
Vladimir
Nacionalna izložba pasa u Požegi okupila izlagače iz osam država
POŽEGA - Nakon dugogodišnje stanke, prošle godine je po prvi put u Požegi održana izložba pasa CAC-HR, a prošlogodišnja posjećenost dala je organizatorima, Kinološkoj udruzi Požega, vjetar u leđa za organizaciju i ovogodišnjeg izdanja. Jedinstveni događaj u Požegi okupio je izlagače iz cijele Hrvatske, ali i brojnih drugih zemalja pa su tako natjecatelji doputovali iz Finske, Austrije, Slovenije, Slovačke, Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Kako navodi predsjednik udruge organizatora Danijel Gelenčir, nadasve originalna izložba s međunarodnim prizvukom, okupila je 78 različitih pasmina i ukupno 229 pasa čije je ocjenjivanje bilo u rukama eminentnih kinoloških sudaca, Jasminke Knežević iz Osijeka, Zlatka Kraljića iz Koprivnice, Ivice Boškovića iz Osijeka i Radovana Mazalice iz susjedne Bosne i Hercegovine.
- Iznimno mi je zadovoljstvo što vas danas mogu pozdraviti ispred Hrvatskog kinološkog saveza i zahvaliti Kinološkoj udruzi Požega, Gradu Požegi i Požeško-slavonskoj županiji što su nas danas ugostili na ovom predivnom terenu. Vama svima želim predivan dan u duhu prijateljskog kinološkog nadmetanja - rekao je delegat Zoran Hes ispred Hrvatskog kinološkog saveza.
U ime Grada Požege, zahvalu i čestitke organizatorima uputio je zamjenik gradonačelnika Grada Požege Borislav Miličević. - U ime Grada Požege zahvaljujem i čestitam organizatoru, Kinološkoj udruzi Požega i dvojici vrijednih entuzijasta, gospodinu Korovu i Gelenčiru na sjajnoj organizaciji. Želim svima jedan ugodan dan, a pogotovo našim izlagačima i njihovim ljubimcima da danas budu u punoj kondiciji kako bi se u pravom svjetlu mogli predstaviti našim sudcima.
Otvorivši nacionalnu izložbu, zamjenik požeško-slavonske županice Ferdinand Troha prenio je pozdrave županice Jozić i čestitke organizatorima na drugom izdanju nakon niza godina. - Čestitke organizatorima na ovoj izložbi koja je ponovno u Požegi i koristim priliku da svim gostima u našem gradu i našoj županiji zaželim lijepe trenutke sa željom da iskustva koja će ponijeti s ove izložbe oplemene njihov rad i ljubav prema psima, ljubimcima i njihovim prijateljima, a sudcima želim uspješan dan u njihovom teškom zadatku.
U ime sudaca, izlagačima se obratio Ivica Bošković, međunarodni kinološki sudac i član Kinološkog društva Osijek, osvrnuvši se na tim sudaca sačinjen od imena s dugogodišnjim iskustvom u kinologiji. Sudci nacionalne izložbe nisu imali ni malo lak zadatak, a nakon ocjenjivanja po krugovima i razredima pasa dodijeljene su nagrade za one najuspješnije prema zadanim kriterijima.
Uručena je i posebna nagrada za najljepšeg psa izložbe koju je ponio pas pasmine šnaucer patuljasti crni imena MIRTA'S HAUS J'ADORE DANSER, drugo mjesto pripalo je psu pasmine njemački ptičar kratke dlake imena WILMA VON GORDIBONAS, dok je treće mjesto u kategoriji najljepšeg psa izložbe zaslužio pas RAFAEL ' IZ VOLZHSKOY SERENADY pasmine Pudl Toy.
Drugu večer festivala Zlatne žice Slavonije 2023. očekuje vas Retrospektiva – Najveći hitovi požeškog festivala
POŽEGA -. Od 1969. godine na ovamo požeški festival dao je Slavoniji i Hrvatskoj stotine prekrasnih tamburaških kompozicija. Iz tog nepresušnog vrela svake godine izroni pokoji biser za najsjajniju ogrlicu hitova slušanih desetljećima.
Lani je Požega odala počast kralju tamburaške glazbe Krunoslavu Kići Slabincu, a ove godine prisjetit ćemo se više od dvadeset skladbi koje su obilježile požeški festival, ponajprije zlatne devedesete godine prošlog stoljeća.
Još jednom će na požeškom Trgu Svetog Trojstva svoje najveće uspješnice zapjevati Šima Jovanovac, Boris Ćiro Gašparac, Đuka Čaić, Stjepan Jeršek Štef, Vlatka Kopić Tena, Viktorija Kulišić Đenka, Željko Barba i Tanja Mršić, dok će Blanka Došen, Sanela Soldo Kovačević i Filip Hozjak zapjevati pjesme Vere Svoboda, Marte Nikolin i Vice Vukova. Svi oni nastupit će uz pratnju tamburaškog orkestra pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda.
Naravno, ovo je samo djelić onoga što je požeški festival iznjedrio u više od pola stoljeća. U narednim godinama sigurno će biti prilike čuti brojne druge uspješnice i izvođače koji su također ostavili traga na požeškom festivalu.
Velika Retrospektivna večer Zlatnih žica Slavonije održat će se u subotu 2. rujna s početkom u 20 sati, uz snimanje Hrvatske televizije.
Popis izvođača i skladbi:
Šima Jovanovac – Budi sretna Slavonijo (1990., Krunoslav Kićo Slabinac) i Zajedno smo ostarili (2003.)
Boris Ćiro Gašparac – Laže selo, lažu ljudi (1992.) i Ej, zbog tebe lutam noću (1995.)
Đuka Čaić – Svirci moji (1990.) i Sve dok Dunav protiče (1995.)
Filip Hozjak – Tko joj ljubi uplakano lice (1992., Vice Vukov) i Stavi svjetiljku u prozor (1994., Vice Vukov)
Tanja Mršić – Opet sam sama (1994.) i Slavonijom polegla je magla (1993.)
Stjepan Jeršek Štef – potpuri pjesama Ej, berdo berdo, Ljube se dva goluba, Ne daj Slavonijo i Sve poštivam, svoje uživam (2009.)
Vlatka Kopić Tena – Nad ravnicom prosule se zvijezde (1997.) i Kad te moji svatovi probude (1998.)
Blanka Došen – Nek’ se zna kad Slavonija slavi (1992., Vera Svoboda) i Diko moja, kad ćemo na sijelo (1993., Vera Svoboda)
Sanela Soldo Kovačević – Divanili dugo nismo već (1992., Marta Nikolin) i Tebi sam dala sve (1994., Marta Nikolin)
Viktorija Kulišić Đenka – Đenka (1993.) i Priznala sam sebi (1995.)
Željko Barba – U snove mi ne dirajte (1998.) i Nemoj noći brzo proći (2000.)
Svi izvođači – Pjevat će slavonija (1969., Vice Vukov)
Judo klub "Jigoro" uspješan na Međunarodnom turniru u Prnjavoru
PRNJAVOR / BIH - Nakon malo veće pauze, Judo klub Jigoro iz Kutjeva nastupio je na Međunarodnom judo natjecanju u Prnjavoru, pod nazivom „Mala Europa“. Na natjecanju je prisustvovalo preko 400 natjecatelja iz 10 država. Predstavnici kluba iz Kutjeva u Prnjavoru su proveli 5 dana, četiri dana su bile pripreme gdje su kvalitetno dva puta na dan trenirali sa djecom iz drugih država, dok je zadnji dan bio rezerviran za natjecanje.
"Jigoro" je nastupio sa tri natjecateljice i osvojili četiri medalje, jedno zlato i tri srebra.
Veronika Grbeš osvojila je zlatnu medalju u svojoj kategoriji te srebrnu medalju u starijem uzrastu.
Rea Kir i Lucija Marijanović osvojile su srebrnu medalju u svojoj kategoriji.
Ekipu na natjecanju je vodila trenerica Ivana Grbeš, uz moralnu pratnju Reine mame Marine.
- Obzirom da dosta dugo nismo trenirali, s tri natjecatelja biti četiri puta u finalu na tako jakom natjecanju, je zaista veliki uspjeh i pokazatelj da se sa djecom radi kvalitetno i da su djeca spremna unatoč ne treniranju. Odradili su tih par treninga na pripremama i to im je bilo dovoljno da pokažu svoje znanje. Prelijepo proveden tjedan, fantastičan uspjeh i jedva čekamo nastavak sezone i odlazak na mnogobrojna međunarodna natjecanja. Čestitamo i trenerici Ivani za sav trud, žrtvu i volju koju je pokazala sve ove dane - rekao je predsjednik kluba Hrvoje Prevolšek.
Na brdskom dijelu ceste za Gradske Vrhovce motociklist sletio s ceste - dvoje ozlijeđenih, suvozačica teško
Protiv 50-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela "Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu" -
U subotu 18. kolovoza 2023. oko 16.50 sati između mjesta Požega i Gradski Vrhovci, 50-godišnji vozač koji je upravljao motociklom, dolaskom do zavoja, uslijed neprilagođene brzine izgubio je nadzor nad vozilom i pao na kolnik nakon čega je došlo do slijetanja motocikla u kanal.
U prometnoj nesreći 50-godišnjak je lakše, dok je 18-godišnja putnica teško ozlijeđena.
Protiv vozača slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu“.
Ponovno prometna u crnoj točki Osječke i Šijačke ulice i dva bijega vozača s mjesta nezgode
Protiv 23-godišnjaka slijedi prekršajni nalog -
U subotu 19. kolovoza 2023. oko 10.45 sati u Požegi na raskrižju ulica Osječka i Šokačka cesta, 23-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, skretao je ulijevo, a da nije propustio motocikl kojim je iz suprotnog smjera upravljao 31-godišnjak.
Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela motocikla u desni bočni dio osobnog automobila.
U prometnoj nesreći 31-godišnji motociklist je lakše ozlijeđen, dok protiv 23-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Zašto vozači napuštaju mjesto na kojemu su napravili prometnu, kad ih se u pravilu pronađe uz sve silne kamere i sa fizičkim dokazima
Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodila su se i dva bijega s mjesta prometne nesreće u Pleternici na Trgu hrvatskih branitelja i u Požegi u Njemačkoj ulici.
Obilježena 32. godišnjica otmice i nestanka dr. Ivana Šretera
KUKUNJEVAC - Poznat i priznat radi svog mirotvorstva kojim su zračila njegova djela, doktor Ivan Šreter ostao je upamćen kao uvaženi Pakračanin i veliki domoljub. Trideset i dvije godine nakon njegove otmice koja se dogodila uslijed barikade u naselju Kukunjevac, živi sjećanje na njegova djela i snažno promicanje mira kojeg je zagovarao.
Na mjestu njegove otmice položen je vijenac i zapaljene su svijeće, a počast su odali saborski zastupnik doktor Ivan Ćelić i izaslanstvo Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, izaslanstvo Grada Pakraca na čelu sa saborskom zastupnicom i gradonačelnicom Anamarijom Blažević, izaslanstvo Grada Lipika na čelu s gradonačelnikom Vinkom Kasanom te izaslanstva braniteljskih udruga s područja Pakraca i Lipika.
- Do posljednjeg trenutka Ivan Šreter, mirotvorac i veliki čovjek vjerovao je u mir. Doktora Ivana Šretera se pamti, ne samo u njegovom Lipiku i Pakracu već i šire, a dokaz tome su brojni trgovi i ulice koji nose njegovo ime. Hvala vam što svih ovih godina dolazite ovdje u Kukunjevac, jer čuvajući sjećanje na ovaj zločinački čin prema hrvatskom čovjeku i dobrotvoru, čuvamo lik i djelo doktora Ivana Šretera – rekao je Vinko Kasana, gradonačelnik Lipika.
Svijeće su zapaljene i podno biste doktoru Ivanu Šreteru u Pakracu, a odmah zatim služeno je i misno slavlje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Odavanju počasti pridružili su se i predstavnici Hrvatskog katoličkog liječničkog društva, čiji je jedan od osnivača 1991. godine bio i sam doktor Šreter.
- Doktor Ivan Šreter je još uvijek u sjećanjima ljudi koji su osnivali Hrvatsko katoličko liječničko društvo i koji su dolazili s ovoga područja kao doktorica Davorka Rosić, nekadašnja dopredsjednica društva. U našem Hrvatskom katoličkom liječničkom društvu se misao i sjećanje na lik i djelo doktora Ivana Šretera iznimno cijeni i poštuje, a poseban doprinos tome ostvaruje podružnica društva koja okuplja liječnike iz Pakraca, Lipika i Daruvara – rekao je saborski zastupnik Ivan Ćelić.
Saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević istaknula je kako će doktor Šretar i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Pakrac zauvijek ostati u sjećanju kao simbol mirotvorstva, ali i kao simbol svih nestalih osoba tijekom Domovinskoga rata. - Sjećanje na doktora Šretera čuvat ćemo i dalje i obveza nam je to isto prenositi na mlađe generacije. Ponosni smo što smo sugrađani velikog čovjeka i velikog mirotvorca Ivana Šretera. Moram spomenuti da uz potporu Ministarstva hrvatskih branitelja i Uprave za nestale činimo sve da se tijela i doktora Šretera, ali i ostalih zarobljenik u srbočetničkom logoru Bučje pronađu i dostojno pokopaju na mjesta koja im pripadaju i kao vjernicima i kao ljudima – rekla je Anamarija Blažević.
U spomen na uvaženog Pakračanina i velikog mirotvorca, odlukom Hrvatskog sabora 18. kolovoza proglašen je Nacionalnim danom mirotvorstva.
Povodom Međunarodnog dana beskućnih životinja Prijatelji životinja pozivaju na odgovornost
Udomljavanje umjesto kupnje, kastracija, mikročipiranje, odgovorno skrbništvo -
Povodom Međunarodnog dana beskućnih životinja, koji se obilježava od 1992. svake godine treće subote u kolovozu, udruga Prijatelji životinja donosi korisne savjete kako životinje nikada ne bi niti ostale bez svojih domova. „Prije svega, nitko ne mora imati kućnog ljubimca ako se ne namjerava o njemu brinuti odgovorno i s ljubavlju. Osim prehrane, redovitog kretanja i boravka u istom kućanstvu s ljudima a ne na lancu ili u svim vremenskim uvjetima, odgovorna skrb podrazumijeva i zaštitu od parazita, liječenje kod veterinara kada je potrebno, cijepljenja, označavanje mikročipom i svakako kastraciju”, ističu Prijatelji životinja.
Pojašnjavaju da je kastracija, osim što ima zdravstvene dobrobiti za životinju i kastrirana životinja može živjeti dulje, najučinkovitiji način sprječavanja nastanka neželjenih štenaca i mačića. „Bešćutni pojedinci, koji odbacuju neželjeno potomstvo svojih kućnih ljubimaca umjesto da ih kastriraju, odgovorni su za više od 10 000 napuštenih životinja godišnje u Hrvatskoj samo u skloništima. Time krše zakonske propise i financijski opterećuju jedinice lokalne samouprave koje moraju plaćati zbog te neodgovornosti. Dodatni je problem što toliko velikom broju pasa i mačaka treba naći kvalitetne domove”, navode Prijatelji životinja.
Osim nužnosti kastracije, ukazuju i na važnost mikročipiranja, koje je za pse zakonski obavezno, a za mačke preporučljivo. Pse i mačke koji završe na ulici, a nisu označeni mikročipom, čeka tragična sudbina. Mnogi od njih stradaju od prometa, bolesti i zlostavljanja te postaju briga već preopterećenih udruga, skloništa i lokalnih zajednica.
Prijatelji životinja navode da se životinjama bez doma može pomoći i tako da ih se ne nabavlja kao poklon za Božić i neku sličnu prigodu – takve životinje za koji mjesec često završe odbačene. Poručuju da je posebno važno promoviranje udomljavanja: „Kada bi svi umjesto kupnje odabrali udomljavanje, ne bismo trebali obilježavati Međunarodni dan beskućnih životinja jer bi sva skloništa bila prazna. Ako imate uvjete za skrb o životinji, udomite psa ili mačku iz skloništa ili od udruga za zaštitu životinja kako biste spasili život i udomljene životinje i one koja dobiva njezino mjesto u skloništu.”
Popis skloništa i više informacija o važnosti kastracije, mikročipiranja i udomljavanja životinja nalazi se na www.prijatelji-zivotinja.hr.
42-godišnjak u Požegi vozio bez registarskih pločica, sa zabranom upravljanja ali uz alkohol, pa dobio smještaj u policiji
Protiv 42-godišnjaka slijedi prekršajni nalog -
U petak 18. kolovoza 2023. oko 20.55 sati u Požegi u Ulici Tina Ujevića, policijski službenici su prilikom nadzora prometa zaustavili osobni automobil bez registarskih oznaka kojim je pod utjecajem alkohola od 0,61 promil te pod zabranom za upravljanje vozilima „B“ kategorije upravljao 42-godišnjak, a također je utvrđeno da mu je poništena i vozačka dozvola.
Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja 42-godišnjak je smješten u posebnu prostoriju policije i protiv njega slijedi optužni prijedlog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.
Četiri prometne a u sudaru 73-godišnjeg vozača u automobilu i 61-godišnjaka na mopedu ozlijeđen vozač mopeda
Prometnu nesreću je skrivio 73-godišnji vozač osobnog automobila protiv kojeg slijedi prekršajni nalog -
U petak 18. kolovoza 2023. oko 8.55 sati u Požegi u Orljavskoj ulici, 73-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom nije se kretao obilježenom prometnom trakom te je prešao na lijevu stranu kolnika i prednjim dijelom vozila udario u prednji dio mopeda kojim je upravljao 61-godišnjak.
Nakon udara vozač mopeda je pao na kolnik, dok je vozač osobnog automobila prednjim dijelom vozila udario u zadnji lijevi dio parkiranog osobnog automobila u vlasništvu 54-godišnakinje.
U prometnoj nesreći 61-godišnjak je lakše ozlijeđen, dok protiv 73-godišnjaka slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Tijekom protekla 24 sata na području PU požeško-slavonske dogodile su se i tri prometne nesreće s materijalnom štetom u mjestu Ferovac, u mjestu Velika u Ulici Vilima Pintara i u Pleternici u Mlinskoj ulici te dva bijega s mjesta prometne nesreće u Pakracu u Ulici Matije Gupca i u Požegi na Trgu Svetog Trojstva.
Iva i Mihovil Pranjić za svoja dva gina i biljni liker “planinkovac” osvojili niz prestižnih nagrada
USKORO KREĆU U PROIZVODNJU KONJAKA A I WHISKEYA -
KAPTOL - Teško da ima netko tko još nije čuo za priču o Ivi i Mihovilu Pranjiću vlasnicima Destilerije Craft spirits d.o.o. koji su napustili svoje stalne poslove u Zagrebu i vratili se u Kaptol proizvoditi – gin! Od tada je prošlo tek malo više od dvije i pol godine, a s dvije vrste gina su ‘pokorili svijet žestica’ o čemu svjedoče brojne nagrade na domaćim i svjetskim natjecanjima. Mladi i pametni ljudi dobro su znali da se na lovorikama ne može živjeti pa su proljetos na tržište lansirali biljni liker ‘Planinkovac’, već pripremaju konjak a u mislima im je – i whiskey! No, vratimo se malo na početak.
Prije tri godine to je svima izgledalo malo “šašavo”
Ekonomistica Iva i pravnik Mihovil destileriju Craft spirits d.o.o. otvorili su u studenom 2020.godine dok su još radili u Zagrebu. Bilo je to vrijeme epidemije koronavirusa kad su se mnogi poduzetnici bojali za opstanak svojih poslova i odluka Ive i Mihovila izgledala je ‘šašavo’.
– Ljudi koji su imali veće biznise, stali su i čekali da vide što će biti a mi smo na sve gledali drugačije. U vrijeme korone smo vidjeli da su ljudi uglavnom ostajali doma, bila su neka ograničenja, radilo se od kuće. Ja sam radila na Novoj TV isto od kuće, sjediš cijeli dan za laptopom, sve te boli…i pitam se – za koga? Onda ću radije raditi za sebe. Odlučili smo: mladi smo, nemamo djece, idemo pokušati pa, ako ne upali, stignemo se vratiti svojim poslovima – prisjetila se početaka Iva. – Krenuli smo sa stavom: Šta god da se desi, idemo pokušati. Uzeli smo se za ruke i – bilo da bude ‘opa’ ili ‘tripa’, mi ćemo na kraju priče imati Ivu i Mihovila. Sigurna smo luka jedno drugom – dodao je Mihovil.
I odluka se pokazala kao – ‘opa’!
Iduće godine na tržište su plasirali svoja dva proizvoda – London dry gin i Barrel aged gin koja su potom počela nizati priznanja na raznim natjecanjima. Među njima svakako treba istaći jedno od najvećih svjetskih natjecanja u ocjenjivanju žestokih alkoholnih pića London spirits competition 2022. na kojem je London dry gin osvojio zlato, ujedno je bio najbolje ocijenjeno žestoko piće koje je pristiglo na ocjenjivanje iz Hrvatske i smješten je u top 10 ginova u svijetu. Barrel se okitio srebrom. Kad se tome dodaju i druga priznanja, Iva i Mihovil su više nego zadovoljni postignutim u samo dvije i pol godine.
– Pitali su me ljudi: zašto je ta nagrada iz Londona toliko bitna? Ja im pokušavam objasniti ovako: to je kao da NK Kaptol igra u finalu Lige prvaka s Realom i pobjedi ga. Mi smo kao mala destilerija, početnici, došli u kolijevku takvih pića i pobijedili! I naravno, da smo zadovoljni sa svime što smo postigli u ovo malo vremena. Sve zvuči zapravo nestvarno: prvi proizvod smo plasirali u svibnju 2021.godine a već krajem te godine smo proglašeni za najbolje mlade poduzetnike u RH. Zlato smo dobili u Osijeku, slijedi London sa zlatom i srebrom, pa duplo zlato u Berlinu…nismo ni brojali priznanja ali, uvijek je bilo srebro, zlato ili šampion natjecanja. U 2022.smo svrstani u TOP100 svih vrsta žestokih alkoholnih pića u svijetu…i mislim da zapravo još nismo ni svjesni što smo napravili – kazao je Mihovil.
Sve su pokušavali metodom “pokušaja i promašaja” dok nisu dobili recepturu
No, mnogi se zasigurno pitaju: kako pravnik i ekonomistica proizvode tako dobar gin?
– Rođen sam u Kaptolu, roditelji su imali cijeli život vinograd i voćnjake, radili smo žestoko piće pa sam upoznat s osnovama proizvodnje, a onda smo nas dvoje išli na radionice, obišli smo dosta destilerija u Hrvatskoj i van Hrvatske,, pa smo, što se tiče recepture, započeli metodom ‘pokušaja i promašaja’ . Dosta su nam pomogli prijatelji kušači. Svaki naš recept su kušali ljudi i nakon toga su davali svoje mišljenje i ocjene. Dakle, iza nas je dosta istraživanja i rada na sebi u smislu raznih tečajeva i radionica, uglavnom, konstantno učimo – pojasnio je Mihovil.
Iva i Mihovil proizvodnju gina neprestano povećavaju iako to nisu velike količine. London dry se proizvodi u 5.000 do 6.000 boca a barrela oko 1.000 boca. Imaju svoj web shop putem kojeg piće plasiraju u sve zemlje EU, po cijeloj Hrvatskoj, u Švicarsku i Australiju. Posebno su ponosni što im se ginovi nalaze u ponudi deset restorana koji imaju Michelinove zvjezdice.
– Nije nam problem prodati naše proizvode ali, ne namjeravamo kapacitete previše širiti u smislu da npr. proizvodimo 50.000 litara. Želimo se zadržati na premium rangu, dakle, usmjerit ćemo se na kvalitetu a ne kvantitetu – naglasio je Mihovil.
Ove godine, na Veliki četvrtak, tržištu su Iva i Mihovil ponudili svoj novi proizvod: planinkovac! – To je biljni liker slatkasto gorkast, to je zapravo pelinkovac. Malo smo se ‘zaigrali’ s aromama koje koristimo u ginu, dakle, s biljkama, s drugačijim omjerima. S drugačijim gramažama i začinima htjeli smo dobiti apsolutno drugačije piće. I uspjeli smo jer je planinkova napravio pravi BUM na tržištu – zadovoljno je kazao Mihovil.
Svoje malo ‘gin carstvo’ Iva i Mihovil počeli su graditi u staroj obiteljskoj kući što im je u prvim danima puno pomoglo.
– Bilo nam je super jer nismo morali uzeti prostor u najam i plaćati ga. Uređivali smo ga postepeno, prostoriju po prostoriju pa smo recimo, prostor gdje je preko zime bio krumpir, pretvorili u malu kušaonicu. Tako sad možemo ljude, koji dođu kupiti piće, pozvati da uđu, da sjednemo i kušamo zajedno a ne ono s vrata: vi nama novac, mi vama gin. Sad je to postala omiljena destinacija i za naše prijatelje gdje se zajedno družimo – ispričala je Iva.
Razvoj financiraju sami jer za proizvodnju žestokih pića nema poticaja
Osim što šire u proizvodnju, Iva i Mihovil planiraju ulaganja i u prostor i postrojenja, a sve postepeno jer financijsku pomoć ne mogu dobiti. Nisu ju ni do sada koristili.
– Imamo idejni i glavni projekt, idemo na rekonstrukciju cijelog prostora. Radimo na modernizaciji i opremanju novog postrojenja a planiramo i smještajne kapacitete kako bi ljudi mogli doći u ovu oazu mira i ostati neko vrijeme, Za sve što smo do sada radili, uložili smo svoj novac a tako će biti i ubuduće. Naime, kad smo počeli ovo uređivati i Iva i Ja smo bili zaposleni u Zagrebu pa nismo uzimali državne poticaje za samozapošljavanje. Sad ne možemo dobiti sredstva iz EU fondova iako ima puno natječaja, ali u njima nije prihvatljivo financiranje žestokih pića. To se sad izjednačuje s kockom i duhanima. Tako ćemo, nažalost, novac morati osigurati iz svojih prihoda i kroz kredit poslovnih banaka – kazao je Mihovil.
Ima i puno planova za budućnost
Planova, kada je riječ o proizvodnji, Iva i Mihovil imaju puno no, za realizaciju će, kažu, trebati godine. Prve korake učinit će već ove jeseni.
– Kad je o ginu riječ, ostajemo na ove dvije vrste. Neće više biti ni biljnih likera nego, sad idemo na proizvodnju konjaka. Za tu priču će nam trebati minimalno tri godine jer on mora odležavati. Pripremu počinjemo ove jeseni, dakle, ovogodišnja berba vinograda je priprema za budući konjak – najavio je Mihovil. No, to nije sve, nego…- Iza konjaka razmišljamo i o whiskeyu. I to je piće koje mora sazrijevati pa recimo, konjak i whiskey su priče za idućih deset godina – zaključio je Mihovil.
Ljubitelji žestica zacijelo se raduju ovim najavama, a za kraj dodajmo još kako su Iva i Mihovil, odnosno njihov Craft spirits d.o.o. ovogodišnji dobitnici nagrade uz Dan Općine Kaptol.
Najnovije medalje su dobili i na prestižnom ocjenjivanju u SAD
Proizvodi Ive i Mihovila Pranjića, vlasnika Destilerije Craft spirits d.o.o. iz Kaptola, ponovo su se prije par dana ‘okitili’ medaljama.
– Sva tri naša destilata poslali smo na jedno od najvećih svjetskih natjecanja, USA Ratings i sva tri su se okrunili medaljom. U žestokoj svjetskoj konkurenciji, Castrum Barrel aged gin osvojio je zlato s 90 bodova i drugi je najbolje ocijenjen barrel gin na natjecanju. Castrum London dry gin i Planinkovac osvojili su visoka srebra s 89 bodova.
Posebno smo ponosni na Planinkovac, koji se našao u top 10 likera u svijetu, a na tržištu je tek od travnja. Natjecanje organizira Beverage Trade Network, jedna od vodećih svjetskih mreža za uvoznike, distributere i proizvođače vina, jakih alkoholnih pića i piva, a broje preko 200 tisuća članova. Ovo su još tri ogromna priznanja za našu malu destileriju u srcu Papuka – istakli su ponosni na nova priznanja koja ih još više potiču da napreduju i ne posustanu.
Tekst: Vesna Milković,
Fotografije:Vesna Milković i Vladimir Protić
Uredio: Vladimir Protić