Prikazujem sadržaj po oznakama: Željko Strapač

KOORDINACIJA SELJAČKIH UDRUGA SLAVONIJE TRAŽI IZLAZAK IZ KRIZE -

POŽEGA – Da bi upozorili na izrazito teško stanje u poljoprivredi, stočarstvu, a posebno mljekarstvu koje uništava niska otkupna cijena mlijeka i visoke cijene stočne hrane izazvane i sušom, tiskovnom konferencijom reagirali su članovi Koordinacije seljačkih udruga Slavonije i Baranje. Odgovornima prije svega smatraju Vladu RH i ministarstvo poljoprivrede koje im je ukinulo subvenciju od 42 lipe na litru mlijeka, te ozakonili obračun otkupa mlijeka koji iz mjeseca u mjesec snižava cijenu mlijeka, koja se danas kreće oko 2 kune po litri.

Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije upozorava da je zbog tih razloga samo ove godine 1452 obiteljska proizvođača prestalo s proizvodnjom mlijeka. – Mljekarske kuće i država ne vode brigu o stočarstvu i mljekarstvu. Slavonija nam je opustošena, još prije zbog monopolista i uvoznika prestalo se sa svinjogojstvom, a ova Vlada nastavlja pogodovati. Naš ministar financija gleda prema tim ljudima kao da su zmije, da će ga hrvatski seljak ujesti ili otrovati. On nema sluha za seljaka, a tako i potpredsjednik Čačić, koji kaže da odemo u druge poslove – pita Dukić, koji su to poslovi i dali žele seljake potpuno ukinuti ili žele osigurati da od svog rada žive. Ovo sve je dovelo do usijanja stanja među seljacima i oni najavljuju prosvjede.

- Suša je uzela svoj danak a danas je najveći problem u stočarstvu i proizvodnji mlijeka. Mjere koje je ponudio ministar nisu sveobuhvatne i pomažu samo nekim kategorijama poljoprivrednika. Hrvatska poljoprivredna komora traži pomoć i intervenciju države, posebno stočarstvu jer štale ostaju prazne, a ponovno podizanje proizvodnje koštat će daleko više. Tražili smo vraćanje subvencije za mlijeko i intervenciju iz robnih zaliha sa žitaricama, prvo ih napuniti da bi mogli nagodinu intervenirati kada budu skakale cijene. Ministar Linić je odgovorio da se ne može niti jedna kuna izdvojiti izvan proračuna – rekao je Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore koji traži i sastanak s premijerom i iznaći način kako zadržati proizvodnju.

Članovi udruga, proizvođači mlijeka i veliki stočari s područja Požeštine, Ivica Ribičić, Tihomir Kotrla i Željko Strapač upozoravaju da se danas posluje u dubokom minusu. Kotrla već rasprodaje svoje muzne krave jer ih neće imati s čime hraniti, a ne želi da sve ode u klaonicu. Ribič pita da li ovoj državi seljaci i proizvođači mlijeka uopće trebaju i kako će oni živjeti, jer i oni imaju djecu koja se školuju. Strapač kao najveći stočar i proizvođač mlijeka ima i zaposlenih radnika, a sada je već pola krava zasušio i ne muze ih jer štedi na hrani. Trenutno je litra mlijeka jeftinija od kilograma stočne hrane što je čisti gubitak, pa ih prisilno stavlja na „dijetu“. Drugih prihoda oni nemaju i nemaju iz čega pokrivati gubitke u proizvodnji mlijeka, a poslovanje mora otići u propast.

DIO SELJAKA DOBIO POTPORE, NO MNOGI JOŠ U IŠČEKIVANJU  -

Nakon godinu i pol sušnog razdoblja, višestruko skupljeg goriva i repromaterijala, mraza koji je poharao usjeve i voćnjake, tešku situacija u domaćem agraru nije obećanim isplatama potpora olakšala ni država.

Iako se u resornom Ministarstvu tvrdilo kako je na račune seljaka uplaćeno više od 736 milijuna kuna potpora od ukupno 1,114 milijarde kuna predviđenih u prvom kvartalu ove godine, malo njih se uistinu i obradovalo. Uz to je s adrese Ministarstva obećano polovicu duga isplatiti u novcu, drugi dio u vrijednosnim papirima, a s realizacijom se krenulo tvrde, tri mjeseca prije zakonskoga roka. Sve to zbog proljetne sjetve koja još traje i nikad se nije odvijala u tako teškim uvjetima. I dok u Ministarstvu tvrde jedno, seljaci na terenu tvrde drugo zbunjeni kriterijima i novim modelom isplata.

Na farmi muznih krava, jednoj od najvećih u Požeško slavonskoj županiji, nisu zadovoljno upravo pristiglim potporama. Dugogodišnji proizvođač mlijeka Željko Strapač kaže kako od svojih 120 grla sa sadašnjom cijenom mlijeka jedva uspijeva poslovati, a potpore su znatno manje od očekivanih. - Dobijete uplate prema nekih sedam osnova, ali nigdje nije naznačeno na što se iznosi konkretno odnose. Ne znate je li to novac za krave, zemlju, mlijeko. To je nemoguće iščitati pa se svatko od nas sretnika koji je uopće dobio dio potpore od države s pravom pita ostavlja li se ovakvim modelom isplate prostor za manipulaciju. S mojom se računicom isplate nikako ne poklapaju - ističe Strapač te upozorava kako je modulacijom umanjen iznos potpora za nekih osam posto.

Iako su potpore već odavna trebale 'sjesti', račun obitelji Abramović koja je nadomak Čaglina razvila ribnjačarstvo, stoje i dalje prazni. - Još ni lipe nismo dobili, a kriteriji isplate nikome nisu jasni. Ne stoji ni izjava ministra Linića da novac neće sjedati onima koji imaju poreznog duga jer znam nekoliko ljudi koji imaju porezni dug veći od poticaja, a poticaji su im ipak isplaćeni. S druge strane ima onih koji ne duguju državi ni kune, a novac od potpora nisu dobili - kaže Nataša Abramović koja za hranidbu ribe na pet hektara ribnjaka na okolnim poljima uzgaja ratarske kulture.

Ništa još od obećanih poticaja ni na najvećem ekološkom gospodarstvu u ovom dijelu Hrvatske, onom u Venju, u obitelji Enjingi. Osim ekoloških vinograda, tu su i kompleksi pašnjaka i livada za ekološki uzgoj mesnih goveda u sustavu 'krava tele'. - Izgubio sam svaku volju i nadu. Ništa nisam dobio – ni za blago, ni za zemlju, ni za oranice, pašnjake. Volio bih da tih poticaja uopće i nema, ali da nam država omogući uvjete proizvodnje i poslovanja kakvi su vani. Ovo što se kod nas događa odavno je izvan svake pameti - kaže Ivan Enjingi. I dok se nekima posrećilo pa će im pristigli novac ipak olakšati proizvodnju ovoga proljeća, mnogi još čekaju s nadom da potpore neće stići prekasno.     SN