Zagreb, 9. ožujka - Kako je to biti novinar pod teretom SLAPP tužbi obradila je u istraživanju „Novinarska sloboda u obruču dvostrukih tužbi: Može li novinar raditi slobodno ako zna da za isti tekst ili medijski prilog može biti dvostruko tužen – kazneno i parnično“ novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić u sklopu projekta koji je financiralo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP).

SLAPP (engl.: Strategic Lawsuits Against Public Participation – strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti) su tužbe podnijete s namjerom cenzuriranja, zastrašivanja ili ušutkavanja kritičara tako da ih se optereti troškovima obrane sve dok ne prestanu kritizirati ili se suprotstavljati.

Autorica je detaljno istražila četiri slučaja iz hrvatske sudske prakse u zadnjih osam godina u kojima su privatni tužitelji pokrenuli građanski sudski postupak protiv nakladnika ili novinara radi novčane odštete za nanesene „duševne boli“ te su zbog istog teksta pokrenuli i kazneni progon autora teksta.

Riječ je o tužbama suca Ivana Turudića protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog, umirovljene sutkinje Vrhovnog suda Senka Klarić Baranović protiv novinarke šibenskog portala Tris Davorke Blažević, tužbama predsjednika Županijskog suda u Osijeku Zvonka Vrbana protiv portala Telegram i novinara Drage Hedla, te tužbama bivšeg rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa protiv novinarke portala Telegram Dore Kršul.

– Primjeri u istraživanju pružaju uvid u nekoliko aspekata: zbog koje vrste novinarskih tema se pokreće dvostruki sudski progon, kakva je društvena pozicija privatnih tužitelja pokretača tih progona, kako takvu praksu doživljavaju novinari čiji su tekstovi meta dvostrukih tužbi te što o tome kažu iskusni medijski odvjetnici koji zastupaju novinare pred sudom – komentira Slavica Lukić te dodaje da su dva od četiri obrađena slučaja pravomoćno okončana, dok u dva slučaja postupci još uvijek traju.

Autorica ističe da je fenomen dvostrukog sudskog progona zbog istog teksta ili medijskog priloga za novinara posebno težak oblik SLAPP tužbi jer je novinar u takvim situacijama izložen dvostrukom pritisku. U građanskom postupku protiv nakladnika on je ključni svjedok od kojeg se očekuje da uvjeri sud kako njegov tekst sadrži istinite tvrdnje ili na činjenicama zasnovane vrijednosne sudove te da ga je napisao u javnom interesu. U kaznenom postupku novinar je optuženik i mora obraniti sebe od optužbe za kazneno djelo protiv časti i ugleda.

Od četiri slučaja obrađena u analizi, u tri su podnositelji dvostrukih tužbi zbog istog teksta bili visokopozicionirani suci: sutkinja Vrhovnog suda, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu, predsjednik Županijskog suda u Osijeku, a u četvrtom je to bio rektor najvećeg sveučilišta u državi – zagrebačkog. Prema dosuđenim iznosima odšteta evidentno je da su duševne boli sudaca jako, jako skupe.

– Ovo je jedan od projekata koji je DZNAP odlučio financirati zbog važnosti slobode autorstva bez pritiska tužbi za sve novinare, ali i posljedica SLAPP tužbi na cijelo društvo. One podrivaju demokraciju i pravo javnosti da dobije cjelovitu informaciju – prokomentirala je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

U nastavku su informacije o četiri slučaja koje je obradila autorica istraživanja:

Slučaj Turudić protiv Novog lista i novinara Dražena Ciglenečkog primjer je dvostrukog sudskog progona. Varaždinski Županijski sud je donio pravomoćno rješenje po kojem su Novi list d.o.o. i Dražen Ciglenečki Turudiću zbog nanesenih duševnih boli dužni solidarno isplatiti iznos od 90.000 kuna, zatezne kamate i 6700 kuna sudskih troškova. Tako je parnični postupak u kojem je sucu Ivanu Turudiću dosuđena pozamašna odšteta nakon dvije godine pravomoćno okončan. Međutim, kazneni postupak kojeg je taj sudac u siječnju 2015. pokrenuo protiv Ciglenečkog pred Općinskim sudom u Rijeci traje punih sedam godina.

Dvostruki sudski progon zbog jednog te istog teksta iskusila je i danas umirovljena novinarka, osnivačica šibenskog portala TRIS.com, Davorka Blažević. Sudske postupke protiv nje, najprije 2015. kazneni, a dvije godine kasnije i građanski, inicirala je tadašnja sutkinja Vrhovnog suda, Senka Klarić Baranović, također danas umirovljenica.
Od podizanja kaznene tužbe protiv Davorke Blažević, a zatim i građanske tužbe, do pravomoćne presude u građanskom postupku, proteklo je punih sedam godina. U presudi donesenoj 10. ožujka 2017. sudac Općinskog sud u Šibeniku Ivan Jurišić proglasio je novinarku krivom za kazneno djelo protiv časti i ugleda – uvredu i osudio je na novčanu kaznu od 40 dnevnih dohodaka. što je u njezinu slučaju iznosilo 6.664,40 kuna, uklanjanje teksta sa stranica portala Tris te objavu presude o trošku osuđene. Iznos odštete kasnije dosuđene u građanskoj parnici, kad mu se pribroje zatezne kamate i troškovi sudskog postupka, iznosio je ukupno 52.000 kuna, ili više od deset novinarkinih mjesečnih mirovina.

Predsjednik Županijskog suda u Osijeku Zvonko Vrban podigao je pet građanskih tužbi protiv nakladnika portala Telegram i njegove glavne urednice Jelene Valentić zbog pet tekstova novinara Drage Hedla objavljenih na tome portalu od 21. ožujka do 19. travnja 2021. Građanske je tužbe podnio u svibnju 2021., a njima od nakladnika i glavne urednice portala Telegram zbog nanesenih duševnih boli traži odštetu u ukupnom iznosu od 750.000 kuna. Vrban je istodobno 31. svibnja 2021. podigao i privatnu kaznenu tužbu protiv novinara Drage Hedla tako da je jednom kaznenom tužbom obuhvatio svih pet tekstova. Novinara tereti za kazneno djelo protiv časti i ugleda počinjeno klevetom. Tako se Hedl, nagrađivani istraživački novinar iza kojeg je više do 40 godina novinarskog i uredničkog iskustva, zbog istih pet tekstova, u pet građanskih parnica, našao u ulozi svjedoka, a u kaznenom procesu u ulozi optuženika.

U listopadu 2020. tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras zbog jednog te istog teksta protiv novinarke portala Telegram, Dore Kršul, podigao je dvije tužbe – kaznenu i građansku. U kaznenoj tužbi bivši zagrebački rektor novinarku tereti za klevetu, a u građanskoj od nje – dakle od novinarke, a ne od nakladnika - traži odštetu od 20.000 kuna zbog duševnih boli nanesenih tekstom. U siječnju 2022. kad je pisana analiza Slavice Lukić, dvije godine i tri mjeseca nakon podnošenja Borasovih tužbi protiv Kršul, ni u građanskom, ni u kaznenom postupku nije donesena presuda.

Slučajevi dvostrukih tužbi zbog jednog te istog teksta ili medijskog priloga koji su obrađeni u ovom istraživanju nisu na žalost i jedini takvi slučajevi u hrvatskom medijskom prostoru. Oni, međutim, predstavljaju dovoljno reprezentativan uzorak koji baca jasnije svjetlo na društveni profil podnositelja takvih tužbi, tip medijskih tema koje ih izazivaju, duljinu trajanja postupaka i njihove iscrpljujuće učinke na novinare.

Cijelo je istraživanje dostupno na poveznici.

DZNAP je u siječnju 2023. ponovo objavio Poziv za prijavu projekata za poticanje novinarskih autorskih prava u Hrvatskoj koji je otvoren do 1. studenoga 2023. Autorima projekata na raspolaganje je stavljeno ukupno 15.000 eura, a pojedinačni projekti financiraju se u iznosu od 400 do 3000 eura. Natječaj se financira iz DZNAP-ova Fonda za poticanje novinarskog autorskog stvaralaštva pretežno nekomercijalne naravi.

Najljepši i najiskreniji poklon je pjesma jer uvijek dolazi iz srca, a to najbolje zna Tony Cetinski koji nam donosi upravo takav novi singl - 'Vojnik pod zvijezdama'. Ovu posebnu pjesmu odlučio je pokloniti svim ženama svijeta na dan posvećen samo njima, ovogodišnjem Danu žena, ali i vojsci ljubavi, svojim vjernim fanovima. Time je još jednom potvrdio zašto ga obožavamo svih ovih godina, ne samo kao glazbenika, već i kao čovjeka koji to što radi, radi iz čiste ljubavi, i baš zato slovi za najeminentnijeg i najtraženijeg na glazbenoj sceni diljem regije i šire.

Svoje oduševljenje nije skrivao niti on sam, premda, glavnu riječ je ipak prepustio 'Vojniku pod zvijezdama' neka kaže svoje, "Vrlo je teško govoriti o samom sebi, tako i o pjesmi, pa bih volio da pjesma sama kaže ono što ima za reći, a ima. Ono što samo mogu potvrditi ovog puta s još većom sigurnošću, to je kako duboko vjerujem u ovu pjesmu i poruku koju nosi sa sobom, te da će pronaći put do publike, a u kojoj će se mnogi pronaći. Iz prostog razloga što lako ulazi u uho, ali i srce, a ono što jednom dođe do srca, tamo i ostaje. 'Vojnika pod zvijezdama' iz sveg srca i s velikom radošću posvećujem svim ženama, ali i svojoj vojsci ljubavi, vjernoj publici koja stoji uz mene svo ovo vrijeme. Samo ljubav!", ispričao nam je Tony Cetinski. Autorski potpis na predivnu glazbu i tekst za 'Vojnika pod zvijezdama' stavlja Dominik Miloš, dok se za aranžman i produkciju pobrinuo Mihael Blum iz Hit produkcije.

Vjerujemo da će 'Vojnik pod zvijezdama' ostaviti svoj trag u mnogima i probuditi snagu istog vojnika spremnog za pravu ljubav, jer prepoznati je u ovome svijetu možda nije jednostavno ni lako, no kada je pronađemo, jedno je jasno - budimo poput 'Vojnika pod zvijezdama'!

U najljepšem poklonu Tonyja Cetinskog za Dan žena, novoj pjesmi 'Vojnik pod zvijezdama' možete uživati na YouTube linku –   https://youtu.be/1NrW5O6Tv64 

 - Nove poduzetničke ideje trebaju nadilaziti granice Hrvatske! Jedan je to od zaključaka poduzetnika i poslovnih ljudi s konferencije Poduzetnički mindset za mlade. Njihove savjete slušalo je dvjesto srednjoškolaca, studenata i mladih zaposlenih ljudi.

„Europsku uniju trebamo gledati kao domaće tržište – od Portugala preko Njemačke i Francuske do Rumunjske. Licencija dobivena u Hrvatskoj, vrijedi u cijeloj Europskoj uniji. U Europskoj uniji živi gotovo 500 milijuna ljudi i riječ je o najbogatijem tržištu na svijetu“, istaknuo je Hrvoje Ćosić, direktor Aircasha, prve hrvatske tvrtke koja je na tržište izbacila mobilni novčanik. Onima koji tek razvijaju svoju poduzetničku ideju, preporučio je da na tržište izađu s proizvodom s minimalnom funkcionalnošću kako bi ga mogli testirati na velikom broju ljudi. Zahvaljujući upravo povratnim informacijama s tržišta, Aircash je doznao u kojem smjeru treba razvijati svoj proizvod. Nije bilo dovoljno da on služi slanju i primanju novca, već je trebao omogućiti i plaćanje računa.

Končar, tvrtka iza koje je tradicija duga 102 godine, svoje proizvode trenutačno izvozi u više od 90 zemlja diljem svijeta. Govoreći o nastavku kontinuiranog rasta prihoda tvrtke ove i iduće godine, predsjednik uprave Končara Gordan Kolak naglasio je da se otpornost na krize gradi ulaganjima u istraživanje i razvoj: „Sada su nam ključne prilike u zelenoj i digitalnoj tranziciji. One će odrediti ne samo našu budućnost, nego i budućnost industrije Europe.“

Mihael Furjan, predsjednik uprave Plive i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca, predviđa da će Hrvatska za deset godina imati pet-šest jednoroga, brzorastućih tvrtki čija je vrijednost veća od milijardu dolara. Kazao je da su najvažniji resurs tvrtke ljudi i njihovi talenti, a mladima je poručio da rade različite stvari kako bi stjecali iskustvo i upoznavali nove ljude.

„Trudite se stvarno biti najbolji! Radite s mentorom, s nekim starijim tko vas mnogo toga može naučiti“, poruka je matematičara Tonija Miluna, predavača na Algebri i autora edukacije o financijskoj pismenosti S Milunom do milijuna. Hrvoje Balen, predsjednik uprave Algebre, smatra da čovjek može mnogo toga naučiti sam, ali da su rijetki ljudi dovoljno samodisciplinirani za takvu vrstu učenja.

Ivan Burazin, član uprave Infobipa, pojasnio je da će na cjeloživotno učenje i promjenu poslova utjecati i umjetna inteligencija. Neki će poslovi nestajati, a neki će se novi stvarati.

Poduzetnicima početnicima Ivica Horvat, izvršni direktor tvrtke Factory iz Virovitice koja se bavi digitalizacijom poduzeća, savjetuje: „Pronađite nišu u kojoj možete biti najbolji na svijetu!“

Anita Lacmanović, generalna direktorica tvrtke SAP Hrvatska, preporučuje im da se čak i na vodećim pozicijama okruže pozitivnim ljudima koji su u nekim poslovima bolji od njih samih.

Šesta konferencija Poduzetnički mindset za mlade, u organizaciji medijske platforme Poduzetnik, bila je vođena porukom „Budi neslomljiv!“ Sličnu je poruku dizajnerica interijera Mirjana Mikulec napisala u rođendanskoj čestitki svojoj 21-godišnjoj kćeri. Otkrila je da su njezine riječi bile: „Neuspjeh je nedovoljan broj pokušaja!“

Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi koja se bavi digitalizacijom poljoprivrede, Tino Prosenik koji vodi ekološki vrt Gruntek, i Domagoj Boljar koji s bratom Hrvojem proizvodi ekološke tenisice Miret, priznali su da im je poduzetnički put imao i uspone i padove, no da njihove osobne žrtve ostaju u sjeni vrijednosti koju stvaraju.

Sreću zbog onoga što radi, ne krije ni arhitekt Ante Vrban: „Arhitektura i građevina trebaju biti jedno tijelo. Na gradilištu treba biti dobra atmosfera kako bi rezultat bio dobar! Sjajan je osjećaj kad se prvi put upale svjetla u kući koju si gradio za život neke obitelji.“

Mihael Sviben, suvlasnik franšiza Domino‘s Pizza i F45, sudionicima konferencije Poduzetnički mindset za mlade rekao je da budu strpljivi u ostvarivanju rezultata, no da se usude i prihvatiti priliku ako im se ponudi, čak i u trenutku kada se ne osjećaju dorasli toj prilici.

Poticajne riječi mladima su uputili i sportaši. Šahovski velemajstor Alojzije Janković savjetovao im je da budu odgovorni prema svojim potezima, a bivši košarkaš Damjan Rudež poručio im je da ne razmišljaju o konkurenciji, nego da u onome što rade,daju svoj maksimum.

Učenici i roditelji su tijekom predavanja upoznati s vrstama i obilježjima vršnjačkog nasilja  -

U utorak 7. ožujka 2023. u Osnovnoj školi Dragutina Lermana u Brestovcu za učenike petih do osmih razreda održano je predavanje „Vršnjačko nasilje s naglaskom na nasilje na internetu i izazovi za učenike i roditelje“. Također je navedeno predavanje održano i za roditelje učenika četvrtog razreda u Osnovnoj školi Antuna Kanižlića u Požegi. Predavanje su održali Sonja Paprić iz Obiteljskog centra i Goran Matijević, policijski službenik za nadzor i planiranje PU požeško-slavonske.

Učenici i roditelji su tijekom predavanja upoznati s vrstama i obilježjima vršnjačkog nasilja, a posebice elektroničkog nasilja cyberbullyng te su upoznati kada i kako „zabava i šala“ prelaze u vršnjačko nasilje, a u pojedinim slučajevima i u kaznena djela, odnosno da za ponašanja na mrežama vrijede ista pravila kao i u stvarnom svijetu.

Roditelji su također upoznati s pravima, dužnostima i odgovornostima propisanim u Obiteljskom zakonu koje se odnose na skrb o djeci, posebice u kontekstu prevencije vršnjačkog nasilja i nasilja na mrežama te im je ukazano na odredbe članka 95. Obiteljskog zakona koji uz ostale propisuje da roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju s drugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugim oblicima elektroničke komunikacije te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nisu u skladu s djetetovom dobrobiti.

Tijekom predavanja učenicima i roditeljima ukazano je kako se zaštiti od nasilja, ali i kako ga ne činiti, odnosno kako rješavati eventualne konflikte koji nastaju u školi i izvan nje.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S), koju provodi Europski centar za srednjeročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje EU-a, redovito objavljuje mjesečne klimatske biltene s izvješćima o promjenama uočenim u globalnoj površinskoj temperaturi zraka. 

• Veljača 2023. bila je peta najtoplija na globalnoj razini
• Veći dio Europe imao je iznad prosječne temperature zraka, posebice sjeverna Norveška i Švedska te područje Svalbarda
• Iznad prosječne temperature zabilježene su na istoku Sjedinjenih Država, sjevernoj Rusiji te u Pakistanu i Indiji
• Ispod prosječne temperature zabilježene su na Pirinejskom poluotoku, Turskoj, zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi, sjeveroistočnoj Rusiji i sjevernoj Australiji

• Hidrološki naglasci za veljaču 2023.:

  • U veljači 2023. veći dio zapadne i južne Europe iskusio je suše uvjete od prosjeka, a nekoliko je regija zabilježilo rekordno niske razine vlage u tlu.
  • Izvan Europe, vlažnije od prosjeka bilo je u južnom SAD-u, regijama Rusije, središnje i istočne Azije, sjeverne Australije, južnog Brazila, jugoistočne Afrike i Novog Zelanda. U mnogim slučajevima obilne oborine, ponekad povezane s ciklonima, dovele su do poplava.
  • Među regijama sušnijim od prosjeka bili su dijelovi Južne Amerike, koji su iskusili sušu i požare otvorenih prostora, kao i južna Australija i zapad južne Afrike. 

  • Borealna zima 2022./2023.

    • Zima je bila druga najtoplija zabilježena u Europi, s temperaturama iznad prosjeka u istočnoj Europi i dijelovima sjeveroistočne Europe
    • Borealna zima bila je suša odprosjeka za veći dio zapadne i jugoistočne Europe, kao i regije Rusije. Uvjeti vlažniji od prosjeka uspostavljeni su nad dijelovima Iberije i u velikoj regiji od jugozapada do sjeveroistoka diljem kontinenta.
    • Vlažnije od prosjeka bilo je i na zapadu Sjeverne Amerike, zapadnoj Rusiji, dijelu središnjeAzije, sjevernoj Australiji, južnom Brazilu i južnoj Africi. Sušnije regije od prosjeka uključivale su Meksiko, većinu središnje Azije, Afrički rog, južnu Australiju i veći dio Južne Amerike.

POŽEGA - Gradski odbor SDP-a organizirao je na prigodnom štandu u pješačkoj zoni grada Požege kampanju "Stop neplaćenom ženskom radu" i uz prigodni letak o tome svim ženama su uručivali crveni karanfil. Okupili su se članovi GO SDP-a Požega na čelu s predsjednikom dr. sc. Dinkom Zima i predsjednikom ŽO SDP-a mr. sc. Mitrom Obradovićem. Uz događanje GO SDP-a poslao je medijima i prigodno priopćenje koje donosimo u nastavku:

Gradski odbor SDP-a obilježio međunarodni Dan žena i skrenuo pozornost na neravnopravan položaj žena u društvu

Žene u Hrvatskoj danas su potplaćene i rade na nesigurnim radnim mjestima. Većinom one podižu djecu, skrbe o obitelji i nose sav teret kućnog rada, a plaće su im i dalje manje nego muškarcima. Samim time imaju i manje mirovine. U javnosti  ih se često smatra manje vrijednima, a njihovo sudjelovanje u politici i izvršnoj vlasti je i dalje relativno nisko. Bez obzira na to je li riječ o majkama, poslovnim ženama, samohranim majkama, radnicama ili poduzetnicama, situacija što se tiče položaja žena u Hrvatskoj nije laka. Broj žena u ukupnom broju nezaposlenih danas je gotovo 60 posto, a žene starije od 50 godina teško pronalaze posao. Mnoge od njih ostale su bez posla ne svojom krivnjom. Kad je riječ o mladim ženama, problem je nedostatak dobre organizacije i logistike koje bi ženama omogućio i majčinstvo i karijeru. One su manje zastupljene i u upravljačkim pozicijama i u političkom životu, a i dalje su česte žrtve nasilja.

Podaci pokazuju da je u Europi veći broj akademski obrazovanih žena u odnosu na muškarce što govori o ogromnom potencijalu koji treba iskoristiti, posebice na tržištu rada. Zato je potrebno hrabro se suprotstaviti diskriminaciji, marginalizaciji, poniženju i zanemarivanju te podizati razinu svijesti o jednakosti žena i muškaraca.

SDP  zagovara politiku socijalne sigurnosti za žene, solidarnosti s najugroženijima, poticanje zapošljavanja žena, ravnopravnosti među spolovima, kao nultu toleranciju na nasilje.

 SDP se bori za pravedno i ravnopravno društvo, za slobodu i rodnu ravnopravnost te je uvijek ukazivao na značaj i važnost rodno osviještene politike i jasno se držao pravila ponašanja koja jamče visoku zastupljenost žena u politici i društvu - stoji u priopćenju koji potpisuje Gradski odbor SDP-a Požega.

Ministarstvo poljoprivrede treću godinu za redom organizira izložbu učeničkih radova pod nazivom „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ te je objavljen Javni poziv osnovnim i srednjim školama za sudjelovanjem u izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“.

Izložba učeničkih radova na temu otpada od hrane se organizira u povodu obilježavanja Svjetskog dana osviještenosti o otpadu od hrane i s ciljem podizanja svijesti javnosti o problematici otpada od hrane te je predviđeno da se održi 28. rujna 2023. godine u ulaznom prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u trajanju od 10:00 do 20:00 sati, a bit će besplatna za sve posjetitelje.

Ideja izložbe „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ je da u sedam tematskih sekcija, koje zajedno čine jednu cjelinu, učenici odabranih osnovnih i srednjih škola kroz svoje praktične i kreativne radove podignu svijest o problemu bacanja hrane te pruže potrošačima jednostavne savjete kako smanjiti otpad od hrane kod kuće, u restoranu i prilikom kupovine.

Koncept ovogodišnje manifestacije je malo promijenjen u odnosu na prethodne jer neće uključivati kuharske sekcije za pripremu i degustaciju jela od viškova hrane, ali će tema biti zadržana za izlaganje radova s receptima za pripremu novih jela od viškova hrane u formi plakata, postera i sl., a osim toga pravo sudjelovanja kao škole izlagači uz srednje imaju i osnovne škole.

Ovim putem pozivamo sve osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj da se prijave na Javni poziv i sudjeluju kao izlagači na izložbi „Hrana nije otpad, i ja mogu utjecati!“ te budu aktivni sudionici aktivnosti koja doprinosi ostvarenju cilja UN Agende za održivi razvoj do 2030. godine, a to znači prepoloviti otpad od hrane na razini maloprodaje i kućanstava te općenito smanjiti gubitke hrane duž cijelog lanca proizvodnje i opskrbe hranom.

Ekipa koja itekako zna pretočiti ljubav u stihove i pjesmu, za sve žene pripremila je pravu glazbenu poslasticu ususret Dana žena, ali i za sve one koji znaju i vole uživati u njihovim pjesmama. Riječ je novom singlu ekipe iz Rišpeta, ljubavnoj baladi koja nosi svoju posebnost u neslomljivoj ljubavi za koju uvijek postoji nova šansa ako se potrudimo. 'Naš novi singl ''Takni me nogon ispod lancuna'' govori o ljubavi, onoj koju su narušile teške riječi, ali isto tako i želji za pomirenjem kao što i sami stihovi kažu ''Takni me nogon ispod lancuna, privij se uza me kao nekad, prilipi se uz svoga cukuna, postelja samo s tobom je meka...''Vjerujem da gotovo svatko može pronaći dio sebe u njima', ispričao nam je Pero Kozomara, koji je ujedno ''tata Rišpeta'', ali i autor ovog novog uratka.

Ljubavne stihove obogatio je rukopis Alin Antunović, a iskusni Leo Škaro zaslužan je za izvrstan aranžman i produkciju, s kojim Rišpet broji vrlo uspješnu dugogodišnju suradnju. Također su snimili i video spot pod redateljskom palicom Željka Petreša, na domaćem terenu, splitskim Dućama, a koji vjerno prati tematiku same pjesme. 'Možda stihovi u našoj novoj pjesmi '’Takni me nogon ispod lancuna'’ zvuče osobno, ali cijela čar i leži baš u tome. Puno lakše se možemo poistovjetiti s njima, ako ih interpretiramo na sebi blizak način. U tom slučaju, ono osobno postaje univerzalno, a da bi se nešto takvo uspjelo prenijeti slušateljima, potrebno je zaista mnogo vještine. Upravo ta vještina koju posjeduje Pero Kozomara, još jednom, uz prepoznatljiv Rišpetov timbar, iznjedrila je jednu bezvremensku pjesmu, za koju vjerujemo da će se slušati još dugo vremena', zaključio je Ivo Amulić, frontmen Rišpeta. 

Za kraj možemo samo reći, kako su ova pjesma i spot jedan

prekrasan poklon za Dan žena, svim ženama od Rišpeta  -  https://youtu.be/Y2aTG0VvRyA

POŽEGA - Ravnateljica Gradskog kazališta Požega Valentina Neferović na konferenciji za medije predstavila program 2. Dana požeškog kazališta na kojoj su još nazočili Robert Raponja,  redatelj predstave “Sanjareva priča” koja će biti premijerno prikazana uz Dane kazališta, Maja Petrović, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada Požege, Saša Botički prof. voditelj požeškog tamburaškog orkestra “Šokačka rapsodija” i Sanja Špehar, prof. Obrtničke škole Požega, voditeljica grupe učenika koji izvoide lutkarsku predstavu.  Manifestacija 2. Dani požeškog kazališta” traje od 10. do 28. ožujka. Ovo je druga godina provođenja ovog projekta, a kojim se kroz mjesec ožujak obilježavaju važni datumi za požeško Kazalište i kazalište općenito.

 - Sve skupa imamo deset događanja, unutar tih 19 dana, a imamo i šest gostovanja, gostujemo u Varaždinu, Osijeku, Koprivnici, Pleternici, a sudjelujemo i na Lutkarskom proljeću u Vinkovcima, Vukovaru i Županji. Program 2. Dana požeškog kazališta počinje 10. ožujka Svečanom sjednicom povodom Dana grada Požege, a u poslijepodnevnim satima imamo prigodnu izložbu fotografija u organizaciji Gradskog muzeja Požega. To će biti izložba crno-bijelih fotografija požeškog autora Hrvoja Fiurija na Galeriji Ciraki. Središnji događaj ovog mjeseca nova je premijera, predstava nastala prema tekstu Borisa Senkera “Sanjareva priča” u režiji Roberta Raponje. Uključen je veliki broj mladih glumaca, studenata Akademije u Osijeku i to je još jedan od plodova naše suradnje s Akademijom. To je predstava kojom na pravi način slavimo rođendan kazališta – istakla je ravnateljica Valentina Neferović.

U ožujku se nastavlja „Treća je dječja“, a svoj rad predstavit će i Mala škola kazališta pod vodstvom Kornelije Marks premijernom izvedbom pokazne predstave 20. ožujka od 18 sati, povodom Svjetskog dana kazališta za djecu i mlade.

Dan lutkarstva obilježit će se jednom novom suradnjom kazališta i Obrtničke šklole Požega. - Cilj je bio da učenike naših različitih struka pokušamo zajedno angažirati na nekom manjem projektu, a nadamo se da će se projekt razvijati. Napravili smo lutkarsko kazalište, na način da smo se nas četiri profesora udružili te zajedničkim snagama animirali djecu, pronašli one koje zanima. Naši učenici stolari su izradili kazalište, uključili smo soboslikare koji su izuzetno lijepo oslikali to kazalište, angažirali smo modne tehničare koji su izradili rekvizite i lutke. Uz to, angažirali smo profesoricu hrvatskog jezika s učenicima Hotelijersko-turističkog smjera koji su glumci u toj predstavi - istakla je prof. Sanja Špehar iz Obrtničke škole.

Manifestacija 2. Dani požeškog kazališta završavaju 28. ožujka s koncertom Najljepše skladbe i pjesme sa Šokačke rapsodije. - Koncert će zapravo biti presjek nama najljepših kompozicija koje će se izvesti na koncertu koji se održava u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu pod nazivom „Šokačka rapsodija“. Mi ćemo ovdje imati dio tog koncerta koji će izvesti požeški dio tamburaškog orkestra nakon tog nastupa. Prvi takav koncert imali smo 2013. godine, nakon što se „Šokačka rapsodija“ nije održala, mi smo odlučili izvesti to što smo uvježbali. Prošle godine imali smo koncert humanitarnog karaktera i skupili smo donacije za Udrugu Mali princ – rekao je profesor Saša Botički iz Glazbene škole Požega.

Ekonomija budućnosti bit će poprilično surova prema „veličini i snazi“ muškaraca  -

Muškarci i žene imaju praktički isti skup od oko 20 000 gena. Jedina fizička razlika u njihovom genetskom sastavu je u spolnim kromosomima. Samo muškarci imaju Y kromosom. Iako je kromosom X nazočan u oba spola, kod žena postoje dvije kopije, a kod muškaraca samo jedna.Upravo zbog toga žene žive dulje, imaju bolji imunitet te su manje osjetljive na određene bolesti. Upravo iz navedenih razloga, u ovom genetskom segmentu može se reći da žene čak i dominiraju.

Čini se da muškarci uvjetovani genetikom na koju upozoravaju znanstvenici, gube utrku u kojoj će lagano, ali izvjesno dominirati žene. I da – ista genetska sudbina događa se i među mnogim ostalim vrstama životinjskog i biljnog života – od štakora, guštera i najmanje još sedamdeset vrsta kralježnjaka, kojima Y-kromosom slabi ili ima sve manju ulogu u odnosu na X-kromosom. A žene i ženke imaju čak dva. Muškarci su osjetljiviji na bolesti kao što je COVID-19, koji čini se ubija više muškaraca nego žena. Prema znanstvenim statistikama žene također bolje preživljavaju rak. Manje je vjerojatno da će patiti od poteškoća u razvoju. Sve je to omogućila genetika žena – podsjeća futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić, direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.

Žene su izgradile genetsku rasu koja je započela svoj put prije nekoliko tisuća godina, izmučena svim civilizacijskim patnjama i lošim društvenim iskustvima te koja je bivala u prošlosti genetski prožeta rastućom frustracijom. Sve društvene izazove žene su nadvladale da bi danas bile spremne prihvatiti dominantu ulogu za koju su se pripremale od Eve, poručuje genetičar Bryan Sykes sa Sveučilišta Oxford. 

Ekonomija budućnosti bit će poprilično surova prema „veličini i snazi“ muškaraca. Realno tržište tražit će emocionalnu inteligenciju, sadržajnu i kvalitetnu komunikaciju, sposobnost kvalitetne analize i fokusiranja – što većini muškaraca u odnosu na žene i ne ide. Indijke danas u siromašnim dijelovima svoje države nekoliko puta brže uče engleski jezik od muškaraca kako bi udovoljile zahtjevima tržišta. Kineskinje su trenutačno vlasnice više od 40 posto svih privatnih kompanija u svojoj državi. Island je imao premijerku Johannu Sigurdardottir, prvu na svijetu deklariranu lezbijku za šefa države, koja se izričito borila protiv muške elite, najavljujući još 2009. godine da će doći kraj muške hegemonije u svijetu. Muškarci će (prema procjeni Heather Boushey iz Centra za američki napredak) dominirati u budućnosti u samo dvije od 15 kategorija poslova za koje se predviđa da će najviše rasti tijekom sljedećeg desetljeća. A to su domar i računalni inženjer. Žene će imati sve ostalo – njegu djece i starijih osoba, zdravstvenu pomoć, pripremu hrane, prodaju, analitiku tržišta, obrazovanje... - uočava futurologinja poduzetništva i socioloških odnosa Sanela Dropulić.