško-slavonskoj županiji i šire.
Bardačev rad je počelo rezultirati brujanjem kamiona, bagera i radnih strojeva koji izvode radove na čaglinskom području koji se kao takvi nisu nikada u povijesti radili. O tome najbolje govore brojke koje su impozantne i za svaku pohvalu.
Aktualni projekti koji su u tijeku i okom vidljivi, ugovoreni i oni koji su planu nalaze se u brojci od 46 milijuna kuna koja je taksativno obrazložena bez isprazne priče. U tijeku je izvođenje radova vrijednih 30 milijuna kuna, ugovoreno je 8 milijuna kuna, a isto toliko ima pripremljenih projekata koji čekaju realizaciju odnosno raspisivanje natječaja kako bi se na njih moglo aplicirati.
- Trenutno su u tijeku radovi na projektima vrijednima oko 30 milijuna kuna, vrijednost ugovorenih radova iznosi osam milijuna kuna, a toliko su vrijedni i projekti u pripremi. Rezultat je to rada svih nas ovdje u općini od općinskog vijeća, mene osobno do županije koja nam je i podrška i stepenica prema ministarstvima. Bez obzira na našu različitu stranačku pripadnost dokazali smo i dokazujemo kako smo jedinstveni i da gotovo sve odluke donosimo jednoglasno na sjednicama Općinskog vijeća. Sve radimo na dobrobit naših stanovnika što će nam i dalje biti težnja – rekao je u uvodu tiskovne konferencije koju je zajedno s zamjenikom predsjednika Općinskog vijeća organizirao načelnik Bardač.
U nastavku svog izlaganja načelnik Bardač počeo je nizati one radove koji su u tijeku. - U tijeku je izgradnja zgrade nove ambulante koji je projekt vrijedan 3,5 milijuna kuna. Taj nam je projekt od iznimne strateške važnosti. Do kraja godine planiramo završiti prvu fazu, stavljanja zgrade pod krov, a u narednoj godini bi zgrada trebala biti u funkciji. Pri završetku su i radovi na dovršetku uređenja zgrade vrtića, a što se tiče Doma u Milanlugu tamo su radovi pri završetku na zadovoljstvo tamošnjih mještana, a vrijednost je 500 tisuća kuna od kojih dio sufinancira Ministarstvo graditeljstva. Radi se i na dovršetku izgradnje mrtvačnice u Ljeskovici za koji se projekt izdvaja 100 tisuća kuna, Zgrada bivše općine u Ruševu je dijelom obnovljena na kojoj se radovi nastavljaju. Obnovljene su i dvije stambene zgrade u kojima je podignuta energetska učinkovitost a općina je vlasnik triju stanova za što su također izdvojena znatna sredstva – rekao je u svom izlaganju projekata načelnik Bardač te nastavio kako su potpisani ugovori za uređenje okoliša oko vrtića i iznimno važnog projekta uređenja Kolodvorske ulice u Čaglinu koja je vrijednost 1,5 milijuna kuna te uređenje Doma u Sapni za što se izdvaja 450 tisuća kuna. Izdvajaju se sredstva i potpisani su ugovori za radove na zgradi općine 685 tisuća kuna, te na sportskom objektu 1,3 milijuna kuna i odvojenom sakupljanju otpada 300 tisuća kuna.
Plan je ponovno prijaviti se i na ranije pripremljeni projekt vatrogasnog doma vrijedan 4,5 milijuna kuna, rekonstrukciju pješačkog mosta preko puta mjesnog groblja, a dotjeruju se i završni detalji idejnog projekta uređenja centra Čaglina koji će, prema planu, ili financirati sredstvima proračuna, ili potražiti adekvatni natječaj. - Spremna je i projektna dokumentacija za domove u Kneževcu i Latinovcu, a kroz suradnju s LAG-om Posavina čiji je općina član, i natječaj mjere 3.1.1., moglo bi stići i novih 30-ak tisuća eura – dodao je Bardač zaključujući kako se nakon godina neulaganja, svim predstavljenim projektima podići kvaliteta življenja u čaglinskom kraju.
Velike zasluge u brojnim projektima na području općine Čaglin ima i Željko Jakopović, koji je na tiskovnoj konferenciji govorio u ulozi predsjednika Općinskog vijeća. Moglo bi se reći da su rame uz rame Jakopović i Bardač uspjeli izlobirati nekoliko projekata od iznimne važnosti. - Uz poreznu reformu kojom smo dobili više novca u općinskoj blagajni, ozbiljnije ulaganje države u regionalni razvoj, a onda i entuzijazam i vrijedan rad svih nas ovdje na terenu, ovim, ali i projektima koji nas tek čekaju, želja nam je konačno maknuti stigmu o Čaglinu kao manje vrijednom prostoru. Izgradnja ambulante je posebno vrijedan projekt za koji sam se zalagao i kako je vidljivo u tome i uspio. Istakao bih rekonstrukciju Državne ceste D-53 od Migalovaca do Milanluga u dužini od 2,3 km uz koju će se uz rješavanje odvodnje izgraditi i pješačka staza, autobusna stajališta i prilazi te izravnanje kolnika. Bit će i izgrađeno parkiralište na 2,5 tisuće kvadrata uz župnu crkvu. Ti su projekti vrijedni više od 20 milijuna kuna koji će, uz povećanje prometne sigurnosti, čitavom naselju dati i toliko potreban urbaniji „štih“, baš kao i dionica od Mokreša do Jezera, dužine 2,2 km i izgradnja šumske ceste od Ljeskovice vrijedna dva i pol milijuna kuna – istakao je Jakopović dodajući kako uz projekte komunalne i prometne infrastrukture u Čaglinu promišljaju i o razvoju turizma, čemu u prilog govori i projekt Sovskog jezera vrijedan 10 milijuna kuna za čiju je izradu potrebno oko pola milijuna kuna i za koji je naručena predinvesticijska studija.
Ostajemo u uvjerenju da će složno i zajednički svi u čaglinskoj općini predvođeni načelnikom Daliborom Bardačem i zamjenikom predsjednika Općinskog vijeća koji je i na funkciji zamjenika župana Željkom Jakopovićem učiniti još puno toga, u čega ne bi trebalo sumnjati.

POŽEŠKI OGRANAK MATICE HRVATSKE PREDSTAVIO KNJIGU AFORIZAMA I EPIGRAMA -

POŽEGA - Požeški ogranak Matice Hrvatske predstavio je u čitaonici Gradske knjižnice knjigu aforizama i epigrama Danice Majnarić, pod nazivom „Muka naša svagdašnja“. Predsjednica MH prof. Ljiljana Marić predstavila je autoricu, rođenu u Požeškoj Koprivnici, koja je osnovnu školu završila u Pleternici, srednju ekonomsku školu u Požegi, a onda odlazi u Zagreb na dalje školovanje. Dalje ju život nikada nije vratio u rodni kraj i Požeštinu, nego se našla u Europi, u Njemačkoj, gdje je i odradila dobar dio svoga radnog vijeka. Sada već u kasnijim godinama zainteresirala se za pisanje epigrama i aforizama, a svakako na poticaj prijatelja Miroslava Vukmanića.

- Još u osnovnoj školi u Pleternici počela sam pisati pjesme i objavljivati u školskim listovima te čitala sa svojim prijateljima. Uvijek su me više zanimali društveni predmeti kao književnost i hrvatski jezik, povijest i povijesnu arheologiju, a predavao mi je i današnji akademik Dragutin Pavličević, a njegova supruga Alica baš hrvatski. U školsko vrijeme zvali su me Cesarić, jer sam voljela i znala sve Cesarićeve pjesme - kaže autorica Majnarić pričajući svoju priču, a na aforizme i epigrame koje je i prije čitala, zapravo je krenula pisati na nagovor prijatelja.

- Epigrami i aforizmi su me zaista zainteresirali, pisala sam ih gotovo svaki dan, nekada u šetnji, nekada sam se dosjetila u nekom poslu, no to me je svakako zanimalo i zabavljalo. Napisala sam ih preko 650, a svi su zapravo nastali u Munchenu. Ako je bila dobra inspiracija napisala sam nekada i više u danu. Onda smo prije odluke o izdavanju knjige malo pročistili, tako da ih je u knjizi objavljeno oko 500. Knjigu smo izdali u Zagrebu, a puno nam je u tom poslu pomogla Ljiljana Marić iz Matice Hrvatske. Danas sam ovdje ponosna, jer ja sam u biti požeški đak, ovdje sam potekla, vrlo rado se uvijek vraćam i zbog toga sam i ovdje uz pomoć puno mojih prijatelja i pripremila predstavljanje knjige – zaključila je autorica Majnarić koja u planu ima i dalje nastaviti pisati. Ima nešto pjesama sačuvano, no dosta ih je i izgubljeno, posebno one koje je slala i negdje su objavljene. sada bi ih trebalo tražiti i sakupljati, a najviše tog materijala zapravo imaju njeni prijatelji. Danica je svako jutro donijela u školu sastav koji je na humorističan način opisivao prethodni dan i sve događaje i doživljaje. To je onda čitala pred svima, no ona to nije sakupljala, no to su sačuvali a neke i zapisali kod sebe upravo njeni prijatelji iz razreda, koji su joj i danas na promociju njene knjige donijeli nešto tih zapisa. Znači od Danice Majnarić uskoro se može očekivati nova knjiga, ona kaže prije proze i kratkih priča, a možda i zbirka pjesama.

5. DAN VOĆARA U LIPIKU -

LIPIK - Petu godinu za redom u Lipiku je prvog dana jeseni 23. rujna održan Dan voćara. Manifestacija se održala na već tradicionalnom mjestu, u dijelu parka podno Jelkina brijega. Osim stručnog panela s temom “Uzgoj, prerada i trženje lješnjaka na malim obiteljskim voćnjacima u fokusu europske poljoprivredne politike i Lokalne razvojne strategije 2014-2020.“, održan je sajam voća, voćnih prerađevina i proizvoda vezanih za poljoprivredu i poljoprivrednu proizvodnju; od alata, sadnica, mehanizacije do proizvoda, voća i povrća te suvenira našeg kraja. Posjetitelji su također mogli uživati u demonstraciji tradicionalnog načina pečenja pekmeza i rakije, ali i guštati u brojnim slatkim kolačima.

Peti Dan voćara u Lipiku započeo je sa stručnim panelom LAG Zeleni Trokut u kojem su sudjelovali Domagoj Dropulić, vlasnik OPG iz Kneževih Vinograda s bogatim iskustvom u uzgoju lješnjaka i sadnica lijeske te Davor Žagar iz tvrtke Pro-eco iz Novog Marofa, kao i Darian Husko, konzultant Lipičke razvojne agencije i upravitelj Lokalne akcijske grupe „Zeleni trokut“ iz Lipika Igor Matek, univ.spec.oec.

Prije samog početka stručnog panela prisutne su pozdravili dožupan požeško-slavonski Željko Jakopović i gradonačelnik Lipika Vinko Kasana koji je i ovom prigodom podsjetio kako je prije pet godina tvrtka Frutarija d.o.o. otvorila smještajne rashladne kapacitete za voće i povrće, što je bila prilika za potaknuti Lipičane, ali i građane susjednih gradova i naselja na proizvodnju voća i povrća potrebnih za tržište. S obzirom na stalnu tendenciju porasta broja izlagača iz godine u godinu, posve je sigurno da će se ovaj sajam nastaviti održavati i sljedećih godina.

Pčelarska udruga Pakrac-Lipik i pčelarska udruga Zlatna dolina iz Požege u suradnji s Turističkom zajednicom grada Lipika organizirale su početkom rujna 9. senzorsko ocjenjivanje meda s područja Požeško–slavonske županije, a nakon stručnog panela gradonačelnik Kasana i dožupan Jakopović najboljima su podijelili medalje i diplome. Za sveukupnog pobjednika senzorskog ocjenjivanja meda Požeško-slavonske županije ocijenjen je bagremov med Damira Sertića iz Požege, dok je na području Lipika najboljim medom ocijenjen onaj Bore Tutića, odnosno na području Pakraca med Ružice Nezić.

Kao i prethodnih godina, tako je i tijekom ovogodišnjeg sajma posebna atrakcija bila demonstracija tradicijskog načina pečenja pekmeza i rakije, a posjetitelji su proizvedeno mogli i degustirati. Šesnaest prijavljenih ekipa, od kojih su mnogi bili predstavnici lokalnih udruga i OPG-a, peklo je pekmez od šljiva koje su osigurali organizatori, a Turistička zajednica grada Lipika s predstavnicima Udruge LIDO iz Dobrovca demonstrirala je pečenje rakije, koje nije prošlo i bez pečenja odojka na ražnju za što su članovi ove vrijedne Udruge dobili i posebna priznanja – ono za najbolju rakiju i ono za najbolju pečenicu.

Najslasniji kolač prema mišljenju četveročlanog žirija koji su činili (Vlasta Vončina, Snježana Kozić, Claudia Hoffman i Zaudi Demiri) i koji je ocjenjivao na osnovu izgleda i urednosti uzorka, složenosti pripreme, kreativnosti serviranja omjera tijesta i punjenja, pripremili su članovi Udruge LIDO iz Dobrovca, predstavnici Mjesnog odbora Lipik osvojili su drugo mjesto, a treće mjesto pripalo je Tatjani Benković i Martini Culak. Priznanja i nagrade predstavnicama ekipa tijekom proglašenja uručio je gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

Najbolji pekmez pripremila je ekipa iz Udruge žena Donji Čaglić, drugo mjesto pripalo je ekipi Trio Gušt (Lipik, Dobrovac, Donja Obrijež), a na trećem mjestu se našla ekipa iz Udruge LIDO. Priznanja i nagrade predstavnicama ekipa tijekom proglašenja uručio je gradonačelnik Lipika Vinko Kasana.

Na prostoru održavanja sajma uz glazbenu i ugostiteljsku ponudu tijekom dana posjetitelji su uživali u lunaparku te panoramskoj vožnji Lipikom s turističkim vlakićem.

4. LIKOVNA KOLONIJA LIČKOG ZAVIČAJNOG DRUŠTVA VILA VELEBITA POŽEGA

POŽEGA – Požeško Ličko zavičajno društvo „Vila Velebita“ po 4. puta organiziralo je likovnu koloniju na koju se ove godine odazvalo 24 umjetnika iz kontinentalnog dijela Hrvatske, od Zagreba, Koprivnice, Kutine, Osijeka, Orahovice, Slav. Broda do Vinkovaca, a posebno nekoliko umjetnika iz Požege. Tradicija je to koju je inicirao predsjednik „Vile Velebita“ prof. dr. sc. Josip Fajdić, koja je pronašla dobre razloge svoga postojanja i nastavit će se i dalje.

- Ove godine također imamo veliki i dobar broj umjetnika koji su se odazvali na našu likovnu koloniju, 4. po redu. Neki od umjetnika koji su bili spriječeni poslat će svoja djela kao prilog ovoj likovnoj koloniji. Prošle godine im,ali smo i umjetnika iz Mađarske, pa smo imali i međunarodni karakter kolonije, no ove godine oni su zbog obveza izostali. Radit će se uglavnom u tehnikama ulja, akvarela, akrila i motivi su pejzaži Požeštine, urbana arhitektura i vedute grada Požege. Likovna kolonija je jednodnevna i tematska, naša Požeština. Od urađenih radova pripremit ćemo do kraja godine izložbu koja će biti katalogizirana kao i svaka naša do sada – istakao je Josip Fajdić, zadovoljan s odazivom i uvjeren u nastavak ove priče ukoliko bude dovoljno sredstava, jer je organiziranje likovne kolonije i poveći financijski izdatak za jednu udrugu.

Na ovoj likovnoj koloniji pomogao im je grad Požega u organizaciji, a sve umjetnike na tradicionalnom doručku prije odlaska na teren i slikanje pozdravio je zamjenik gradonačelnika Ferdinand Troha: - Nadam se da će i ove godine kolonija biti plodonosna kako je to bilo do sada. Dajte nam svoju sliku grada kako ga vidite – istakao je otvarajući koloniju zamjenik gradonačelnika Požege Ferdinand Troha i izrazio zahvalnost umjetnicima koje dolaze, stvaraju radove i ostavljaju ih na dar domaćinima.

3. SAJAM AGROTUOUR SLAVONIJA NA POŽEŠKOM TRGU –

POŽEGA - Po 3. puta za redom na požeškom Trgu sv. Trojstva u organizaciji Poljoprivredne televizije Požega održan je Sajam Agro Tour Slavonija. Svoje proizvode izložilo je 30 OPG-a, obrtnika i poljoprivrednih proizvođača s područja Slavonije, a uz klasične poljoprivredne proizvode i hranu, sve je više novih poljoprivrednih proizvoda, od lavande, aronije, konoplje, batata, egzotičnog voća, ljekovitog bilja. Na sajmu je bila dobra ponuda proizvođača meda i mednih proizvoda, proizvođača sireva, bučinog ulja i sjemenki, crvene slatke i ljute paprike, čajeva i ljekovitih pripravaka, ali i zlatoveza, ručnih radova, suvenira i drvenih igrački. Bilo je i nekoliko štandova poljoprivrednih strojeva, opreme i alata, te svakom domaćinstvu potrebnih elektro proizvoda, malih strojeva i aparata koje je izložila tvrtka Alles elektromaterijal koja je bila i glavni sponzor sajma.

Izlagače, poljoprivredne proizvođače i brojne posjetitelje pozdravio je osnivač Poljoprivredne televizije Thomas Heinz Pandžić i predsjednik HGK ŽK Požega Luka Balenović koji je istakao da kupnjom hrvatskih i domaćih proizvoda svakako i otvaramo i čuvamo radna mjesta u Hrvatskoj. HGK će uvijek poticati ovakve projekte koji promiču domaće proizvode.

U ime domaćina grada Požege obratio se zamjenik gradonačelnika Ferdinand Troha i istakao važnost ovakvih gospodarskih događaja.

- Lijepo je danas biti na našem središnjem trgu koji je, kako i samo ime kaže, mjesto gdje se oduvijek okupljalo i tržilo. Zato je ovaj sajam na pravom mjestu, u pravo vrijeme. Jesen je pred nama, a jesen je u Slavoniji uvijek bila lijepa i plodonosna, baš kako to prikazuje i ovaj sajam. Zahvaljujem organizatorima i vama izlagačima koji ste došli, a naši Požežani će uživati u ljepoti cijelog sajma - rekao je Troha.

Jedan od najvećih zagovornika domaće hrane ali i svega što dolazi iz naših krajeva je svakako požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, koji se obratio prigodnim riječima i otvorio sajam.

- Pozdravljam vas sve u najljepšoj županiji Hrvatske, a posebno organizatore koji promoviraju i dušu i bogatstvo ove naše predivne Slavonije. Trg se sve više popunjava ljudima koji žele vidjeti što to naši Slavonci u jesen proizvode. Proizvodi su to koji su se ovog proljeća sadili, a danas pokazuju što mi sve možemo dati cijeloj Hrvatskoj. Čestitam izlagačima koji su danas ovdje, preko 30 OPG-a koji su ključ razvoja naše poljoprivrede u cijelosti, a ovime mi dajemo poruku da Slavonija živi. Mi svi zajedno možemo stvoriti bogatije društvo za nas, za našu djecu i našu unučad. Županija podupire ovakve manifestacije i podupirat će ih i izdašnije. Pozivam vas da ustrajete, jer je u Slavoniji uvijek bilo teško, no Slavonija je uvijek živjela i živjet će dalje s žuljevitim rukama, znojem i suzama, ali bilo je i pjesme, slavlja. Stoga se zainatimo i sada, pokažimo svima da ni u težim vremenima nismo odlazili, a vi svi posjetitelji kupite nešto jer to je naše izvorno, slavonsko - istaknuo je župan Tomašević.

U kulturno umjetničkom dijelu nastupili su KUD Bektež, koji je na prostoru trga pripremio i scenski prikaz običaja berbe grožđa, tradicionalnih jela koja su se jela tom prigodom, ali i pjesme i kola koja su se izvodila u tim prigodama.

POŽEGA – Obilježena je 22. rujna pod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorčevića 21. obljetnica uspostave Požeške biskupije. Ujedno je održan Biskupijski dan, na koji su se okupili dijecezanski i redovnički svećenici, đakoni, sestre redovnice, vjeroučiteljice i vjeroučitelji, odgojiteljice u vjeri, bogoslovi i svećenički aspiranti, članovi župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, lektori, izvanredni djelitelji svete pričesti, članovi crkvenih udruga i pokreta, molitvenih zajednica te djelatnici katoličkih škola Požeške biskupije. Program je započeo radom sudionika podijeljenih u četiri skupine.

Sudionici prve skupine: svećenici, redovnici, đakoni, sestre redovnice, bogoslovi i sjemeništarci, vjeroučitelji i odgojiteljice u vjeri okupili su se u dvorani Sv. Terezije Avilske. Nakon molitve Trećeg časa biskup Antun je otvorio Biskupijski dan prigodnim govorom, u kojem je rekao: „Za pet dana navršit će se 21 godina od uspostave Požeške biskupije i ređenja njezina prvog biskupa. Taj nadnevak vrijedan je spomena, jer smo otada započeli ostvarivati svoju pripadnost Isusovoj Crkvi u svojoj Požeškoj biskupiji. Smatram prikladnim tom događaju posvetiti pozornost na radni i molitveni način, kako smo činili i prijašnjih godina, stavivši ga pod naziv ‘Biskupijski dan’. Radostan sam što danas u Požegi mogu pozdraviti sve one koji imaju određene službe u Požeškoj biskupiji te u suradnji
s biskupom nastoje vršiti poslanje koje im je povjereno. Od srca pozdravljam svećenike, redovnike i redovnice, vjeroučitelje i bogoslove, članove župnih ekonomskih i pastoralnih vijeća, crkvenih udruga i pokreta, te djelatnike naših katoličkih škola. Prošle godine spomenuli smo se 20. obljetnice naše Biskupije Trećim biskupijskim euharistijskim kongresom, kojim smo se podsjetili da smo mi zajedništvo koje izgrađuje Isus Krist snagom svoga Duha i da ono ima svoj vrhunac i ishodište u presvetoj euharistiji.

Sve drugo što nastojimo činiti kao pripadnici Crkve u svojoj Biskupiji ugrađeno je u to Isusovo djelo po kojem postajemo živi organizam, njegovo Tijelo. Želimo danas zahvaliti Gospodinu što nas voli, te nas po euharistijskom otajstvu ispunja svojom ljubavlju, čisti od naših slabosti i zloća, daruje dostojanstvo Božjih sinova i kćeri. Dok nas vijesti s različitih strana svijeta podsjećaju da Crkvu tvore slabi i grješni ljudi, želimo se danas obnoviti u svijesti kako je s nama na putu Onaj koji je pobijedio grijeh i smrt te je po njemu Crkva sveta. Valja nam sa svom poniznošću moliti Gospodina da nam daruje čistoću uma i srca, da mislimo i djelujemo u skladu s njegovom svetošću, budemo istinski znak i oruđe spasenja koje On izvodi u nama i u svijetu. Draga mi je prigoda zahvaliti vam svima koji dobrohotno, strpljivo i ustrajno nastojite izgrađivati same sebe i utvrđivati se u zajedništvu Crkve slušanjem Božje riječi, slavljenjem svetih otajstava, molitvom i dobrim djelima prema siromašnima, starima, osamljenima te tako biti Kristovi povjerenici usred svijeta koji gubi osjećaj za Božje dimenzije stvarnosti i istinsku vrijednost čovjeka, braka i obitelji. Osjećamo nemoć pred iseljavanjem brojnih – napose mladih ljudi – iz naše domovine. Znamo dobro da upirući prste u tu pojavu i prebacujući odgovornost na druge, ne popravljamo to stanje nego ga na svoj način pogoršavamo. Pozivam vas stoga na molitvu za Božje svjetlo u duši svakog čovjeka, i onih na vlasti, kako u donošenju životnih odluka ne bi bili zarobljeni sebičnim mislima i opredjeljenjima.

S posebnim bratskim osjećajima zahvaljujem vama, braćo svećenici i vjeroučitelji, što ništa u Crkvi ne obezvrjeđujete, nikoga ne podcjenjujete, ne trošite vrijeme i snage na zle razgovore a još manjena na ogovore i klevete, nego sa svom dobrohotnošću i u najtežim životnim prilikama tragate za onim što je Božje te u slobodi srca iskreno surađujete međusobno i s biskupom u evanđeoskom služenju čovjeku kojemu je i na ovim našim prostorima potreban Bog, njegovo svjetlo i snaga. U tom raspoloženju svima vam upućujem bratsku dobrodošlicu, želeći vam radostan boravak u Požegi, i otvoreno srce, spremno primiti dar Božji. Napose pozdravljam prof. dr. Vlatka Dugalića i zahvaljujem što će nam svojim izlaganjem – u dosluhu s papom Franjom – osvijetliti pitanje ‘Jesmo li Crkva izlaska ?' k onima kojima je ona potrebna i koji je čekaju. neka Bog blagoslovi naš rad i zajedništvo !“

Potom je prof. dr. Vlatko Dugalić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu održao izlaganje pod naslovom: „Jesmo li Crkva izlaska?“. U uvodnom dijelu izlaganja dao je kratki povijesni prikaz djelovanja Crkve u društvu, i naglasio da je više od tisuću godina, od vremena cara Konstantina, koji je kršćanstvu dao slobodu javnog djelovanja, do Francuske revolucije koncem 18. st., odnosno do svršetka feudalizma sredinom 19. st., Crkva imala na raspolaganju učinkovite mehanizme kojima je vršila utjecaj na društvo i kršćanski ga oblikovala, ali da posljednje stoljeće i pol Crkva živi u društvu koje više nije kršćansko, nego sekularno. Potom je u drugom dijelu izlaganja prikazao kako funkcionira suvremeno civilno društvo, te se kritički osvrnuo na neadekvatno djelovanje Crkve u njemu, potkrijepivši svoja kritička promišljanja sociološkim istraživanjima prema kojima Crkva svojim djelovanjem obuhvaća od 10 do 15 % ljudi, od čega ih je tek 1 % aktivnih vjernika. U završnom dijelu zauzeo se za neka konkretna rješenja da Crkva u suvremenom nsvijetu bude Crkva izlaska i pokuša doprijeti do velike većine ljudi koja ostaje izvan njezina djelokruga. Ustvrdio je da bez provođenja u život socijalnog nauka Crkve, temeljnim sredstvom kojim Crkva može evangelizirati civilno društvo, nema Crkve izlaska. Socijalni nauk Crkve se treba oživotvoriti u župnim zajednicama, koje ne smiju ostati zatvorene u same sebe, nego se trebaju otvoriti prema svim čimbenicima društva u kojem se nalaze.

Župa je kao benzinska pumpa, slikovito je rekao predavač, na kojoj se vjernici napunjaju duhovnim gorivom, a to je socijalni nauk Crkve i milost presvete euharistije, i tako ispunjeni unose evanđeoske vrijednosti u sva područja civilnog društva: od zakonodavstva i tržišnog gospodarstva, preko odgojno-obrazovnog sustava, do humanitarnog djelovanja i društvenog angažmana u najširem smislu riječi. S tim u svezi prof. Dugalić je naglasio da poslanje svećenika nije baviti se politikom u užem smislu, a još manje nekim biznisom, nego odgajati vjernike laike za društveni angažman, to jest da se nadahnuti evanđeljem aktivno zauzimaju za socijalnu pravednost i ljudsko dostojanstvo. Prof. Dugalić je poručio svećenicima i vjeroučiteljima da, ako žele izvršiti svoje poslanje, trebaju snažnije i zauzetije poraditi na ljepoti kršćanske liturgije, na dobroj pripremi nedjeljne euharistije, osobito homilije i vjeronaučne nastave, te na buđenju i jačanju svijesti o važnosti društvenog angažmana vjernika laika.

Sudionici druge skupine: članovi župnih pastoralnih vijeća, lektori, izvanredni djelitelji svete pričesti te članovi molitvenih zajednica,, okupili su se u franjevačkoj crkvi Duha Svetoga. Njima su prigodnu riječ uputili prof. Ana Matković, voditeljica Centra Požeške biskupije „Pro vita et familia“, stalni đakon Zdravko Ticl, povjerenik za lektore i izvanredne služitelje svete pričesti te Ivan Popić, ravnatelj biskupijskog Caritasa. Članovi župnih ekonomskih vijeća tvorili su treću skupina koja je svoj program imala u crkvi sv. Lovre. Njima su Robert Mokri, ekonom Požeške biskupije, i Milan Vidaković, član Biskupijskog ekonomskog vijeća govorili o upravljanju crkvenim vremenitim dobrima i ulozi koju pri tom imaju župna ekonomska vijeća. U četvrtoj skupini bili su djelatnici katoličkih škola Požeške biskupije, te članovi katoličkih udruga i pokreta. Oni su okupili u maloj Dvorani Sv. Terezije Avilske. O mjestu katoličkih škola u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske progovorila im je prof. dr. Jasminka Buljan Culej.

Nakon rada po skupinama i kratkog odmora uslijedio je u Katedrali program za sve sudionike, kojim je moderirao Ivica Žuljević, voditelj Biskupijskog ureda za katoličke škole, koji je izvijestio o zaključcima rada četvrte skupine o mjestu i ulozi katoličkih škola u odgojno-obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskoj. Potom je Robert Kupčak, predstojnik Katehetskog ureda i voditelj Pastoralnog centra Požeške biskupije priopćio zaključke rada druge i treće skupine te iznio smjernice za pastoralno djelovanje na području naviještanja Božje Riječi, liturgije i molitvenog života, i na području karitativnog djelovanja. Marijan Pavelić, povjerenik za duhovna zvanja i za medije, te Krunoslav Siroglavić, povjerenik za mlade, izložili su pastoralni plan predviđenih aktivnosti u svojim povjerenstvima.
Središnja točka Biskupijskog dana bilo je zahvalno euharistijsko slavlje, koje je predvodio biskup Antun.

U pozdravnoj riječi čestitao je nazočnima 21. obljetnicu uspostave Požeške biskupije i spomenuo kako je Gospodin svakoga od njih ugradio u otajstvo njihove mjesne Crkve za koje mu želimo zahvaliti ovim svetim slavljem. U homiliji biskup Antun je na temelju svetih čitanja progovorio o navjestiteljskoj službi u Crkvi. „Svi bismo htjeli rasti, biti veliki, želimo uskrsnuti na nekoj višoj razini postojanja. Mnogi se trude oko toga na različite načine, nastojeći što više značiti na društvenoj ljestvici. Sv. Pavao u današnjem prvom čitanju naziva ‘bezumnikom’ onoga koji bi htio rasti a ne želi sijati i umirati te podsjeća: ‘Što siješ, ne oživljuje ako ne umre’, da bi zaključio kako se ‘sije u raspadljivosti, uskrišava u neraspadljivosti’ (1 Kor 15,36.43). Najveći rast se događa ondje, gdje u ljubavi umire raspadljivost koja rađa neraspadljivost. To je Isusov križ, na kojem je umrla naša smrtnost i u čovjeku pobijedila Božja besmrtnost.

Dragocjena je Isusova prispodoba o sijaču u današnjem evanđelju, koja na nekoliko razina raščlanjuje pitanje sjetve. Prispodoba ponajprije tvrdi da je Bog u Isusu Kristu ušao u našu povijest da bi u čovjeka zasijao sjeme svoje Riječi. Nema sumnje da je sjeme koje on sije dobro, upravo zato što je Božje i ima preduvjete da izraste i donese bogati plod. Sva drama posijanog zrna, odnosno Riječi Božje u Isusovoj prispodobi povezana je s pitanjem kakvo je tlo u koje je ono palo. Tlo je ljudsko srce koje može biti kameno, trnovito, ugušeno brigama svijeta, bogatstvom i nasladama života i ne donese nikakva roda. Dobra zemlja su po Isusu oni ljudi „koji u plemenitu i dobru srcu slušaju Riječ, zadrže je i donesu rod u ustrajnosti“ (Lk 8,15). Kojeg li izazova da se upravo danas na Biskupijskom danu o 21. obljetnici uspostave naše Biskupije zapitamo kako stoji sa sijanjem i umiranjem u našem osobnom životu, jer se po sjetvi prosuđuje kakva će biti žetva, do kamo ćemo konačno izrasti. Svećenici, đakoni i vjeroučitelji u dvostrukoj su ulozi s obzirom na Božju Riječ: S jedne strane oni su tlo u koje Isus želi zasijati svoje sjeme iz kojeg se rađa život vječni, a s druge strane oni su u njegovo ime sijači Božje Riječi kojoj samo on daje snagu da raste.

Guši li se možda u nama Božja Riječ i ne donosi roda po Isusovoj dijagnozi zbog naših svjetovnih briga, težnje za bogatstvom i nasladama života? Valja nam odvažno se odreći svega onoga što nas čini neplodnim tlom, prihvatiti Isusov model rasta kroz založenost za njega do u smrt. Ukoliko ne vjerujemo tom Božjem načinu rasta, objavljenom u Isusu Kristu, za koji drugi smo se opredijelili i do kamo možemo stići?

Uvijek postoji opasnost da mi kojima je povjerena navjestiteljska služba pretvorimo Božju Riječ u površni komentar svjetskih zbivanja i ilustraciju ljudske nemoći, a ona treba biti u nama kvasac, svjetlo, sol zemlje. Molimo da svi mi poslanici požeške mjesne Crkve budemo ponizni služitelji Božje Riječi, uvijek svjesni da nismo moćni dati sjemenu životnu snagu rasta, nego da to uvijek ostaje Božje djelo.
Na nama je pitati se kakvi smo Božji suradnici, kako sijemo, kako zalijevamo i okapamo, kakvo smo mi osobno tlo Božjoj riječi, može li ona na njemu uhvatiti korijena, rasti i donijeti stostruki plod. Zapitati se još valja jesmo li možda kao svećenici na neki način i mi oslijepili te zbrajamo neke činjenice koje ne idu dalje od onoga što može – odnosno ne može – čovjek, i pravimo neke račune, pokatkad i obračune i s Crkvom, i s papom i biskupom, i s drugim svećenicima, sa svime i svakim, te smo postali žrtve vlastitog cinizma, zarobljenici površnosti. Oči su nam potrebne koje u poniznosti vide kako usred ljudskih nemoći i bezizglednosti raste u nama Božja stvarnost po Riječi kojoj vjerujemo i koju naviještamo, te pomažemo ljudima da i oni to vide, i ne izgube nadu. Ljudi vjere, pripadnici Isusove Crkve, svećenici budna duha i suradnici dara Božjega veliki su dobrotvori hrvatskog čovjeka i društva kad se svojom duhovnošću izdignu iznad osrednjosti, vjerodostojno svjedoče Isusa Krista i tako služe zajedništvu usred svijeta mučenog bezbrojnim podjelama i razdorima.

Pozivam vas, braćo i sestre, da danas sa svom iskrenošću molite Gospodina neka nas osposobi biti takvima, da sami snažnije iskusimo ljepotu pripadnosti Isusovoj Crkvi, te je volimo u svojoj Požeškoj biskupiji i pomognemo drugima da je takvom prepoznaju. Neka Gospodin ne dopusti da nam se srca ohlade, da svedemo Crkvu na mjeru svoje nedoraslosti, pretvorimo je u igračku vlastitog hira, da se sami ne trudimo biti uronjeni u otajstvenu stvarnost koju slavimo, niti drugima omogućujemo da budu njezini dionici, da ne postanemo beskorisne sluge kojima je namijenjen plač i škrgut zubi. Neka nam srca uvijek budu ražarena Pismom, a oči otvorene u lomljenju kruha te prepoznamo na našem putu Onoga koji je Život. – Isusova Majko, moli s nama i za nas da tako bude“, završio je biskup Antun.

Nakon što je na koncu misnog slavlja otpjevan himan „Tebe Boga hvalimo“, biskup je svim sudionicima zahvalio što svatko na svom mjestu nastoji ostvarivati svoje poslanje savjesno i požrtvovno, ustvrdivši da je njihova žrtva i vjernost dragocjeni dar Božji. Potom je zaslužnim vjernicima uručio biskupijsku medalja s poveljom zahvalnosti: Mirku Androševiću, iz Župe Sv. Luke Evanđelista u Novskoj, Mariji Cerić iz Župe Rođenja BDM u Podravskoj Moslavini, Stjepanu Ćiško iz Župe Sv. Nikole Biskupa u Pleternici, Ivanu Sporinskom iz Župe Sv. Antuna Padovanskog u Našicama, i Ljubi Šolić iz Župe Sv. Terezije Avilske u Požegi i profesorici glazbene kulture u Katoličkoj osnovnoj školi u Požegi. Generalni vikar Požeške biskupije Josip Krpeljević, u ime svih nazočnih čestitao je biskupu Antunu 21. obljetnicu uspostave Požeške biskupije i njegova biskupskog ređenja. Zahvaljujući na čestici, biskup je osobitu zahvalnost izrekao svima onima koji su pridonijeli da Biskupijski dan bude dostojno proslavljen, osobito predavačima prof. dr. Vlatku Dugaliću i prof. dr. Jasminki Buljan Culej za njihova izlaganja. Poručio je sudionicima slavlja da su svojom prisutnošću na Biskupijskom danu i sudjelovanjem na euharistijskom slavlju posvjedočili kako računaju s Isusom Kristom u svom djelovanju a on im je poručio kako računa s njima u svom djelu spasenja koje ostvaruje po služenju Požeške biskupije, ustvrdivši da su tako na najljepši način očitovali što je to mjesna Crkva. Zamolio je Isusa Krista neka ne dopusti da ga iznevjerimo u ovom trenutku svoga osobnog i društvenog života u Hrvatskoj. Poželjevši da Bog blagoslovi sve što će u svojoj svećeničkoj, redovničkoj i laičkoj iskrenosti nastojati činiti, na sve nazočne je zazvao Božji blagoslov.

Izvor: Požeška biskupija

GRABARJE – „Evo baja evo Grabarčana, naše ime Šljivova je grana“ – riječi su bećarca koji je odjekivao uz veselu svirku u Grabarju. Dvorana Vatrogasnog doma bila je premala za sve goste i uzvanike na druženju i fešti svirača glazbene grupe koja nosi ime „Šljivova grana“. Bila je to proslava njihovog 18. rođendana od osnivanja i kako kažu, postali smo punoljetni, iako su svi oni prošli više od polovice svog životnog puta.

Riječ je o četveročlanoj skupini koja ne svira zabave, svadbe ni u ugostiteljskim objektima, već u različitim prigodama članovima grabaračkih udruga, te svojim znancima i prijateljima, a unatoč tomu prokrstarili su cijelom zemljom svirajući od Jadrana pa do krajnjeg istoka naše zemlje. Članovi su Pavao Grandić, koji im je harmonikaš, šef, dirigent i skladatelj, zatim Ivan Abibović gitarista i tekstopisac, Pavao Stasny na bubnju i donedavno Stipo Ljubičić s gitarom.

- Ženska mladež DVD Grabarje bila je 2000. godine u vatrogasnom kampu u Fažani kada smo ih posjetili i zasvirali što je začetak rada sastava – kazao je u povijesnom osvrtu na njihovo djelovanje Abibović, a Darko Marenjak prilikom tog osnivanja slikao ih je te im u ovoj prigodi uručio uvećane fotografije!

Tijekom nastupa širili su prijateljstvo i predstavljali svoj kraj uveseljavajući ljude. Posebno su bili zapaženi na seljačkim prosvjedima u ožujku 2010. godine kada su zapjevali svoju pjesmu „Ima nas i poštenjaka“ koju ljudi znaju pod imenom „Imao bi da sam krao“ što su prenijeli svi mediji i na državnoj razini čime su pronijeli slavu Grabarja, a nastupili su i u „Plodovima zemlje“ HTV-a sa pjesmom „Mlikari“!

Ističu suradnjom sa brojnim udrugama ovog kraja, te šire pa su ih ovom prigodom pozdravili predstavnici Zavičajnog KUD Rama, Hrvatske knjižnice Pleternica,  KUD Šijaci iz Biškupaca, KUD Požeška dolina iz Požege, Češke besede iz Bjeliševca,  Udruge pjesnika i slikara „Matko Peić“ iz Požege, vinar Marinko Markota, umirovljeni učitelj Stjepan Vrkljan, čelnici ovdašnjih folkloraša i vatrogasaca ali i mnogi drugi.  Uz „Šljivovu granu“ tijekom cjelovečernjeg druženja nastupile su tamburašice „Bećaruše“ i TS „De Gotho“ iz Grabarja, ženska pjevačka skupina KUD „Poljadija“, muška pjevačka skupina Grabarčani i mnogi drugi.