Prikazujem sadržaj po oznakama: mihaljevci

NA INICIJATIVU MJEŠTANA GOLOBRDACA ZBOR GRAĐANA -

 

GOLOBRDCI – Golobrdci je jedno od 31. naselja koje pripada gradu Požegi. Na koji način osigurati da život u Golobrdcima bude bolji, a naselje ljepše razgovaralo se na Zboru građana koji je sazvan na inicijativu mještana, a zboru je prisustvovao i gradonačelnik Zdravko Ronko s pročelnicima odjela. U potpunosti će uskoro biti izgrađena vodovodna i kanalizacijska mreža, uređen je društveni dom, postavljena javna rasvjeta, uređeno groblje, uskoro kreće i autobusna linija gradskog javnog prijevoza.

Mjesni odbor Golobrdci uvrstio je u plan dovršenje uređenja društvenog doma, nasipavanje parkirališta i uređenje puta do kapelice na groblju, nasipanje poljskih putova, saniranje smetlišta i saniranje deponije ljevaoničkog pijeska. - Sredstva smo osigurali, kazeta na "Vinogradinama" je spremna, ugovor je zaključen i kroz mjesec dana  sav će se  otpad odlagati na način koji traži struka i koji prihvaća Ministarstvo zaštite okoliša. Ova sadašnja deponija bit će kvalitetno sanirana u najkraćem roku i sada tražim i od građana Golobrdaca da svoje smeće i svoj otpad ne odlažu više na tom mjestu, nego na odlagalište "Vinogradine" - rekao je gradonačelnik Ronko koji je pozvao da se sva domaćinstva priključe na novoizgrađenu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, što je od posebne važnosti za čuvanje okoliša, posebno zaštitu podzemlja u kojem su golobrdački bunari. Vrijednost ove investicije bila je preko 3,5 milijuna kuna, od čega su domaćinstva sudjelovala s 212 tisuća kuna.

Gradonačelnik Ronko je mještane informirao i o legalizaciji nelegalno sagrađenih objekata, za što grad Požega daje olakšicu od 50% za jednokratnu uplatu komunalnog doprinosa, te dodatnih 20% za objekte koji služe privređivanju, obrtnicima i poljoprivrednicima. Grad Požega nastavlja davati poticaje za podizanje novih nasada voćnjaka i vinograda, za proizvodnju gljiva, za oplodnju krmača i formiranje matičnih stada koza i ovaca a od početka godine poticaj proizvođačima mlijeka i to 0,10 kn po litri mlijeka predanog otkupljivaču. 

 

GODIŠNJA SKUPŠTINA KONJOGOJSTVENE UDRUGE VALLIS AUREA  -

 

MIHALJEVCI – Konjogojstvena udruga Vallis Aurea Požega održala je u društvenim prostorijama NK Croatia Mihaljevci svoju Redovnu i izbornu skupštinu. Analizu bogate aktivnosti udruge u prošloj godini iznio je tajnik Igor Del Vechio, jer osim izložbe konja i revijalne utakmice „Zlatne grive zlatne doline“ koje sami organiziraju sudjelovali su na niz manifestacija drugih konjogojskih udruga diljem Hrvatske. Sudjelovali su i na brojnim kulturnim priredbama, smotrama folklora, pokladnim običajima. Brojne aktivnosti uspjeli su realizirati uz veliku financijsku pomoć grada Požege, koji je za rad izdvojio 80 tisuća kuna. Zahvala je upućena gradonačelniku Zdravku Ronku koji je prisustvovao sjednici, uz zamjenika ministra zdravlja Marijana Cesarika i dopredsjednika gradskog vijeća Rastislava Navratila.

Dosadašnjih 22 člana ove male ali vrijedne udruge od danas je povećano za 5 novih članova koje je odlukom Skupštine udruga primila u članstvo, pa se može očekivati još veća aktivnost.

Izabrano je i novo rukovodstvo udruge u narednom mandatu. Za predsjednika je ponovno izabran Damir Pavković, za dopredsjednika mladi član Stjepan Leist, a za tajnika ponovno Igor Del Vechio.

Ovogodišnja izložba konja i revijalna utakmica dvoprega „Zlatne grive zlatne doline“ bit će održane 05. svibnja, a priprema se i provođenje projekta „Konji u radu na tradicionalan način“ u kojem će se prezentirati način pripreme zemljišta, oranje i brnanje s konjima, te sadnja kukuruza. Prezentacija će biti izvedena na zemljištu Etno kuće Bello u Pleternici.

 

SELO POZNATO JOŠ IZ TURSKIH VREMENA GOTOVO OPUSTJELO -

PLETERNIČKI MIHALJEVCI – Gotovo pusto selo danas su Pleternički Mihaljevci, sa još 12 stanovnika, ali mnogo više kuća koje su uglavnom prazne, neke ožive samo za vikenda kada se vraćaju oni koji se nisu odselili daleko. Tek u Pleternicu i okolna naselja. Oni dođu još malo da se brinu za djedovinu, a mladih u selu više i nema, samo staro stanovništvo. U selu živi još samo jedna cijela obitelj koja se bavi poljoprivredom, sve ostalo je staračko stanovništvo, a nekada je selo brojilo 180 stanovnika. – Selo se prvi puta spominje 1545. godine u turskom popisu stanovništva, pod imenom Mihaljevce. 1931. godine selo je imalo 184 stanovnika, a od 1961.-71. gubi polovicu stanovnika i bilježi samo 87 stanovnika. Danas ima samo 12 stanovnika – kaže Petar Veletić koji već tri godine živi i radi u Rijeci kao medicinski tehničar.

- Evo samo ovo što smo danas učinili kada obilježavamo sv. Blaža, zaštitnika naše župe, može spasiti ovo selo, kada nas se okupilo 250 koji vuku porijeklo iz ovog sela. To je zavjetnik sela i naše kapelice. Najviše nas se raselilo u Pleternicu, ovdje nam je ostala zemlja pa se još vraćamo obrađivati je, jer ne želimo da se i zemlja zapusti - kaže Krunoslav Petković iz Pleternice koji radi u stolariji.

Ovo je jako lijepi teren a imamo pogled na cijelu požeški kotlinu. Nešto malo ima voćarstva i stočarstva. Lokalna zajednica bi morala urediti cestu, jer i naša ideja oko ovog okupljanja je da dokažemo da ovo selo ima potencijala. Kad bi se doveo asfalt ovdje bi se kroz desetak godina uredilo i dvadesetak vikendica, obradila neobrađena zemlja, netko i doselio. U svemu nas sprečava loš put. Evo sada su došli mnogi, iz cijele Hrvatske – ističe Đuro Lombar, koji radi u trgovini u Pleternici. Petnaest obitelji iz Pleterničkih Mihaljevaca živi u Ivanindvorskom naselju u Pleternici, jer su im prije 30-tak godina iz PPK Kutjeva ponudili zamjenu njihovih poljoprivrednih površina za gradilišta u Pleternici.

Na sv. Blaža okupili su se ispred kapelice gdje je održana sveta misa, druženje uz hranu i piće koje su sami prinesli, a uz tamburaše su zapjevali i zaplesali. Dogovorili su se da će u slijedećih nekoliko godina obnoviti krov na kapelici i urediti okoliš pa će moći obilježiti 90-godišnjicu kapele sv. Blaža.

ZAŠTITAR U 36. GODINI ODLUČIO NAUČITI SVIRATI TAMBURU -

MIHALJEVCI - Od malena sam želio naučiti svirati tamburu, ali nažalost tada nije bilo ni mogućnosti ni novaca da ostvarim taj svoj san. Sada sam sretan što sam mogao ispuniti taj svoj san – kaže Željko Štetić, 37-godišnji zaštitar iz požeškog prigradskog naselja Mihaljevaca.

Željko je jedan od polaznika škole za sviranje tambure odraslih koju već dvije godine vodi poznati požeški tamburaš Tomislav Galić. U školu koja traje četiri godine se upisao prošle jeseni, u svojoj 36. godini života. - Slučajno sam čuo da tako nešto postoji i odmah sam se upisao. Kako se nikad u životu nisam susretao ni s notama ni s nikakvim instrumentima u početku je bilo malo teže, ali kako sam uporan zainatio sam se da ću baš naučiti svirati. Ne mislim se time ozbiljno baviti već želim svirati za svoju dušu i svoje društvo – kaže Željko koji svaki dan na braču vježba po sat-dva, kada koliko stigne. Iako je u početku išao 'na živce' supruzi i ostatku obitelji sada je već bolje jer su se i oni navikli, a on ipak naučio i nešto svirati.

Do nedavno je igrao nogomet za lokalni klub, a sada je loptu zamijenio tamburom.-Sviranje mi pruža veliko zadovoljstvo. Na taj način se odmorim od posla, ljudi i stranaka. Super mi je to osjećaj. Iako na sva četiri prsta imam žuljeve od sviranja to se zaboravi kada se vidi napredak – ističe Željko koji je sa svojim kolegama već imao i prvi javni nastup i to u lipnju na Ivanjskom krijesu.

Kako nema mogućnosti da si kupi novi instrument, za sada svira na posuđenom, Željko je odlučio da ga sam i napravi iako nema nikakvog iskustva. Prvo je 'kupio' znanje od majstora i preko interneta, a onda je nabavio javorovo drvo i krenuo u avanturu izrade. -Jedan dio sam već napravio, a nadam se da će na kraju dobro ispasti i svirati kako treba, ako ne, probat ćemo ponovno. Vrlo sam uporan i ne odustajem lako  - objašnjava Željko.

Zbog njegove marljivosti i očite ljubavi koju pokazuje prema sviranju hvali ga i njegov učitelj Tomislav Galić. Ponosan je na njega kao i sve svoje učenike jer nitko do sada nije odustao bez obzira na godine, a ima ih od dvadeset od šezdeset, znanja i poteškoće. Kada prođe požeški festival nastavljaju s novom školskom godinom, a očekuju se i novi učenici. Nestrpljiv je i Željko koji je posebno voli svirati starogradske pjesme Zvonka Bogdana i Najboljih hrvatskih tamburaša.  ( a.t.)

UZGAJIVAČKI  KONJA PASMINE HRVATSKOG HLADNOKRVNJAKA NA ZAJEDNIČKOM SASTANKU  -

MIHALJEVCI - Uzgajivači konja pasmine hrvatski hladnokrvnjak s područja Požeško-slavonske županije okupili su se u Mihaljevcima na radnom sastanku, na kojem je uz reviziju uzgojnog stanja bilo riječi o ovogodišnjim zahtjevima za poticajima budući da bi svi uzgajivači konja do sredine veljače svoje zahtjeve trebali uputiti Agenciji za plaćanje.

Iako poticaji za rasplodna grla te ždrjebad iznosi po dvije tisuće kuna uzgajivačima konja  taj iznos unatrag tri godine ministarstvo nikada nije u cijelosti isplatilo. Tako je za 2010. godinu  bilo isplaćeno 69% od ukupnog iznosa poticaja a ni godinu dana ranije poticaji također nisu bili isplaćeni u punom iznosu.

Prema riječima Slavena Kolarića voditelja uzgojnog programa pri središnjem Savezu hrvatskog hladnokrvnjaka na razini Hrvatske ima  oko sedam tisuća grla hladnokrvnjaka.

- Poticaji se dobivaju za rasplodno grlo i uzgojno valjano ždrijebe u godini rođenja. U praksi poticaji nikada nisu do kraja ispoštivani no rekao bih hvala i na tomu jer znamo u kakvoj je situaciji naša branša i da je svugdje kriza - rekao je Kolarić podsjećajući kako na razini države poticaje dobivaju i uzgajivači konja i ostalih izvornih pasmina od lipicanaca do hrvatskih posavaca.

- Početkom svake godine mi se nalazimo na sastanku kako bi vidjeli koliko nas uzgajivača ima pravo na poticaje. Sada se rade za prošlu godinu. Unatrag tri godine nismo dobili iznos od 2 tisuće kuna. Ove godine vjerujemo da ćemo imati pravo na poticaje. Ne znam što bih rekao niti da smo zadovoljni niti nismo. Ne vjerujem da ćemo dobiti ikakvu razliku a s druge strane bili bi sretni da i ove godine dobijemo poticaje ako ništa drugo a ono bar u visini prošle godine. Svakome od nas dobro dođu ti poticaji za konje jer većina nas konje drži iz ljubavi a ne zbog nekakve zarade. Konje najčešće koristimo za priredbe i nastupe te eventualno prikaze starih običaja. Ja imam pet grla za koje trebam dobiti poticaje dva pastuha i tri kobile - kaže  Damir Pavković, predsjednik konjogojske udruge "Vallis Aurea" dodajući kako na području Požeško-slavonske županije pravo na poticaje ima  21 uzgajivač konja koji ukupno imaju preko 50 grla.

V.Re.