Eskadrila borbenih aviona iz sastava 91. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva provest će u ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. godine u vremenu od 11 do 15 sati redovite letačke aktivnosti tijekom kojih se može očekivati probijanje zvučnog zida.

Letovi će se provesti na području teritorija istočne i kontinentalne Hrvatske na 10 000 metara uz pridržavanje svih sigurnosnih mjera, stoji u priopćenju koje putem medija za javnost šalje Samostalna služba za odnose s javnošću i izdavaštvo MORH-a.

U Hrvatskoj godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona

ZAGREB – Otpad od hrane veliki je izazov današnjice. Zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja tla, vode i energije u svrhu proizvodnje prekomjerne količine hrane, naš je otisak na planet izuzetno velik, a analize ukazuju da je čak 70% biološke raznolikosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se prenamijenila u poljoprivredna zemljišta.

Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za globalnim podacima. Godišnje bacamo oko 400.000 tona hrane, dajući svoj doprinos europskim brojkama koje su na oko vrtoglavih 90 milijuna tona. Za proizvodnju, distribuciju i skladištenje hrane troše se prirodni resursi. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je stoga prepoznala otpad od hrane kao jedan od iznimno važnih programa svoga rada, s ciljem smanjenja pritiska koji čovječanstvo stavlja na naš planet. WWF Adria je svoj rad na smanjenju otpada od hrane započela kroz suradnju sa zagrebačkim hotelom Esplanade koji teži održivom razvoju, te zajedno koračaju ka njihovoj „zero waste“ strategiji. 

„Nama je u WWF-u borba protiv otpada hrane jako važna i želimo potaknuti promjenu ponašanja u našim hotelima. Naš dugogodišnji partner, hotel Esplanade, prepoznao je ovaj projekt i započeo provedbu s ciljem smanjenja otpada od hrane. Prema prvim podacima koje smo dobili nakon mjerenja, uvidjeli smo gdje treba napraviti značajne promjene, a i osoblje hotela se uvjerilo ne samo u ekološku korist, već i ekonomsku s obzirom na gubitke koje sada mogu izbjeći. Vjerujemo da ćemo ovim primjerom nadahnuti i druge hotele u regiji da se odvaže u borbu protiv suvišnih ostataka od hrane“, ističe Fabijan Peronja iz WWF Adrije.

Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi se baca isključivo zbog „nepravilnog“ oblika i sve to košta nevjerojatnih 140 milijardi eura. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na odlagališta smeća te svojim razlaganjem ispuštaju vrlo otrovan plin metan. Bacanje hrane predstavlja i velik socijalan problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svijetu. Dok brojimo oko 850 milijuna pretilih ljudi, 795 milijuna ljudi nema dovoljno hrane za zdrav život, a čak 9 milijuna umire od gladi.

„Hotel Esplanade kroz svoj program odgovornog poslovanja i gospodarenja otpadom već dugi niz godina nastoji pravilno i učinkovito upravljati namirnicama u procesu nabave, pripreme hrane i recikliranja otpada od hrane, no kroz ovu inicijativu namjera je dodatno potaknuti najveću moguću iskoristivost hrane u kuhinji i u restoranima. Kroz obuku djelatnika te putem informativnih i edukativnih poruka usmjerenih prema gostima nastojat ćemo ukazati na ovaj globalni problem. Dakako, želja nam je potaknuti i ostale pojedince i institucije da krenu u tom smjeru.', ističe generalni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić te dodaje: 'Hotel Esplanade teži ka 'zero food waste' strategiji. Ovaj projekt je izazovan, nužne su određene promjene obrazaca ponašanja djelatnika i gostiju u postupanju s hranom, ali uz prave alate i usmjereno vodstvo, kroz provjerene metode i primjere dobre prakse, vjerujemo da ćemo dobiti mjerljive rezultate.'

Bacanje hrane je velik ekonomski problem za gospodarstvo, ali i za potrošače. Poticanje hotela da naprave promjenu nije samo korak ka njihovom osvješćivanju, već i ka podizanju svijesti o ovom problemu kojega bi, u konačnici, trebao biti svjestan i svaki pojedinac. 

Otuđen novac 66-godišnjaku u Pakracu

U utorak 30. srpnja 2019., u večernjim satima, u Ulici Grigora Viteza u Pakracu, nepoznati počinitelj (ili više njih) iz obiteljske kuće otuđio je novac u vlasništvu 66-godišnjaka. Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Krađa“.

Ukupno četiri prometne nesreće, jedan lakše ozlijeđen

U utorak, 30. srpnja 2019., oko 9.50 sati, u Požegi, na raskrižju Ulica Slavka Kolara i Tina Ujevića, 26-godišnji vozač upravljao je teretnim automobilom marke „Mercedes“, đakovačkih registarskih oznaka, te oduzeo prednost prolaska 65-godišnjem vozaču osobnog automobila marke „Volkswagen“ požeških registarskih oznaka koji se kretao cestom koja je prometnim znakom označena kao cesta sa prednošću prolaska. Nakon sudara, došlo je do prevrtanja teretnog vozila u kojemu je lakše ozlijeđen vozač, protiv kojeg slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja oduzimanja prednosti prolaska.

Uz navedenu, evidentirane su još tri prometne nesreće, i to u dvije u Čaglinu i jedna u Velikoj, koje su za posljedicu imale materijalnu štetu.

POŽEGA – Suočeni s određenim vrstama pritiska na društvo Presoflex gradnja d.o.o. Požega od strane Novog sindikata, koji im stvara određene neugodnosti u poslovanju, ali i izaziva velike štete koje utječu na poslovanje odlučili su izaći u javnost s tim činjenicama. Javnosti su se na tiskovnoj konferenciji u poslovnim prostorima Presoflex gradnje obratili Silvija Pavić, voditeljica ureda Uprave i Bruno Damjanac, odvjetnik društva Presoflex gradnja.

 - Prema saznanjima društva Presoflex gradnja, Novi sindikat vrši svojevrsni pritisak na Presoflex gradnju, imputirajući im nezakonito ponašanje iz područja sindikalnog djelovanja, a samim time vrši se pritisak i na ostale poslodavce u RH. Zbog navedene činjenice sazvana je današnja tiskovna konferencija s temom „Sindikalne zlouporabe na štetu poslodavaca i gospodarstva“ u cilju informiranja javnosti o štetnim djelovanjima pojedinih sindikata.

Naime, kao što je svima poznato, tijekom 2010. godine na području RH snažno su se osjećale posljedice svjetske gospodarske krize, a čije posljedice nisu zaobišle ni društvo Presoflex gradnja. U tim okolnostima, radi spašavanja firme i plaća preostalih radnika, Presoflex  gradnja, krajem listopada i početkom studenog  2010. otkazuje ugovor o radu dvadesetero radnika i to poslovno uvjetovanim otkazom. Prije otkazivanja obavljeni su razgovori s bivšim zaposlenicima te je samo s jednim radnikom došlo do problema. U međuvremenu od obavljenog razgovora i dostavljanja otkaza, navedeni radnik zajedničkim dogovorom s Novim sindikatom, ishoduje odluku o imenovanju za sindikalnog povjerenika, a da o tome Presoflex gradnja nema nikakvih saznanja. Nakon izrade i potpisivanja odluke o otkazu za navedenog radnika, došla je i obavijest Novog sindikata kako radnika imenuju sindikalnim povjerenikom, a sindikalnom povjereniku se bez suglasnosti sindikata ne može otkazati ugovor o radu. S obzirom da Presoflex gradnja prilikom izrade i potpisivanja otkaza nije imala saznanja o imenovanju radnika sindikalnim povjerenikom, navedeni slučaj dobio je sudski  epilog. Urednim praćenjem situacije u Presoflex gradnji, od strane Novog sindikata, još dva slučaja su završila na sudu – istakla je Silvija Pavić, koja dodaje da je danas Presoflex gradnja respektabilna tvrtka s 240 zaposlenih radnika, a samim time uzdržava isto  toliko obitelji Požeško–slavonske županije i šire s obzirom da djelatnost graditeljstva obavlja na području cijele RH. U teškim trenucima nije prestala s poslovanjem, već je kontinuiranim naporima i ulaganjima u vlastite resurse širila poslovanje te na taj način jačala hrvatsko gospodarstvo. Kontinuiranim rastom nisu prestala zapošljavanja u Presoflex gradnji, s time da su vraćeni radnici koji su voljni raditi, a kojima se uslijed gospodarskih razloga morao otkazati ugovor o radu.

Naglašava kako Presoflex gradnja poštuje sve zakonske odredbe, između ostalih o pravima radnika na udruživanje i sindikalno zastupanje, jer u Presoflex gradnji od 2012. godine djeluje sindikalni povjerenik. - Zlouporabe  Novog sindikata su se sastojale u fiktivnim imenovanjima sindikalnog povjerenika, kojim putem su htjeli spriječiti otkaz, a onda kada je slučaj dobio sudski epilog, Novi sindikat na sebi svojstven način (vrbovanjem i pozivanjem) prati radnike Presoflex gradnje i nagovara ih na tužbe pred sudom obrazlažući tužbu da prilikom otkazivanja nije vršeno savjetovanje sa sindikalnim povjerenikom što za posljedicu ima nezakonitost otkaza. Nakon više od osam godina vođenja sudskog postupka, primorana okolnostima slučaja radi izbjegavanja veće štete, Presoflex gradnja zaključuje u dva slučaja nagodbe, dok treći slučaj još uvijek nije pravomoćno okončan.

Prema navedenim nagodbama isplaćene su stotine tisuća kuna, s time da se u ovom trenutku još ne zna konačan iznos štete. Prema navedenom radniku koji je prijevarnim postupanjem Novog sindikata imenovan sindikalnim povjerenikom, izvršena su plaćanja u gore navedenom iznosu za nerad, s obzirom da mu je Presoflex gradnja popunila sve praznine u stažu, a od otkazivanja 2010. godine, pa do srpnja 2019. godine radnik svojim radom nije skupio niti jednu godinu radnog staža. Sama ta činjenica koja proizlazi iz potvrde HZMO govori o kakvom je radniku riječ.

Slijedom navedenog, nije jasan pritisak Novog sindikata na Presoflex gradnju kada je Presoflex gradnja sve svoje obveze izvršila i izvršavat će ih u buduće povećanjem plaća radnika i razvijanjem posrnule Slavonije, ali uz uvjet manjeg broja sindikalnih djelovanja poput Novog sindikata. Navedenu zlouporabu sindikata kao što je Novi sindikat, na svojevrstan način prepoznao je i zakonodavac kada je 2014. godine novim Zakonom o radu propisao sindikatu mogućnost imenovanja sindikalnog povjerenika samo u slučaju ako imaju najmanje pet radnika zaposlenih kod tog poslodavca, pokušavši na taj način ograničiti zlouporabe. O navedenom sindikatu već je bilo pisano od strane nacionalnih medija – istakla je Silvija Pavić na tiskovnoj konferenciji.

Hrvatski je sabor usvojio značajne izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje će stupiti na snagu 1. kolovoza 2019. godine.

Uz nove odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje predviđaju snažnije kažnjavanje počinitelja 8 najtežih prekršaja za koje smo detektirali da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu, kao novine koje do sada nisu bile zastupljene ističu se:

- MUP će na svojim web stranicama, na brz i danas svima dostupan način, temeljem serijskog broja vozačke dozvole, bez potrebe dodatnih plaćanja upravnih pristojbi i čekanja, odnosno odlaska u policiju, omogućiti provjeru stanja vozačke dozvole (važeća, ne važeća, ukinuta), broj negativnih prekršajnih bodova i izrečene zaštitne ili sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom. Bitno je znati da se ovime neće dostavljati niti jedan osobni podatak.

- Uvodi se nadzor poštivanja sigurnosnog razmaka između vozila na autocesti.

- Predviđeno je snimanje vozačkog ispita audio i vizualnim uređajima zbog povećanja transparentnosti i kvalitete samog ispita, kao i ujednačavanja njegove provedbe i

- Propisuje se i obveza video nadzora tehničkog pregleda u stanicama za tehnički pregled vozila. 

ZADRUGARI VLASNICI MLJEKARE BIZ DONIJELI ODLUKU O PRESTANKU POSLOVANJA  -

BUK – Neugodno je sve iznenadila odluka koju su donijeli prije dva dana Zadrugari – vlasnici Mljekare Biz, o prestanku poslovanja ove mljekare koja je počela kao privatna inicijativa prije 25 godina, a kasnije se zbog poteškoća u poslovanju transformirala u zadrugu. Vlasnici mljekare tada su postali proizvođači mlijeka, njih 20-tak koji su svoja potraživanja za otkupljeno mlijeko pretvorili u vlasničke udjele i još dodatno dokapitalizirali tvrtku s kreditom. Tada je s novim zamahom tvrtka krenula s pojačanom proizvodnjom, novi direktor Miroslav Kovač najavljivao otvaranje novih maloprodajnih objekata preko kojih su jedino i mogli doći do kupaca i urednog plaćanja. Podršku mu je tada dala i politika, gradonačelnica Pleternice Antonija Jozić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.

Ubrzo smo s terena slušali o sasvim drugačijim potezima uprave i direktora, zatvorene su neke maloprodajne jedinice, kao prodajni objekt na tržnici u Osijeku, prodavaonica u gradu Požegi, što je sve bilo kontra najavljivanih poslovnih poteza. Posebna priča je bila da im u razvoju ne želi pomoći niti jedna banka, a iako se na dosta mjesta čita o otvaranju novih mljekara izgrađenih i poticanih sredstvima EU i Ministarstva poljoprivrede, ova mljekara nije uspjela očito ostvariti ni ta jeftina, bolje rečeno besplatna sredstva, za svoj razvoj. Nije uspjela naći niti poslovnog partnera s kojim bi se udružena borila na zahtjevnom tržištu.

Tako je još jedna lijepa priča o zadrugarstvu o kojemu se priča u dnevnoj i strateškoj politici, pala u vodu, no očito je da se netko u tome svemu nije najbolje snašao. Zadrugari su kad su već odlučili uložiti sredstva ipak trebali pronaći pravog menađera koji bi vodio posao i upravljao s njihovom imovinom. Ovako je ova priča dobila epilog, koji su mnogi već i prije najavljivali, jer je stručna ocjena ljudi iz sektora bila da što prije moraju naći svoju tržišnu nišu da mogu opstati i razvijati se. Njima očito nije išla na ruku niti odluka da se u sve škole uvede mliječni proizvod od lokalnih proizvođača, da javne ustanove poput bolnica, vrtića, staračkih domova mogu uzeti mliječne proizvode od domaćih proizvođača.

Zadrugari, tj. proizvođači mlijeka koji su do sada plasirali svoje mlijeko u Biz, vrlo brzo će se se snaći i pronaći nove otkupljivače mlijeka s kojima su i prije surađivali, jer trenutno Hrvatska proizvodi sve manje mlijeka, mljekara je sve manje i mlijeka se sve više uvozi. To je još jedna tužna priča neuspjeha hrvatske poljoprivrede, posebno kada je u pitanju mljekarski sektor, koji svoju bitku na tržištu gubi stalno od hrvatske samostalnosti i svaki dan proizvodi sve manje i manje mlijeka. Vjerojatno će netko i od mljekara smanjiti svoju proizvodnju ili od nje odustati, iako su to zadnji mljekari koji do sada nisu odustali i opstali su na selu Požeštine. Najviše će zapravo zatvaranje osjetiti 30-tak djelatnika mljekare koji će vjerojatno put Zavoda za zapošljavanje ili put pod noge u inozemstvo.

Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, kojim se propisuje način usklađenja zakupnine odnosno naknade, objavljen je u Narodnim novinama 65/2019. (link), stupio je na snagu sredinom srpnja ove godine.

Revalorizacija će se provesti za sve ugovore koji su sklopljeni do stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2018. godine, ako je ugovorena zakupnina odnosno naknada niža ili viša u odnosu na jediničnu revaloriziranu zakupninu odnosno naknadu.

Jedinice lokalne samouprave dužne su Ministarstvu poljoprivrede dostaviti zahtjev za sklapanje aneksa ugovora u svrhu revalorizacije, u roku od četiri mjeseca od dana stupanja na snagu Pravilnika. Ministarstvo poljoprivrede dužno je sklopiti anekse ugovora u svrhu revalorizacije u roku od četiri mjeseca od dostave potpune dokumentacije.

Svi ugovori po svim oblicima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države sadržavaju odredbu o provođenju revalorizacije. Kroz povijest revalorizacija nije provođena, a uvedena je kako bi se sačuvala vrijednost zakupnine s obzirom da se ugovori zaključuju na period i do 50 godina. Primjenom novog pravilnika naknade za koncesiju će se povećati, a za one dugogodišnji zakup smanjiti ili ostati približno iste.

Više od polovice građana navodi da namaze najčešće konzumira za doručak (54,3%). Njih 26,2% konzumira namaze tijekom brzog obroka, a 13,5% prilikom pripreme palačinki

Svaki šesti građanin Hrvatske (njih 16,8%) namaze konzumira svaki dan, što je sasvim lijep rezultat. Nešto rjeđe od toga odnosno nekoliko puta na tjedan namaze konzumira 42,4% ispitanih, a da to čine barem jednom tjedno navodi 21,5% građana. Manje učestalih konzumenata ove kategorije proizvoda koji namaze konzumiraju nekoliko puta mjesečno ima 14,7%, a značajno je manji udio onih koji tvrde da namaze konzumiraju samo nekoliko puta godišnje (3,3%) ili nikada (1,3%).

Što se tiče vrsta namaza, najveći udio ispitanika preferira mliječni (34,4%), a za nešto manje njih prvi je izbor pašteta (25,4%). Slijede čokoladni namazi (19,9%) te džem, marmelada ili pekmez (18,9%), dok najmanji udio ispitanika ističe da najčešće konzumiraju neku drugu vrstu namaza (1,4%).

Više od polovice građana navodi da namaze najčešće konzumira za doručak (54,3%). Njih 26,2% konzumira namaze tijekom brzog obroka, a 13,5% prilikom pripreme palačinki. Manji dio građana navodi da namaze najčešće konzumira u sendvičima (6%).

Na pitanje prave li vlastite namaze jedna trećina ispitanika odgovorila je da pravi (njih 33,6%), dok dvije trećine (66,4%) ispitanih namaze kupuje u trgovinama. Što se tiče namaza koji preferiraju uz palačinke, ukupno 47,6% građana preferira čokoladni namaz, a tek nešto manjih 43,2% daje svoj glas za džem, marmeladu ili pekmez (43,2%). Značajno manji udio uz palačinke preferira mliječni namaz (6,4%) ili neki drugi (2,7%). Od 400 ispitanika samo je jedan izjavio da ne jede palačinke!

Istraživanje su tijekom lipnja 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina. U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

UDRUGA OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE „ŽIVOT“   -

Kako se bliži usvajanje i provedba Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije u novom programskom razdoblju (2020. - 2027.), sve je jasnije da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo poljoprivrede nisu poduzeli sve mjere kako bi zaštitili domaću proizvodnju, a posebice naše poljoprivrednike vezano uz potpore za poljoprivredno zemljište. Hrvatska će u novo programsko razdoblje ući s manje obradivih - korištenih hektara poljoprivrednog zemljišta nego što ih imamo sada, umjesto da se sve snage usmjere na hitno povećanje obradivih i korištenih hektara kako bi se što više približili broju obradivih hektara iz 1991. (više od 2 mil. hektara poljoprivrednih površina) te, sukladno tome, zatražili povećanje financijske omotnice za potpore vezane uz povećane, odnosno, stvarne poljoprivredne površine Gubitci koji proizlaze iz takvog odnosa prema neobrađenom poljoprivrednom zemljištu iznose godišnje više milijardi kuna, a za to stanje su krive sve vlade i ministri do sada. Cilj treba biti hitna prijava i uvođenje novih 1.000.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u sustav potpora. Također, potrebno je što hitnije uvesti porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište te napraviti izmjene Zakona o šumama s krajnjim ciljem micanja poljoprivrednih površina iz raspolaganja Hrvatskih šuma. Posljedično tome, treba zabraniti upis i prenamjenu poljoprivrednih površina u šumske površine ili šumsku gospodarsku osnovu.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Stav Udruge „Život“ o državnom poljoprivrednom zemljištu jasan je od samog početka njezinog djelovanja, a to je da sve državno poljoprivredno zemljište treba biti privatizirano i postati vlasništvo hrvatskih poljoprivrednika. Hrvatska je jedina zemlja u Europskoj uniji koja još uvijek ima državno poljoprivredno zemljište i upravo je to jedan od glavnih razloga negativnih pokazatelja i kretanja u našoj poljoprivredni zadnjih godina i desetljeća.

Prije 10, 15 ili 20 godina naši poljoprivrednici imali su problem sa zakupom državnog poljoprivrednog zemljišta, sada te iste (ili čak i veće) probleme imaju njihovi sinovi, a za 25 godina probleme sa zakupom će imati i njihovi unuci, budući da država kroz 30 godina nije uspjela riješiti problem raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem. U isto vrijeme, pojedinci i interesne skupine nisu imali nikakvih problema u dobivanju koncesija i dobivali su zemlju koliko i gdje su htjeli, a upravo ta zemlja sada polako prelazi u strano vlasništvo dok naši mladi odlaze u inozemstvo, napuštajući selo i poljoprivredu jer ne mogu doći u posjed osnovnog preduvjeta i resursa za bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom - poljoprivrednog zemljišta.

Udruga OPG-a Hrvatske Život traži hitnu prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, s povlaštenom cijenom za prvih 50-100 hektara. Model prodaje temeljio bi se na ograničavanju broja hektara koji se mogu kupiti te zaštititi poljoprivrednika u mirnom posjedu, a prednost pri prodaji državnog poljoprivrednog zemljišta treba dati poljoprivredniku kojemu je zemlja najbliža, kao i mladim te domicilnim poljoprivrednicima. Također, zahtijevamo da se zemljište bivšeg Agrokora vrati i ponudi domicilnim poljoprivrednicima.

Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta

Najnoviji Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta ponovo ide na štetu onih koji rada i žive od poljoprivredne proizvodnje. Udruga Život smatra da ne smije biti ispisivanja poljoprivrednog zemljišta iz Arkoda, jer je zemljište upisano prema tada važećim pravilima, ukoliko se zemljište koristi za potrebe poljoprivredne proizvodnje. Za sve one koji nemaju dokaz o vlasništvu ili ugovor o korištenju, (članak 8. Pravilnika) postoji članak 14 iz Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji regulira takav problem. Pravilnik treba mijenjati, a Agencija treba voditi evidenciju stvarne uporabe poljoprivrednog zemljišta neovisno o vlasništvu, jer su za to zadužene druge institucije.

Uredba o zakupu šumskog zemljišta

Jedan od većih problema hrvatske poljoprivrede je i više stotina tisuća hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta koje se danas vodi kao šuma i uključeno je u šumsko-gospodarske osnove. Udruga Život zahtjeva vraćanje tih površina u registar poljoprivrednog zemljišta i vraćanje istih u stanje u kojemu bi se na njima mogla obavljati poljoprivredna proizvodnja. Istovremeno, za pašarenje domaćih životinja u pravim šumama treba omogućiti ugovore na duži rok i umanjiti početnu cijenu zakupa. 

SUBOTOM U 21 SAT U DVORIŠTU KURIJE JANKOVIĆ  -

PAKRAC - Grad Pakrac, Turistička zajednica Grada Pakraca i Muzej Grada Pakraca, u suradnji s Kulturno–prosvjetnim društvom „Sloga“, ovog ljeta po prvi puta u Pakracu organiziraju kino projekcije filmova na otvorenom!

U idiličnoj atmosferi dvorišta kurije Janković ljetne subotnje večeri moći ćete provesti uz projekcije filmova za sve uzraste, a da bi užitak bio potpun, ulaznice se neće naplaćivati. Prva ljetna filmska projekcija na otvorenom biti će već ove subote 13.7. u 21 sat kada će posjetitelji moći pogledati film „Čudo (Wonder)“, dirljivu, obiteljsku priču prepunu ljudskosti i nade, s Juliom Roberts i Owenom Wilsonom u naslovnim ulogama.

Datumi sljedećih projekcija su 20. srpnja, te 3. i 10. kolovoza od 21 sat, a svi filmovi će biti projicirani u otvorenom, ljetnom kinu u dvorištu kurije Janković.

 - Ponesite dekice i uživajte u ljetnim večerima na otvorenom. Jedino što vam je potrebno jest dobra volja, a zabavu obećavamo mi - poručuju organizatori.