11. veljače obilježava se Dan europskog broja 112. u državama Europske unije, a temeljem Odluke Vijeća Europskih zajednica o ustanovljenju jedinstvenog europskog broja za hitne službe od 29. srpnja 1991. koristi se broj 112.

Predstavnici Europske komisije, Europskog parlamenta i Vijeća Europe su 11. veljače 2009. godine potpisali tripartitnu deklaraciju kojom je ustanovljen 11. veljače kao Dan europskog broja 112.
U Republici Hrvatskoj jedinstveni europski broj za hitne službe 112 uveden je 11. veljače 2005. godine te je uspostavljen jedinstveni sustav kojemu je osnovna zadaća prijem svih hitnih poziva na broj 112, neovisno o teritorijalnoj i strukovnoj nadležnosti hitnih službi.

Županijski centri 112 zaprimaju pozive upućene na jedinstveni europski broj za hitne službe 112 neprekidno i djeluju kao jedinstveni operativno-komunikacijski centri za sve vrste hitnih situacija. 2018. godine zaprimili su 1.487.042 poziva na broj 112 od kojih je 61,3% bilo namjenskih, 38,3% nenamjenskih i 0,4% zlonamjernih poziva.

Izgradnja Sustava 112 u Republici Hrvatskoj slijedi obveze koje su dane pred Europski broj 112 Direktivom o univerzalnim uslugama te je u cjelini usmjerena na implementaciju suvremenih rješenja u elektroničkim komunikacijama i informacijskim sustavima kao i jačanju koordiniranja ostalih hitnih brojeva policije, vatrogastva i hitne medicinske pomoći. Tako je u Republiku Hrvatsku uvedena suvremena funkcionalnost „e–poziv“ (eCall), na temelju Odluke Europskog parlamenta i vijeća od 15. svibnja 2014. godine o uvođenju interoperabilne usluge e-poziva na području cijele Europske unije. U skladu s tom Odlukom od 1. listopada 2017. godine centri 112 su pripremljeni za prijam e-poziva, a Uredbom Europskog parlamenta i vijeća od 29. travnja 2015. godine određeno je da svi novi modeli automobila proizvedeni nakon 1. travnja 2018. budu opremljeni funkcionalnošću e-poziva. U slučaju ozbiljne nesreće, u osobnom vozilu, automatski ili ručno, aktivira se poziv prema broju 112 i istovremeno se na broj 112 šalje SMS s potrebnim podacima o lokaciji i vozilu koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći.

Prednosti broja i Sustava 112:

- Broj 112 građanima i turistima dostupan je 24 sata dnevno, a pozivi su besplatni sa svih javnih telefonskih govornica, mobilnih ili fiksnih telefonskih priključaka.

- Pozivatelj ne mora poznavati telefonske brojeve hitnih službi te njihove teritorijalne i strukovne nadležnosti, što je posebno značajno za turiste ili pozivatelje u stresnim okolnostima.

- Pozivom na broj 112 može se dobiti pomoć bilo koje hitne službe: policije, vatrogasaca, hitne medicinske pomoći, gorske službe spašavanja, službe traganja i spašavanja na moru, inspekcijske ili komunalne službe te udruga građana koje su svojim aktivnostima i sposobnostima vezane za sustav civilne zaštite, kao što su lovci ili ronioci.

- Sustav 112 omogućava lociranje pozivatelja na broj 112 te može pružiti mogućnost sporazumijevanja s pozivateljem na stranom jeziku.

- Pozivom na broj 112 štedi se vrijeme jer pozivatelj jednim pozivom praktički paralelno alarmira nekoliko službi, odnosno operater na broju 112 nakon dojave hitnog slučaja alarmira i komunikacijski koordinira sve hitne i druge nadležne službe u određenoj situaciji.

- Hitne službe u svome operativnom radu nisu ometane zlonamjernim, nenamjenskim ili višestrukim opetovanim pozivima o istom hitnom slučaju jer im operater na broju 112 takve pozive ne prespaja.

UDRUGA ZAVIČAJNIH PISACA I SLIKARA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE „MATKO PEIĆ“ -

POŽEGA - Udruga zavičajnih pisaca i slikara Požeško-slavonske županije „Matko Peić“ obilježila je dan rođenja Matka Peića, hrvatskog povjesničara umjetnosti, slikara i književnika, po kojemu i sama udruga, ali i jedan lijepi gradski trg, nosi ime. Uz njegovu bistu na istoimenom trgu polaganjem vijenaca i kratkim prigodnim programom kojega su uveličali učenici požeških osnovnih škola, odana je počast ovom znamenitom Požežaninu povodom njegova 96. rođendana.

Matko Peić rođen je u Požegi 10. veljače 1923. godine. Ovaj veliki hrvatski povjesničar umjetnosti, slikar i književnik, pisao je eseje, feljtone i putopise te likovne monografije. Putujući Hrvatskom od Istre do Baranje, od Jadrana do Dunava, Peić je autentično, neponovljivim rukopisom "portretirao" sve Hrvatske regije jakim crtežima i jarkim bojama, što ih je moglo zapaziti samo slikarsko oko, a riječju izraziti samo pjesničko pero. Umro je u Zagrebu 1999. godine, a u rodnoj Požegi, uz bistu i trg koji nose njegovo ime, postavljena mu je spomen ploča u Ulici Antuna Kanižlića na broju 14.

Članovi udruge su položili vijenac podno biste i zapalili svijeću na Trgu koji nosi ime Matka peića. Ovo je peta godina da članovi udruge obilježavaju datum rođenja Matka Peića. Prigodno su se obratili u ime grada Požege, zamjenik gradonačelnika Mario Pilon, u ime Požeško-slavonske županije, Ana Pirović, dopredsjednik Udruge Ivan Abibović.

- Okupili smo se ovdje da obilježimo dan rođenja našeg Matka Pejića, koji je rođen i školovao se u ovom gradu. On je ostavio neizbrisiv trag u gradu Požegi,prvenstveno njegovom ljubavlju prema gradu Požegi u koju se često vračao. Bilo kroz putopise o gradu Požegi i kroz svoja druga umjetnička djela. Zahvaljujem udruzi koja čuva lik i djelo Matka Peića u našem kraju – istakao je dogradonačelnik Pilon.

UKLANJANJE CRNIH TOČAKA -

Kroz program sanacije crnih točaka na hrvatskim cestama, koji se provodi ulaganjima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u razvoj prometne infrastrukture, a u cilju povećanja sigurnosti na našim prometnicama, sanirat će se dvije najkritičnije lokacije na području Požeško-slavonske županije.

To je crna točka u Filipovcu pokraj Lipika na državnoj cesti Pakrac-Novska, te ona na državnoj cesti Požega-Pleternica u prigradskom naselju Dervišaga.
Hrvatske ceste sredstva će utrošiti za sanaciju opasnih mjesta, na ukupno 23 lokacije na državnim cestama diljem Hrvatske kako bi se poboljšala cestovna sigurnost, odnosno, smanjio broj ozlijeđenih i smrtno stradalih na državnim cestama i nesreća sa materijalnom štetom.

Ministar mora, prometa i infrastrukture, Oleg Butković, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, Tomislav Petric i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, Josip Škorić potpisali su u Zagrebu Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Sanacija opasnih mjesta (Uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama“.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 68,5 milijuna kuna, a potpisivanjem ovog Ugovora Hrvatskim cestama dodijelit će bespovratnih 55,4 milijuna kuna. Riječ je o sredstvima EU i državnog proračuna dok će Hrvatske ceste u tomu sudjelovati plaćanjem PDV-a.

-Sanacija opasnih mjesta (Uklanjanje crnih točaka) na državnim cestama, a što predstavlja značajan poticaj kojeg ovaj program dobiva kroz financiranje iz europskih fondova kao i zajednički trud Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskih cesta i SAFU-a. Ukupna vrijednost projekta iznosi 68.596.132,80 kuna, a potpisivanjem ovog Ugovora Hrvatskim cestama dodijeljeno je bespovratnih 55.433.982,80 kuna. Hrvatske ceste sredstva će utrošiti za sanaciju opasnih mjesta, na ukupno 23 lokacije na državnim cestama diljem Hrvatske kako bi se poboljšala cestovna sigurnost, odnosno, smanjio broj ozlijeđenih i poginulih na državnim cestama i nesreća sa materijalnom štetom – objavio je na svom Facebok profilu Josip Škorić, predsjednik Uprave Hrvatskih cesta dodajući kako su ciljevi te tvrtke vrlo jasno postavljeni te da je među njima jedan od glavnih prioriteta sigurnost i ljudski život, jer samo zajedničkim naporima može zaštititi ono što je najbitnije.

Očekuje se da će navedeni radovi biti obavljeni do konca ove godine što će zasigurno pridonijeti većoj sigurnosti prometovanja i u Požeško-slavonskoj županiji koja je među 12 županija u kojima će se provesti ovaj program.

NOĆ MUZEJA U PAKRAC -

PAKRAC - Noć muzeja u Pakracu tradicionalno je svake godine dobro osmišljena i posjećena manifestacija, a ovogodišnja tema Noći muzeja "Muzeji - inovacije i digitalna budućnost" bila je poticaj našim lokalnim muzejskim djelatnicima da osmisle program kojim će nastojati povezati prošlost, sadašnjost i budućnost na inovativan i nadasve aktualan način.

- Hvala vam svima koji dolazite iz godine u godinu i time dokazujete da je Muzej itekako potreban ovoj sredini - rekla je ravnateljica Muzeja Grada Pakraca Jelena Hihlik prigodom ceremonije otvorenja ovogodišnje "Noći muzeja", koju je pak svečano otvorila pakračka gradonačelnica Anamarija Blažević.

Naime, u Muzeju grada Pakraca posjetitelji su mogli razgledati dvije izložbe - „Priče iz školskih klupa“ koja prezentira pakračko školstvo i njegov povijesni razvoj te drugu interesantnu izložbu naziva „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19.stoljeću“, čiji je autor dr. sc. Dinko Župan, viši znanstveni suradnik u Institutu za povijest, koji je ovom zgodom održao i svojevrsno predavanje u prostoru pakračke Gradske vijećnice.
- Izložba "Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću" nastala je u sklopu projekta "Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj i na zanimljiv način tematizira raznolike učeničke prakse i kulturno-antropološke aspekte školovanja poput standarda učenika, učeničkih bolesti, discipline, boravka u razredu, školskom dvorištu i sve ostale dijelove života mladih u periodu koje su proveli u školskim klupama - istaknuo je dr. Župan.

Tijekom cijele večeri aktualan je bio i program pod nazivom "Biti učenik u 21. stoljeću", namijenjen mladima, ali i svima onima koji se tako osjećaju. Kroz ovaj su program, u suradnji s Osnovnom školom braće Radića Pakrac nizom edukativnih sadržaja i igrom prezentirana različita tehnološka pomagala. Tako je prikazano trodimenzionalno printanje i igra s robotićima, omogućeno je lansiranje u prošlost fotografskom brzinom, a posjetitelji su se mogli poigrati i s QR kodovima i micro:bitovima, ali i testirati svoje znanje kroz interaktivni kviz te muzejsku zagonetku. Za najmlađe je organizirana i radionica kaligrafije kojoj su se, kako smo mogli vidjeti, pridružili i oni ponešto stariji.

Posebnost ovogodišnje "Noći muzeja" bilo je i povezivanje, odnosno umrežavanje dvaju muzeja - pakračkog i požeškog, kroz direktno uključivanje u međusobne programe pa je u sklopu toga, između ostalog, upriličen i koncert učenika Osnovne glazbene škole Pakrac.

U ovoj najdužoj muzejskoj noći, svi posjetitelji su se mogli zagrijati uz craft pivo Pivovare Slavonica, a osim popularnog Grofa, mogla se degustirati i Grofica, kao i crno pivo i pivo od višnje.

Svoja je vrata otvorio i Muzej vojne i ratne povijesti, koji je smješten u Staroj gradskoj vijećnici i u kojem se uz stalni postav, mogla pogledati radionica i prezentacija specijalnih efekata u filmu koju je upriličio gospodin Branko Repalust, jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za specijalne efekte.

11. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA PAKRACA -

PAKRAC - U prostoru pakračke Gradske vijećnice održana je dvosatna sjednica Gradskog vijeća Grada Pakraca na kojoj je vijećalo 14 od 16 izabranih gradskih vijećnika. Uz uvažene vijećnike, sjednici je nazočila i pakračka gradonačelnica s dvojicom svojih zamjenika, kao i predstavnici gradskih stručnih službi, ravnateljice Muzeja Grada Pakraca i Gradske knjižnice te direktor Komunalca.
Nakon pozdravnog govora predsjednika pakračkog Gradskog vijeća Miroslava Ivančića (HDZ) i utvrđivanja kvoruma, prešlo se na aktualni sat. Prvi se s pitanjem javio vijećnik Robert Matijašević (HDZ), a zanimalo ga je u kojoj se fazi nalazi projekt rekonstrukcije središnjeg pakračkog trga i kad je planirani početak radova. Gradonačelnica Anamarija Blažević (HDZ) odgovorila je kako je predviđeno da radovi krenu 15. ožujka te da bi prema ugovoru trebali biti dovršeni u roku od 12 mjeseci.

Oporbeni vijećnik Dragan Marin (SDP) je upitao prati li Grad Pakrac učinkovitost mjera stipendiranja studenata, odnosno da li bi se mogao dobiti popis diplomiranih studenata te koliko je njih zaposleno na području Grada Pakraca, na što mu je potvrdno odgovoreno. Vijećnika Marina je zanimalo i stanje plinske mreže na području Pakraca koja je stara više od 40 godina te što se čini u vezi njezine obnove. Odgovor će dobiti pismenim putem; a na to je predsjednik Gradskog vijeća Miroslav Ivančić predložio da se na jednu od sljedećih sjednica pozove predstavnik tvrtke Pakrac plin d.o.o. koji bi vijećnicima podastro izvještaj o radu.
Nakon aktualnog sata, vijećnici su prešli na Dnevni red sjednice čija se prva točka odnosila na Prijedlog plana i programa rada Gradske knjižnice Pakrac za 2019. godinu. Gradska knjižnica Pakrac kulturno je, obrazovno i informacijsko središte Pakraca, a s time su se složili svi pakrački gradski vijećnici prilikom predstavljanja plana i programa koji im je predočila ravnateljica Monika Lucić Fider. Ona je dodala i kako je Ministarstvo kulture povećalo sredstva za nabavu građe, kao i za drugu fazu klimatizacije knjižnice, a prošao je i Multipak, kao i projekt digitalizacije zavičajne povijesti koji se radi u suradnji s pakračkim gradskim Muzejom. Vijećnik Krejči je ravnateljicu upitao razmišlja li i kadrovskom pojačanju te smatra li prostor Španskog (Spahijskog) podruma adekvatnim za buduću knjižnicu s obzirom na to da projekt njegove rekonstrukcije predviđa i knjižnicu kao jedan od sadržaja. Ravnateljica je odgovorila kako je vrlo izvjesno da će moći računati na pojačanje „tima“ u knjižnici, i to u dječjem odjelu, a što se tiče preseljenja knjižnice, kazala je da su u sadašnjem prostoru dosegli gornju granicu smještajnih kapaciteta te da bi novi prostor svakako bio odlična vijest.
Osim što je javna, kulturna i stručno istraživačka ustanova koja se bavi sakupljanjem, dokumentiranjem, zaštitom, proučavanjem te prezentacijom povijesnih ostataka grada i njegove okolice od pretpovijesti do današnjih dana, Muzej grada Pakraca ujedno je čuvar i promicatelj povijesne i kulturne memorije ovoga kraja i to u funkciji unapređivanja održivog korištenja kulturne i prirodne baštine te u funkciji kulturnog i gospodarskog (turističkog) razvoja grada Pakraca i okolice. Tako da su vijećnici jednoglasno usvojili i Prijedlog plana i programa rada Muzeja grada Pakraca za 2019. godinu, koji im je podastrijela ravnateljica Jelena Hihlik. Vijećnik Marin je predložio da se određene obljetnice, koje su vrijedne pažnje, poput antifašističkih obljetnica ili nedavnog Dana sjećanja na holokaust, također uvrste u godišnji plan i program. Ravnateljica Hihlik mu je odgovorila kako možda toga u smislu formalnog obilježavanja nije bilo, ali da je tema holokausta i pakračkih Židova u posljednje vrijeme intenzivirana u istraživačkom smislu o čemu je bilo riječi i u lokalnim tiskovinama.

Gradonačelnica Blažević je kazala da je u sklopu projekta „Kuća graševine” unutar Španskog iliti Spahijskog podruma predviđen „Muzej zavičaja“ (radni naziv) unutar kojeg je predviđeno zapošljavanje i u muzeju, ali i u knjižnici. Ona je rekla da se o arheološkim iskopinama u Pakracu doista vodi briga te da im je namjera arheologinju Teu Lokner, inače zaposlenicu pakračkog Muzeja, usmjeriti isključivo na arheologiju kako bi sama mogla preuzeti poslove arheoloških istraživanja u Pakracu koji bi se onda provodili čitavu godinu, a ne samo dva do tri mjeseca u godini.

Na sjednici pakračkog Gradskog vijeća po prvi put je prisustvovao i novi direktor Komunalca d.o.o. Josip Biščanin koji je iskoristio priliku predstaviti se vijećnicima, a oni su usvojili Izvješće o gospodarenju otpadom u 2018. godini koji je podnio. Gospodin Bišćanin je istaknuo kako bi tijekom ove godine s radom trebalo započeti reciklažno dvorište, a pri tome je vijećnik Krejči sugerirao da ono bude otvoreno i jedan dan tijekom vikenda.

Vijećnici su jednoglasno usvojili i Prijedlog odluke o visini paušalnog poreza po krevetu, smještajnoj jedinici u parku i smještajnoj jedinici u objektu za robinzonski smještaj na području Grada Pakraca. Ovom je odlukom utvrđena visina paušalnog poreza koja se primjenjuje na području Grada Pakraca - po krevetu u iznosu od 150,00 kuna.

Jednoglasno je usvojen i Prijedlog Analize stanja sustava civilne zaštite Grada Pakraca za 2018. godinu, kao i prijedlog Zaključka o donošenju Izmjena i dopuna Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Pakraca, Prijedlog Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Pakraca te Prijedlog Odluke o imenovanju Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda u koji su imenovani: Igor Matek, Vera Jandrić, Dajana Vacek i Dominika Babac.

Predzadnja točka dnevnog reda odnosila se na Izvješće o stanju u prostoru Grada Pakraca za razdoblje od 2013 do 2017. godine čije su temeljne sastavnice: a) analitički dio kojim se utvrđuje stanje u prostoru (analiza stanja u prostoru, analiza stanja i trendova prostornog razvoja, analiza izrade i provođenja dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata) i b) programski dio kojim se utvrđuju smjernice i prioritetne aktivnosti za poboljšanje stanja u prostoru (mogućnosti održivog razvoja u prostoru, ocjena potrebe izrade novih i/ili izmjene i dopune postojećih dokumenata prostornoga uređenja, prijedlog aktivnosti za unaprjeđenje održivog razvoja u prostoru). U tom Izvješću, između ostalog, nalazi se i statistički prikaz kretanja broja stanovnika na području Grada Pakraca od popisa 2011. godine kad je Pakrac imao 8296 stanovnika pa do 2017. godine kad je prema procjeni bilo 6895 stanovnika. Dragan Marin je to Izvješće ocijenio kvalitetnim te je izrazio stav kako bi se na tu temu trebala održati tematska sjednica Gradskog vijeća. Miroslav Ivančić se s prijedlogom nije složio kazavši da smatra kako predstavnici gradske uprave rade na smanjenju trenda iseljavanja, a gradonačelnica Blažević je dodala kako je posljednjeg dana 2018. godine na području grada Pakraca 7785 osoba imalo status osiguranika HZZO.

Sjednica je završila usvajanjem Prijedloga Odluke o komunalnom doprinosu koji predstavlja usklađivanje sa zakonom, kako je pojasnila voditeljica Odsjeka za stambeno-komunalne poslove gospođa Marija Čar, tako da za Pakračane neće biti nekih posebnih promjena.

Marko Milinović, policijski službenik Interventne jedinice policije Kutjevo proglašen je prvakom Hrvatske u bench pressu.

Bavljenje sportom ide ruku pod ruku s policijskom poslom, a bitno je za fizičko i mentalno zdravlje policijskih službenika i za lakše nošenje sa zahtjevnim, a nažalost ponekad rizičnim radnim zadaćama.

Marko se sportom bavi dugi niz godina, igrao je za nogometnu reprezentaciju MUP-a, bavio se atletikom gdje je bio sudionik državnih prvenstava mlađih kategorija, igrao rukomet i odbojku. S dizanjem utega se bavi od 2017. godine pod stručnim vodstvom trenera Roberta Međugorca čiji je fitness klub i predstavljao na Prvenstvu Hrvatske u bench pressu koje je održano u prosincu u Đurđevcu. Na natjecanju je nastupao u seniorskoj kategoriji do 105 kg te podigavši 180 kg osvojio prvo mjesto. Ove godine je kandidiran i za sportaša Grada Požege za 2018. godinu.

Također je izabran za sportsku satniju MUP-a u kojoj su svi policijski službenici sportaši na vrhunskoj razini, a i dalje se kontinuirano priprema za novo natjecanje u bench pressu koje će se održati u ožujku u Pitomači.

Za napomenuti je da je Marko kao policijski službenik Interventne jedinice policije i dio ekipe za posebne zadatke – EPZ, te svoje zadaće obavlja profesionalno i odgovorno, a za odlaske na natjecanja i treninge ima razumijevanje i punu podršku svojih rukovoditelja.

Iznimno smo ponosni da policija ima jednog tako posebnog sportaša te vjerujemo da će i dalje nizati sjajne rezultate!

REDOVNA GODIŠNJA SKUPŠTINA OGRANKA MATICE HRVATSKE U POŽEGI -

POŽEGA – Ogranak Matice hrvatske u Požegi održao je svoju Godišnju skupštinu u Velikoj dvorani HGK uz brojne goste i uzvanike te članove. Prije održavanja Skupštine, a povodom 150 godina izlaska časopisa „Vijenac“ održana je povijesna rekapitulacija Vijenca i promocija najnovijeg broja. Prvi broj „Vienca“ kako se tada zvao, izašao je 23. siječnja 1869. godine. O Vijencu je govorio akademik Josip Bratulić, nekadašnji predsjednik Matice hrvatske, čuli smo recitaciju dvije pjesme, pjesmu objavljenu u prvom broju Vijenca, te pjesmu Tonka Maroevića koji pjeva o Vijencu. O najnovijem broju govorio je Goran Galić glavni urednik Vijenca.

Prije nekoliko godina obnovljen požeški Ogranak MH odlično je krenuo sa radom pod vodstvom predsjednice dr. sc. Vesne Vlašić, a prošlu godinu pod vodstvom predsjednice prof. Ljiljane Marić nastavio je sa velikim brojem aktivnosti.

- Što nas je večeras ovdje okupilo? Rekla bih prije svega LJUBAV, nema jače i uzvišenije pokretačke snage od te emocije. Ljubav prema našoj domovini, prema hrvatskoj riječi, prema hrvatskoj kulturi općenito i prema ljudima nadasve. Trudili smo se kroz ovu proteklu godinu uraditi nešto što će nas sve skupa činiti boljima, plemenitijima, domoljubnijima, tolerantnijima, obrazovanijima…

Tijekom prošle godine organizirali smo 17 događanja te još dva događanja u suradnji s Ličkim zavičajnim društvom Vila Velebita. Naš najznačajniji događaj bili su Dani Matice hrvatske koji su održani tijekom veljače i ožujka. Događanja su bila različite tematike, od povijesne, književne, filmske, informatičke i gospodarske do glazbene, crkvene i poljoprivredne i za različite uzraste – istakla je podnoseći izvješće o radu predsjednica Marić. Nabrojala je ona tako i desetak promocija raznih knjiga, od zbirki pjesama, aforizama, povijesnih djela, gastronomije, pretiska Svete Rožalije Antuna Kanižlića i dr. od kojih je bilo i nekoliko domaćih autora iz Požeštine.

- Na nekim događanjima je bilo više, a na nekima manje publike. Vjerujemo i nadamo se da će ubuduće biti više publike na svim našim ali i ostalim kulturnim događanjima u gradu jer narod bez svoje kulture, bez svoga jezika nije više narod. To je ono za što su se stoljećima borili naši preci živeći u različitim državnim zajednicama, a sada kada imamo svoju vlastitu državu bilo bi više nego žalosno da zanemarujemo taj segment državnosti – zaključila je predsjednica Marić te iznijela i bogati plan rada, koji je najvećim dijelom započeo već ovoga tjedna kroz Dane Matice hrvatske. Bit će tu valentinovska ljubavna poetska večer, nepoznata Požeška i Hrvatska povijest, predstavljen Miro Gavran s svojom najnovijom komedijom, predavanja, večer poezije i dr. Požeški ogranak pokreće u jesen i jednu novu manifestaciju „Poezija i vino“. Pjesnička manifestacija povezana s vinorodnim krajem, našim vinogradima i vinom. Organizirat će i jedan stručni izlet u Muzej Vučedol.

Skupštini su nazočili požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, zamjenik gradonačelnika Požege Ferdinand Troha, načelnik općine Kaptol Mile Pavičić, kulturni i društveni djelatnici Požeštine.

GRADONAČELNICIMA, NAČELNICIMA I PREDSTAVNICIMA TURISTIČKIH ZAJEDNICA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE -

POŽEGA - U Gradskoj vijećnici Grada Požege održana je prezentacija projekta IQM Destination Požega kojemu se nazočili gradonačelnici, načelnici i predstavnici turističkih zajednica Požeško-slavonske županije, ujedno i direktorica TZ Požeško – slavonske županije Maja Jakobović.

Projektom IQM Destination POŽEGA autorice Đurđica Šimičić i Anamarija Cicarelli žele postaviti standard da se destinacijom upravlja u pravom smislu riječi, ali i stvaraju nove ekonomske vrijednosti u destinaciji.

Cilj projekta je sustavno poticanje i provođenje upravljanja kvalitetom u destinaciji. Zajednička suradnja, sinergija u destinaciji, komunikacija i poticaj za kvalitetu učinit će turizam Grada Požege i Požeško-slavonske županije konkurentnijim, snažnijim. Naglasak je na inovaciji, kreativnosti i povezanosti koja u projektu IQM Destination POŽEGA veže privatno i javno partnerstvo u destinaciji i okruženju, sa svim partnerima koji utječu na kvalitetu u turizmu. Potiče se suradnja s nacionalnim (Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica, HGK) i međunarodnim institucijama (EC, UNWTO) te svim destinacijskim subjektima u cilju izmjene znanja i iskustva.

- Sami, svatko za sebe, ne možemo napraviti ništa. Grad Požega kao središte županije u najboljem slučaju turistima može ponuditi dva dana. Ako ne odu u Kutjevo, Lipik, Veliku, Kaptol, mi nismo napravili ništa. Moramo turistima koji dolaze u Slavoniju moći ponuditi sedam dana aktivnosti i raznolikosti. Potrebna nam je pomoć stručnjaka u upravljanju destinacijom. Mi nismo jedni drugima konkurencija već potpora. Ministarstvo turizma podržava ovaj projekt i prvi smo koji imamo gotov projekt – rekao je na početku sastanka gradonačelnik Požege Darko Puljašić.

Ciljevi implementacije projekta IQM Destination Požega, sukladno Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, projekt IQM Destination sukladan je u ciljevima i strateškim smjernicama. Integralnim sustavom kvalitete u destinaciji konceptualno postavljenim na ovaj način želi se u Gradu Požegi i Požeško-slavonskoj županiji implementirati kvalitetu koja potiče kontrolirani napredak u proizvodima i uslugama u destinaciji. Implementacijom ovog projekta pokušaj je rješavanja ujednačenost kvalitete usluge i ponude u destinaciji.

Pilot projekt započeo je 2017. godine na Lošinju, destinaciji koja je 2015. godine dobila UNWTO nagradu za inovaciju i kreativnost, 3. mjesto u svijetu. Standardi u destinaciji kod donošenja IQM Destination standarda u 80% jednaki su u svim destinacijama, a 20% standarda prilagođavaju se autentičnosti i pozicioniranju destinacije. Potrebno je nakon uvođenja standarda u destinaciji pratiti projekt, kontrolirati kvalitetu, održavati koordinacije sa subjektima, proučavati i proaktivno sudjelovati u rješavanju izazova iz izvještaja o uspješnosti projekta, inovirati preporuke za poboljšanje poslovanja.

U cjelokupnom projektu temeljito i dugotrajno je istraživan i osmišljen koncept prilagođen potrebama gosta, potrebama stanovnika, trendovima u turizmu i odgovornom i održivom upravljanju destinacijom:

Socijalna dimenzija – zapošljavanje, edukacije, unapređenje zadovoljstva stanovnika, cjeloživotno obrazovanje, očuvanje tradicije.

Ekonomska dimenzija – podizanje konkurentnosti, upravljanje kvalitete u destinaciji ima ulogu objedinjavanja što većeg broja subjekata, čime projekt postaje kvalitetniji i sveobuhvatniji. Zajednička suradnja, sinergija u destinacijama, komunikacija i poticaj za kvalitetu učiniti će hrvatski turizam konkurentnijim, snažnijim i kvalitetnijim.

Okolišna dimenzija – očuvanje bioraznolikosti, edukacija o prirodnim resursima, očuvanje poticaj na očuvanje okoliša… usluge bazirane na lokalnom bilju i sl.
Provođenje programa Integralnog upravljanja kvalitetom IQM Destination Požega podijeljeno je u 3 faze – min. 2-3 godine realizacije.

Partneri u provođenju IQM Destination Požega su Turistička zajednica Požeško-slavonske županije, Turistička zajednica Grada Požege i Grad Požega kao nositelji projekta.

LANA DERKAČ NA PREDSTAVLJANJU PANORAME SUVREMENOG HRVATSKOG PJESNIŠTVA NA NJEMAČKOM JEZIKU -

ZAGREB - Panorama suvremenog hrvatskog pjesništva na njemačkome jeziku „Panorama der zeitgenössischen kroatischen Lyrik“, koja je objavljena kao dvobroj časopisa Most/ The Bridge, predstavljena pred punom dvoranom Društva hrvatskih književnika u Zagrebu. U Panoramu, koja obuhvaća po pet pjesama 77 pjesnika rođenih između 1930. i 1983. godine, uvrštene su i pjesme požeške književnice Lane Derkač, koja je ujedno napravila fotografiju objavljenu na naslovnici te publikacije. Ona je, kao i drugi pjesnici zastupljeni u Panorami koji su sudjelovali u predstavljanju, čitala svoju poeziju, a publika ju je vrlo lijepo prihvatila.

Inače, Panoramu suvremenog hrvatskog pjesništva napravili su Boris Perić, koji je sve uvrštene pjesme preveo na njemački jezik, i Davor Šalat, glavni urednik časopisa koji je i autor predgovora. Oni su se na predstavljanju osvrnuli na kriterije odabira pjesnika i njihovih pjesama te načine prevođenja s hrvatskog na njemački, a predsjednik Društva hrvatskih književnika Đuro Vidmarović ocijenio je da je Panorama pravi urednički i nakladnički pothvat i, kao takva, ponos spomenutog društva. Publikacija je, kao i svaki broj časopisa Most/The Bridge, koji objavljuje hrvatsku književnost prevedenu na strane jezike, poslana na brojne književne adrese u inozemstvo, a osobito na njemačko govorno područje.

PLANINARI HPD SOKOLOVCA NA IZLETU -

POŽEGA/PLETERNICA – Iako je „Požeškom gorom od Pleternice do Požege“ službeni naziv izleta, planinari HPD Sokolovca kažu kako imaju i još tri neslužbena; "Malo cugom, više cipelcugom", "Od kolodvora do kolodvora", "Pod kišom kapi u istoj borbi, Nosili smo glave u istoj torbi..." te time malo više opisuju što ih je sve čekalo na izletu organiziranom protekle nedjelje. Polazak vlakom je najavljen u 9.10 sa željezničkog kolodvor u Požegi, a već oko pola 9 su se počeli okupljati nestrpljivi planinari očekujući uzbudljiv i zanimljiv izlet. Ubrzo se skupilo više desetaka planinara što je začudilo prodavača karata jer nedjeljom u ovo doba dana obično ovdje bude 2-3 putnika.

Na kraju se okupilo ni manje ni više nego 50 izletnika iz čak 7 planinarskih društava (PD "Mališćak" Velika, HPD "Sokol" Feričanci, PD "Dilj Gora" Sl. Brod, HPD "Bršljan-Jankovac" Osijek, "HPD "Vidim" Kutjevo, PSD "Velebit" Zagreb i HPD "Sokolovac" Požega.

- Pridružilo nam se i 20 članova Neformalne planinarske skupine "Šapice". Prije polaska vodiči Davor i Predrag planinarima su ispričali detalje današnje rute i upoznali ih s eventualnim iznenađenjima i izazovima izleta i, kiši unatoč, obećali i nekoliko sunčanih zraka na današnjem izletu – ističu iz HPD Sokolovac.

U 9.40 sati planinari kreću s kolodvora u Pleternici prema vinorodnim obroncima Požeške gore. - Dok kiša lagano rominja prelazimo most na Orljavi i ulazim u ulicu koja nas vodi prema pleterničkim vinogradima, a nakon stotinjak metara prisiljeni smo se zaustaviti i na sebe i iznad sebe postaviti protukišna pomagala (kabanice, kišobrani, kapuljače…), jer je kiša, ničim izazvana, i ne znajući koju nepravdu čini ovoj grupi poštenjaka, pojačala tempo... – dodaju planinari.

Na samom kraju ulice svraćaju kod Jure Vidakušića, inače predsjednika KUD-a "Rama" Pleternica, koji ih je sa svojom obitelji i ove godine dostojno i pravedno ugostio, na čemu mu se posebno zahvaljuju. Ubrzo dolaze na predjel Starac (326 mnv), gdje se na kratko zaustavljaju zbog zajedničke fotografije i ubrzavaju tempo prema idućem cilju; utvrdi Viškovački grad. Zbog kiše koja je uporna prave kraću pauzu te nastavljaju prema Lazama i Komušini.

- U Lazama pravimo malo dužu pauzu zbog okrjepe i zamjena majica (ne međusobno), jer je kiša u međuvremenu prestala. Nakon 5 sati i 50 minuta, uz 19 prijeđenih kilometara, dolazimo sretni i zadovoljni na današnju polaznu točku; željeznički kolodvor u Požegi. Kako je već spomenuto vodiči na ovom izletu svima su obećali da će danas biti i malo sunčano, što se i obistinilo jer taman kad smo stigli u Požegu obasjalo nas je sunce, tako da su na kraju sva obećanja i očekivanja na ovom izletu i ispunjena – rekao je na kraju Predrag Livak, predsjednik HPD Sokolovac.