Krznu su dosad već rekli "NE" Dolce & Gabbana, Adidas, Armani, Gucci, Prada, Versace…  
 
Međunarodna organizacija za zaštitu životinja FOUR PAWS i organizacija Fur Free Alliance, čija je članica i udruga Prijatelji životinja, objavile su danas da se PUMA, jedan od vodećih svjetskih sportskih brendova, pridružila međunarodnom programu „Trgovine bez krzna”. Iako PUMA trenutačno nema krznene proizvode u svojoj ponudi, ovim pridruživanjem potvrđuje svoje odbacivanje krzna i želi pomoći u podizanju svijesti o dobrobiti životinja.
 
„PUMA radi na polju održivosti više od 20 godina. Osim fokusiranja na ljudska prava, klimatske akcije i kružno gospodarstvo, naši ciljevi bioraznolikosti već su uključivali referencu na zaštitu ugroženih vrsta, kao i njihovih staništa. Također, stalno radimo na inovacijama kako bismo razvili nove materijale koji nam pomažu da izbjegnemo korištenje životinjskih koža. Zato smo se pridružili programu ‘Trgovine bez krzna’ i ove godine postupno ukinuli upotrebu klokanove kože”, kaže Stefan Seidel, viši voditelj korporativne održivosti u PUMA-i.
 
Brigit Oele, voditeljica programa Fur Free Alliancea, navodi da su oduševljeni što PUMA zauzima jasan stav protiv patnje životinja: „Držanje divljih životinja zarobljenih u malim kavezima za modni predmet okrutno je, zastarjelo i nepotrebno. PUMA-in potez pokazuje da današnji brendovi cijene transparentnost i inovacije te ne žele imati ništa s brutalnom trgovinom krznom.”
 
Anne Wessendorf, voditeljica kampanje za tekstil u organizaciji FOUR PAWS, slaže se da PUMA šalje snažnu poruku za dobrobit životinja i utire put drugim modnim markama da slijede njezin primjer i pređu na alternative bez korištenja životinja.
 
Već godinama postoji globalni trend povećanja dobrobiti životinja jer većina javnosti odbija proizvodnju krzna. Jasan zaokret prema ekološki prihvatljivoj modi, bez korištenja životinjskih materijala, može se vidjeti i u velikim modnim kućama diljem svijeta. Dolce & Gabbana, Adidas, Burberry, Michael Kors, Jimmy Choo, Armani, Gucci, Prada, Versace, Moncler samo su dio rastućega broja onih koje su se obvezale izbaciti životinjsko krzno iz svojih kolekcija.
 
I udruga Prijatelji životinja pozdravlja PUMA-inu odluku: „Raduje nas što PUMA izražava odlučan stav o ukidanju upotrebe klokanove kože i krzna u svojim kolekcijama. Uzgoj životinja za krzno iznimno je bešćutan. Životinje cijeli život provode zatvorene u tijesnim, prljavim kavezima u kojima se ne mogu kretati, a na kraju ih ubijaju lomljenjem vratova, gušenjem, trovanjem ili genitalnom elektrokucijom. Stoga je odbacivanje krzna jedini način pomoći nesretnim životinjama koje pate i umiru zbog ljudske taštine. Sami potrošači svojim modnim odabirima traže etičku i održivu modu zbog koje nijedna životinja ne mora patiti.”
 
Hrvatska i deseci drugih država već zabranom uzgoja životinja za krzno štite kune, činčile i druge krznaše. Prijatelji životinja pozivaju sve da ne kupuju i ne nose proizvode koji sadrže krzno, kožu, perje i svilu, već da se okrenu sveprisutnim etičkim i ekološkim alternativama. Popis trgovina koje ne prodaju krzno može se pronaći na www.prijatelji-zivotinja.hr.                       

Najveća izrečena kazna od 3.080 eura i još 5 mjeseci bez vozačke za 42-godišnjaka koji je skrivio prometnu nesreću u Požegi s oduzetom vozačkom, uz alkohol, bez pojasa i u prekoračenju brzine u naseljenom mjestu  -

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 74 prekršaja, od čega izdvajamo devet prekršaja ne korištenja sigurnosnog pojasa, 11 prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 36 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečen je i jedan recidivist.

Najveća novčana kazna u iznosu od 3.080,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima „B“ kategorije u trajanju od pet mjeseci izrečena je 42-godišnjem vozaču koji je u subotu 6. svibnja 2023. oko 15 sati u Požegi u Osječkoj ulici, za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta i pod utjecajem alkohola od 1,27 promila skrivio prometnu nesreću s materijalnom štetom. Također je utvrđeno da 42-godišnjak za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas te da se kretao brzinom od  83 km/h gdje je ograničenje brzine 50 km/h.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđen 33-godišnji putnik iz vozila dok protiv 62-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja  -

U nedjelju 7. svibnja 2023. oko 4.45 sati u mjestu Jakšić u Osječkoj ulici, 62-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom marke „Mercedes“, požeških registarskih oznaka, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je prešao  na suprotnu prometnu traku sletio u putni kanal i udario u betonski kolni ulaz u vlasništvu 43-godišnjaka.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđen 33-godišnji putnik iz vozila dok protiv 62-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Većina ispitanika iz Austrije, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Slovenije identificirala je svoje zemlje kao dio Srednje Europe u anketiranoj regiji, smještenoj između granica Njemačke i bivšeg Sovjetskog Saveza. Hrvati, Srbi, Rumunji i Bugari u većini se ne smatraju srednjoeuropljanima.

Dio Europe između Njemačke i granica bivšeg Sovjetskog Saveza obično se naziva Srednjom Europom – čak i bez sigurnosti da se zemlje u ovoj regiji zapravo identificiraju kao takve. Kako bi se odredila veza izmeđuSrednje Europe i zemalja ovog dijela Europe, ispitanici iz 10 europskih zemalja upitani su kojem dijelu Europe pripada njihova zemlja te im je ponuđen izbor između Istočne Europe, Zapadne Europe, Srednje Europe ili Balkana.

Većina ispitanika iz 6 zemalja složila se da je Srednja Europa njihova matična regija: 77% Austrijanaca, 68% Čeha, 65% Slovaka, 63% Poljaka, 55% Mađara i 52% Slovenaca. Jasnu privlačnost toj klasifikaciji također pokazuje velika razlika između srednjoeuropske i bilo koje druge regionalne pripadnosti koju navode ispitanici iz ovih zemalja. Unatoč tome što neke regionalne, postkomunističke zemlje doživljavaju Austriju kao zapadnu, 64% više Austrijanaca identificiralo je svoju zemlju kao srednjoeuropsku nego kao dio Zapadne Europe. U Češkoj je razlika između pripadnosti Srednjoj Europi i druge najčešće navođene zapadnoeuropske regionalne pripadnosti bila 53%. U Poljskoj 47%, u Slovačkoj 45%, dok je u Mađarskoj 32% više tvrdilo da njihova zemlja ima srednjoeuropski nego istočnoeuropski identitet. U Sloveniji je razlika između postotaka onih koji su odabrali Srednju Europu i drugog po učestalosti odgovora, Balkana, bila 24%.

U Mađarskoj 8% i u Sloveniji 28% tvrdi da svoje zemlje povezuje s Balkanom. Objašnjenje bi moglo stajati u tome što se za Mađarsku kaže da je vrata Balkana, dok u Sloveniji veza s poluotokom možda potječe iz jugoslavenske prošlosti. U Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj praktički niti jedan ispitanik ne navodi pripadnost Balkanu. Lakoća s kojom je većina srednjoeuropskih zemalja kolektivno isključila Balkan kao svoju regionalnu pripadnost pokazuje jasnoću s kojom dijele srednjoeuropski regionalni identitet.

Vizija koju su mnoge od ovih zemalja stoljećima imale o ulozi ovog dijela Europe u svijetu uvelike je u pozadini jakog povezivanja s pojmom Srednje Europe. Dok Austrija svoju ustaljenu pripadnost Srednjoj Europi (Mitteleuropa) izvodi iz svoje austrougarske prošlosti i jakih veza s Njemačkom, pod različitim imenima, Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka imale su jasnu viziju srednjoeuropske suradnje. Višegrad 4 ili Inicijativa triju mora najnoviji su i poznati formati partnerstva potaknuti snažnim osjećajem srednjoeuropskosti što je također zapaženo u istraživanju CEPER-a.

Dok se u gore spomenutih 6 zemalja više od 50% ispitanika složilo da su doista srednjoeuropski, u preostale 4 zemlje samo je manjina ispitanika podržala ovu regionalnu klasifikaciju svojih zemalja. U Hrvatskoj 26%, dok u Srbiji 11% povezuje svoje zemlje sa Srednjom Europom – odnosno u Hrvatskoj oko polovica, dok u Srbiji oko petina više ispitanika svoje zemlje smatra srednjoeuropskim nego u Sloveniji, koja slično dijeli Jugoslavensko povijesno nasljeđe.

U Rumunjskoj 9%, dok je u Bugarskoj očekivano malih 5% izjavilo da je njihova zemlja srednjoeuropska. I u Srbiji (75%), Bugarskoj (50%) iu Hrvatskoj (36%) većina ispitanika identificirala je svoje zemlje kao dio Balkana, dok je samo u Rumunjskoj većina ispitanika odabrala Istočnu Europu (s 57%) kao regiju s kojom identificiraju svoju zemlju.

Ukratko, kako se ide s istoka na zapad, iz Rumunjske u Austriju ili s juga na sjever, iz Hrvatske u Poljsku, povezanost sa Srednjom Europom postupno se povećava. Odnosno, u svih 10 ispitanih zemalja većina ispitanika ne vidi svoje matične države kao dio Srednje Europe međutim, u većini zemalja koje su konvencionalno označene kao srednjoeuropske, ovaj regionalni identitet ima privlačnost. Kao rezultat toga, nije pogrešno i dalje nazivati države članice EU-a istočno od Njemačke Srednjom Europom.

Metodologija

Istraživanje javnog mnijenja provedeno je u 10 zemalja srednjoeuropske regije: Austriji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, Slovačkoj, Sloveniji i Poljskoj. Podaci su prikupljeni između 20. veljače i 10. ožujka 2023. Anketa je provedena telefonom (osobno u Srbiji) s 1000 ispitanika po zemlji. Uzorak po zemlji reprezentativan je prema spolu, dobi i tipu naselja.

Podaci: Ožujak 2023.

Pitanje: Po vašem mišljenju, kojem dijelu Europe pripada vaša zemlja?

RIMAVSKA SOBOTA / SLOVAČKA - Ovaj vikend džudaši Judo kluba "Slavonac" iz Čaglina uputili su se u Rimavsku Sobotu u Slovačkoj gdje se u subotu 6. svibnja održao jak turnir „International Grand prix Rimavska Sobota“ za uzraste od U10 do U16 na kojemu je sudjelovalo 785 natjecatelja iz 57 klubova koji su predstavljali 10 zemalja.

Borbe su se odvijale na 8 borilišta uz odličnu organizaciju i vodstvo domaćina. Prvi na borilište izlaze Bruno Bluha i Filip Šutić  u istoj kategoriji koja je brojila 33 natjecatelja, obojica upisuju po 2 pobjede i 2 poraza, ali u ovako velikoj konkurenciji to im nije bilo dovoljno za zauzimanje plasmana. Nakon njih u borbe kreće Iva Čančar koja niže 3 pobjede za redom te dolazi do finala u kojemu gubi i osvaja odlično srebro. Nemanja Đukić je odlično započeo svoje borbe na turniru i nakon 3 pobjede i 2 poraza u konkurenciji od 26 natjecatelja zauzima odlično 7. mjesto. U uzrastu do 14 godina borila se Ivona Švajda koja nakon 2 pobjede i 1 poraza osvaja broncu. Nakon nje istovremeno na tatami izlaze Lana Knaus i Tena Trtanj, te obje zauzimaju 5. mjesto, Lana upisuje 2 pobjede i 2 poraza, dok Tena 1 pobjedu i 2 poraza.

Džudaši će još tijekom nedjelje odraditi zajednički trening s ostalim natjecateljima, pod vodstvom poznatih džudaša iz Slovačke i Mađarske. Rezultati možda nisu onakvi kakve su naši borci očekivali, ali boriti se na turniru koji okuplja veliki broj odličnih boraca je za njih jedno veliko iskustvo i nadamo se kako ćemo imati priliku nastupati na još takvih turnira. 

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja oba vozača su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja  -

U nedjelju 7. svibnja 2023. oko 0.05 sati u Požegi u Zagrebačkoj ulici, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili moped marke „Jinlung“, požeških registarskih oznaka, kojemu je isteklo važenje prometne dozvole, a kojim je pod utjecajem alkohola od 2,01 promila upravljao 43-godišnjak. Također je utvrđeno da 43-godišnjak za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosnu kacigu i da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio njegov identitet.

Nešto kasnije, oko 0.30 sati u Požegi u Ulici Hrvatskih branitelja, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil marke „BMW“, požeških registarskih oznaka, kojim je pod utjecajem alkohola od 1,73 promila upravljao 42-godišnjak. Također je utvrđeno da kod sebe nije imao osobnu iskaznicu niti bilo koji drugi dokument kojim bi se utvrdio njegov identitet.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja oba vozača su smještena u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njih slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o osobnoj iskaznici.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 42-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije  -

U subotu 6. svibnja 2023. oko 15 sati u Požegi u Osječkoj ulici, 42-godišnji vozač koji je za vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta i pod utjecajem alkohola od 1,27 promila upravljao je osobnim automobilom marke „Volkswagen“, bjelovarskih registarskih oznaka, pretjecao je kolonu vozila na punoj crti. Tom prilikom udario je prednjim desnim dijelom vozila u zadnji lijevi dio osobnog automobila marke „Audi“, požeških registarskih oznaka, kojim je upravljala 65-godišnjakinja koja je skretala na kolni ulaz. Također je utvrđeno da 42-godišnjak za vrijeme vožnje nije koristio sigurnosni pojas te da se kretao brzinom od  83 km/h gdje je ograničenje brzine 50 km/h.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 42-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Požegi na križanju ulica Pavla Radića, Zrinske i Frankopanske.

POŽEGA - Atletski klub Požega organizator je 48. Memorijalne utrke "Zvonka Panežića" koja se trči od Požege do Velike u dužini od 15 km. Trči se u dvije kategorije, ženska i muška. Na startu se pojavilo nešto više od 30 trkača u obje kategorije.

Sve je počelo još prije 50-tak godina sa idejom srednjoškolskog profesora geografije  Zvonimira Panežića, koji je davnih dana trčao sa svojim učenicima kako bi obilježio početak proljeća. Osnovao je rekreativno trčanje u to vrijeme, od Požege do Velike. Dugo vremena se to trčanje kao takvo održavalo a početkom 90. godina nakon njegove smrti ustrojen je Memorijal Zvonka Panežića.