
Vladimir
Održana Svetosavska akademija u Požegi i predavanje o ikonama u Pravoslavnoj Crkvi
POŽEGA - Sinoć je održana Svetosavska akademija u Dvorani znanja Gradske knjižnice Požega. Tom prigodom prisutnima se obratio paroh požeški Nikola Petrović i episkop slavonski Jovan Ćulibrk. Paroh Petrović naglasio je važnost susreta i međusobnoga razumijevanja. Episkop slavonski Jovan podsjetio je na povijesnu ulogu svetoga Save, ali i važnost Požeške mitropolije te njezinih mitropolita tijekom osmanske vladavine. Episkopu se nametnulo pitanje jesu li pravoslavni mitropoliti požeški tada mogli potpuno slobodno šetati Požegom kao on u današnje vrijeme? Zahvalio je parohu Nikoli Petroviću, članovima SKD „Prosvjeta“ – pododbora Požega i Gradskom vijeću srpske nacionalne manjine Grada Požege na organizaciji Svetosavske akademije. Toj svečanosti prisustvovalo je oko pedeset građana i građanki različitih nacionalnosti i vjeroispovijesti. Značajno je spomenuti veliki broj pripadnika akademske zajednice.
Tom je prigodom prof. dr. sc. Davor Džalto, znanstvenik i sveučilišni profesor u Stockholmu, održao predavanje „Ikone: umjetnost i teologija – između tradicije i modernosti.“ Ikone su slike Isusa Krista, Bogorodice, svetaca i biblijskih događaja koje su povezane s liturgijom, crkvenim obredima i drugim načinima iskazivanja pobožnosti. Najčešće je riječ o slici na drvetu i platnu, ali i na drugim materijalima. Ikone imaju izuzetnu teološku važnost u Pravoslavnoj Crkvi. Tijekom VIII. i XIX. stoljeća odvijao se sukob između poštovatelja i protivnika ikona. Pobijedili su poštovatelji ikona. Svaki čovjek u sebi nosi ikonu Božju. Vjernici cjelivanjem ikona iskazuju poštovanje onima koje ikona prikazuje. Ikone su jedan od temeljnih teoloških pojmova u Pravoslavnoj Crkvi.
Nakon predavanja upriličen je dijalog s profesorom Džaltom, a druženje i razgovori nastavljeni su na svetosavskom prijemu u Vili „Stanišić“. Razgovaralo se o ikonama, obredima, liturgiji i drugim temama važnim u Pravoslavnoj Crkvi.
Posljednjih godina požeški paroh Nikola Petrović uspostavio je intenzivnu suradnju s vodećim pripadnicima akademske zajednice u Požegi. Rezultati te suradnje su predavanja, koncerti, rasprave i druge aktivnosti. Pri tome paroh Petrović uvijek ističe važnost kršćanske ljubavi i radosti, solidarnosti, privrženosti, dijaloga, tolerancije…
Autorica teksta: N. H.
Noćas 21-godišnjak zbog neprilagođene brzine sletio s vozilom i udario u stablo i ogradu
Vozaču je izdana obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama -
FOTO: Ilustracija
U petak 24. siječnja 2025. oko 2.30 sati u Lipiku u Ulici Ante Starčevića, 21-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom te udario prednjim dijelom vozila u stablo i ogradu.
Vozaču je izdana obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi u Ulici Jagodnjak.
Dovršenim kriminalističkim istraživanjem sumnjiči se 41-godišnjakinju iz Petrinje za krađu ruksaka sa novcem i dokumentima u prosincu
Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave -
FOTO: Ilustracija
Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 41-godišnjom hrvatskom državljankom s područja Petrinje koju se sumnjiči da je počinila kazneno djelo „Krađa“.
Naime, ona je 7. prosinca 2024. u Pakracu u Ulici Hrvatskih velikana, iz prostorije udruge otuđila ruksak u kojem su se nalazili novac, dokumenti i razne stvari u vlasništvu 39-godišnjakinje.
Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.
Sretan vam Dan obrazovanja 24. siječnja: Kakve škole trebaju djeca i mladi?
“Sve počinje s djetetom koje ulazi u školu. Dijete jednostavnog i iskrenog srca s
maštom kakvu samo dijete može imati. Cilj školstva od sada postaje očuvati to
dijete. Očuvati ga kroz čitav proces obrazovanja kako nikada ne bi izgubilo svoju
dobru i iskrenu namjeru, svoju radoznalost i zaigranost, svoj mali svijet prepun
genijalnih ideja. Svijetu trebaju takvi odrasli ljudi. To je cilj škole budućnosti.”
učenica, 3. r., II. gimnazija, Zagreb
Dvije tisuće četiristo trideset i pet dana. Otprilike toliko provedemo u osnovnoj i srednjoj školi. Što o školi misle učenice i učenici - u vrijeme kad je cijeli svijet, pa tako i škole, doživio nikad prije viđene promjene i krize?
Tijekom pandemije pitali smo učenice i učenike kakvu školu žele i sanjaju. Djeca i mladi iz cijele Hrvatske tada su s nama podijelili svoje brige, ali i snove, želje i prijedloge o boljem, sretnijem i pravednijem obrazovanju.
Dio je njih već završio svoj obrazovni put, ali njihova razmišljanja dostupna u Forumovoj publikaciji “Sanjam školu” ostaju nam trajni podsjetnik na smjer u kojem trebamo ići kako bi djeca i mladi voljeli školu i uvidjeli vrijednost obrazovanja.
10 preduvjeta za bolje i pravednije obrazovanje iz perspektive djece i mladih:
- Djeca vole školu punu igre, kreativnosti, slobode i opuštenosti.
- Djeca vole školu koja daje savjet, preporuku, vođenje umjesto samo ocjena.
- Djeca vole školu koja potiče učenje, kritičko stvaranje, razgovor
- Djeca vole školu koja prepoznaje i razumije kada im je teško ili kada naiđu na kakvu prepreku.
- Djeca vole školu koja podržava i koja stavlja sve svoje resurse, osobito stručne, da se prepreke prijeđu ili umanje.
- Djeca vole školu koja surađuje s roditeljima, koja uključuje roditelje u svoje aktivnosti.
- Djeca vole školu koja je u zajednici i koja ih uči kako živjeti u zajednici i biti njen aktivni član.
- Djeca vole školu u kojoj se osjećaju sigurno, koja prepoznaje i potiče pozitivne vrijednosti.
- Djeca vole školu koja se zalaže za mir.
- Djeca vole školu jer ih škola čini sretnima.
Samo na ovaj način dobit ćemo sretne generacije koje neće voljeti samo školu već će voljeti znanje, obrazovanje i učenje cijeli svoj život.
Svaka nova generacija donosi svoje izazove, ali ljudska želja za obrazovanjem koje pruža radost ostaje univerzalna – iznad vremena, kriza i promjena.
Sretan nam svima dan obrazovanja - ne gubimo motivaciju i predanost u borbi za bolje obrazovanje!
Vincelovo proslavio i novu vinogradarsku godinu započeo najpoznatiji vinar Ivo Enjingi na Hrnjevcu
HRNJEVAC - Kod našeg najpoznatijeg vinara Ive Enjingija, kojega brojni nazivaju vinski umjetnik, proslavio je Vincelovo u vinogradima na Hrnjevcu orezujući prve trsove a nastavak je uslijedio u Vinariji. Dobar je bio početak vinogradarske godine, trsovi su orezivani po hladnom ali i sunčanom i prohladnom danu. Po veličini kobasica, kulena i slanine Ivo Enjingi si je poželio dobru berbu i krupne grozdove i ove godine. Da bi godina bila rodna, treba uvijek i zaliti orezanu lozu starim vinom da naredna ne bi bila sušna. Sve je to Ivo obavio u društvu svojih vinskih prijatelja i poslovnih partnera.
Loza se kod Enjingija uvijek orezuje dok prvi rezač ne dođe do kobasica, onda se malo pauzira i degustira domaći kulen uz odličan domaći kruh. Uz kulen i vincelovski ražanj koji si je svatko pekao na velikoj vatri na otvorenom, odlične kotlovine koja je pripremana uz vinograd, i ove godine u prošle godine otvorenom novom vinskom podrumu ponudio na degustiranje sve svoje uspješnice koje su osvajale prestižne nagrade i medalje širom svijeta. – Molim samo da nitko ne ostane žedan, a sami si izaberite što želite degustirati i piti – rekao je Enjingi na početku proslave i dalje prepustio zabavu tamburaškom sastavu TS Safir uz harmoniku Darka Rodića. Kad zasvira tambura onda je Ivino srce ispunjeno, jer se od samostalnosti Hrvatske borio da se tamburaška glazba i tamburica vrati u Požeštinu i Slavoniju. Zadovoljan je jer je i u tome uspio, tamburica se zaista vratila svugdje i nezaobilazna je tamburaška glazba u svim dijelovima društva i svim trenucima zabave Slavonca.
Lijepo i odlično vrijeme poslužilo je i do Vincelova, pa se Ivo pohvalio da je više od polovine vinograda već orezano, a ostalo će biti u narednim danima. Pošto je zadnje vrijeme sadio samo vinovu lozu kojoj ne treba brojnih špricanja i kemijskih zaštita, istakao je da će i ubuduće saditi samo takve vrste, čistog ekološkog uzgoja.
Proslava se nastavila u dvorani iznad vinskog podruma gdje je Ivo ugostio sve uzvanike i goste tradicionalnom večerom, uz domaću juhu tu je bilo kuhano meso Red Angusa, crvenog goveda koja se uzgajaju na otvorenom, na pašnjacima, šumarcima i vinogradima Ive Enjingija također u ekološkom uzgoju. Naravno tu je uvijek i odojak s ražnja a onda redom idu ponajbolja vina. Čest gost kod Enjingija bio je predsjednik RH Stjepan Mesić, pa je tako navratio i ove godine. Uz vrsne tamburaše proslava se uvijek oduži do kasnih večernjih sati.
Pjesma Peje Šimića - In memoriam Borisu Ćiri Gašparcu
ZAGREB / POŽEGA - Veliki prijatelj preminulog Borisa Ćire Gašparca, za kojega je bilo dovoljmno reći Ćiro Požeški, naš poznati pjesnik Pejo Šimić napisao je pjesmu posvećenu upravo Ćiri. Dugo smo bili prijatelji, preko 35 godina, često bili u ugodnom druženju, a ja kao pjesnik želio sam mu se odužiti jednom pjesmom u sjećanje na njega i trenutke koje smo proveli zajedno. O Peji Šimiću smo nekoliko puta pisali u tjedniku Kronika Požeško-slavonska i na našem portalu, nekoliko puta predstavili njegove nove zbirke pjesama. I njegovo gostovanje u Požegi smo također prenijeli na našim stranicama.
In memoriam Borisu Ćiri Gašparcu
Spustila se zima na ravnicu.
Na šorove, njive i sokake.
Utihnula pisma tamburaša,
Ptići topla napustila gnijezda,
Još se jedna ugasila zvijezda.
Usahnula životna svjetiljka
Tamburaša slavonske ravnice,
Poj slavuja i let kormorana.
Odletio nebu na divane
Ćiro Požeški, Bećar naših dana.
Na gitari jedna žica manje.
Orljavo, Čut' ga nećeš više.
U tišini kroz dušu slavonsku
Sjećanja će žuborit' i teći,
Otiš'o je u nebeski spokoj,
Sve je rek'o - što je imao reći.
Pejo Šimić
Pejo Šimić prilikom gostovanja u Požegi i predstavljanja svoje 21. zbirke pjesama
Ministarstvo kulture i medija RH: Gradskom kazalištu Požega odobreno 36.000,00 eura za 2025. godinu
POŽEGA - U 2025. godini, ukupnim iznosom od 12.022.404,70 eura Ministarstvo kulture i medija podržat će programe izvedbenih umjetnosti, dramske i plesne, godišnje programe nacionalnih kazališta, programe u okviru projekta K-HNK te nacionalne festivale.
Za područje profesionalne kazališne djelatnosti, suvremenog plesa i pokreta te suvremenog cirkusa i programa kazališnog i plesnog amaterizma, u odnosu na prošlu godinu proračunska sredstava su povećana za 23,22 % kako bi se osigurao razvoj i napredak izvedbenih umjetnosti, potaknula i intenzivirala realizacija programa koji se ističu kvalitetom u svim segmentima njihove provedbe. Tako je Gradskom kazalištu Požega odobreno 25.000,00 eura za Premijerni program za djecu i odrasle, 4.0000.00 eura za gostovanja u RH s repertoarnim predstavama, te 7.000,00 eura za Kazališne ljetne večeri.
100. obljetnica Dubrovačkoga simfonijskog orkestra na poštanskoj marki - Prvo ovogodišnje izdanje prigodne poštanske marke
ZAGREB – Hrvatska pošta stavit će 24. siječnja u optjecaj prvu ovogodišnju prigodnu marku povodom 100. obljetnice Dubrovačkoga simfonijskog orkestra. Marka prikazuje fotografiju prvog koncerta i obljetnički logotip, a autor izdanja je Orsat Franković, dizajner iz Zagreba.Nominalna vrijednost marke označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marka je izdana u 25.000 primjeraka i u arku od 20 maraka.Izdanje prati i prigodna omotnica prvog dana (FDC).
Tekst pratećeg letka uz prigodnu poštansku markunapisali su Denis Ajduković, akademski glazbenik i Renata Roman Dobroslavić, mag. rel. Publ.
Dubrovnik je jedini grad u ovom dijelu Europe i jedan od rijetkih u svijetu čije se orkestralno muziciranje neprekidno odvijalo u kontinuitetu od punih sedam stoljeća. Dubrovački simfonijski orkestar nastavlja dugu glazbenu tradiciju koja se razvila već u razdoblju Dubrovačke Republike (1358.–1808.). Prvi simfonijski koncert Dubrovačke filharmonije održan je 13. travnja 1925., a kasnije djeluje kao Gradski orkestar Dubrovnik koji sedamdesetih godina prošlog stoljeća ostvaruje opsežne turneje po SAD-u i Kanadi (preko 120 koncerata), dok osamdesetih godina djeluje kao Festivalski orkestar. Orkestar 1992. zadnji put mijenja svoje ime u današnji naziv. Danas je važan dio kulturnog nasljeđa Hrvatske te uz redovne nastupe u Kneževu dvoru i crkvama, nastupa u važnim dvoranama svijeta. Nagrađen je prestižnom strukovnom nagradom „Milka Trnina“ za izuzetne umjetničke dosege, Nagradom Grada Dubrovnika te Nagradom za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu, kao i nagradom Orlando Grand Prix na Dubrovačkim ljetnim igrama, koju dodjeljuje HRT. Važno je spomenuti aktivno djelovanje i ulogu DSO-a u Domovinskom ratu. Kao ustanova u kulturi organizator je više festivala tijekom koncertne sezone, njeguje glazbenu baštinu te promiče hrvatske skladatelje kako u Dubrovniku, tako i inozemstvu. Posebnu pozornost pridaje edukaciji i razvoju mladih glazbenika.
Stota obljetnica kulturnog rada DSO-a izvrstan je povod za prisjećanje ljudi koji su dali svoj doprinos razvoju orkestra, ali i za dostojnu proslavu ovog jubileja. U obljetničkoj godini publiku očekuje Zvjezdani ciklus s proslavljenim solistima i dirigentima; koncert upravo na dan 100. obljetnice, bogat program tijekom cijele godine te koncertna proslava u Zagrebu i gostovanja u inozemstvu.
Vizualni identitet obljetnice spoj je broja 100 s postojećim identitetom orkestra u kojem slovo D kao prepoznatljivi simbol i početno slovo Dubrovnika postaje zvučni val i simbolizira glazbu koja putuje prema publici. Koloristički kod ovogodišnjeg identiteta smješta Dubrovački simfonijski orkestar u suvremeni kontekst i odmiče od klasičnih percepcija orkestra.
Svake godine u oceanu završi količina plastike kojom se može napuniti 50 tisuća olimpijskih bazena
Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održana je rasprava o neuspjehu pregovora u Busanu o UN-ovom sporazumu o plastici u kojoj je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak, istaknuvši da je potrebno odlučno djelovati u borbi protiv zagađenja plastikom. - Nedostatak konsenzusa u Busanu ukazuje na složenost usklađivanja globalnih prioriteta, no rekla bih da nas to ne smije obeshrabriti. Plastični otpad postaje kriza našeg vremena.S više od 11 milijuna tona plastike mi zagušujemo oceane. To je 11 tisuća velikih aviona Boeing 747 ili s 11 milijuna tona plastike možete napuniti 50 tisuća olimpijskih bazena. Toliko smo zapravo neodgovorni - kazala je eurozastupnica Sunčana Glavak ističući podatak da se stvara 30% više plastičnog otpada nego prije.
Podsjetila je i na europske inicijative koje se odnose na smanjenje plastike i plastičnog otpada. - Mi kao EU moramo nastaviti naše inicijative poput Europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu i Direktive o plastici za jednokratnu upotrebu, koje su već postavile snažan temelj, ali potrebno je učiniti još više - rekla je eurozastupnica Glavak poručivši povjerenikuEuropske komisije da će u tome imati punu potporu.
Fotografija: B. Parsons
Delegacija grada Požege u radnom posjetu gradu Banja Luka u BiH
POŽEGA / BANJA LUKA - BiH - Delegacija Grada Požege, predvođena Jelenom Vidović, pročelnicom Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i gospodarenje i Majom Petrović, pročelnicom Upravnog odjela za društvene djelatnosti, te ravnateljicom Lokalne razvojne agencije Požega Idom Dumančić, posjetila je Banja Luku. Tijekom posjeta održan je sastanak s potpredsjednikom Republike Srpske iz reda hrvatskog naroda, dr. Davorom Pranjićem, na kojem su raspravljane mogućnosti i izazovi prekogranične suradnje.
U sklopu sastanka, delegacija iz Požege susrela se i s predstavnicima hrvatskih udruga, Banjolučke biskupije i obrazovnih institucija. Ovaj susret bio je prilika za razmjenu iskustava i ideja o daljnjem jačanju kulturnih i obrazovnih veza između dviju regija. Posjet je istaknuo važnost prekogranične suradnje u jačanju gospodarskih, kulturnih i socijalnih odnosa te postavio temelje za buduće zajedničke projekte koji će pridonijeti razvoju i povezivanju zajednica s obje strane granice.