Rezultati akcije u prometu

Policijski službenici su i proteklog vikenda, s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa, provodili mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel).

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 104 prekršaja, od čega se ističe 37 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, devet prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i pet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola.

Najveća utvrđena koncentracija je izmjerena na području PP Požega kod 43-godišnjeg vozača koji je  pod utjecajem alkohola od 1,88 promila ugrožavao promet, a  također su zatečena i četiri recidivista.

Najveća izmjerena brzina kretanja vozila je iznosila 108 km/h, a izmjerena je na području PP Požega, u Osječkoj ulici u Požegi, kod 19-godišnjeg vozača. Protiv njega slijedi prekršajni nalog, a predviđena novčana kazna za navedeni prekršaj je od 10.000,00 do 20.000,00 kuna.

O MUKAMA PO JABUKAMA DAMIRA VINKOVIĆA IZ POŽEGE  -

Poštovani čitatelji donosimo vam malo opširniji tekst o „mukama po jabukama“ našeg sugrađanina Damira Vinkovića koje je proživio na svojoj vlastitoj koži neplaćanje od Agencije za plaćanje. Nakon što su isporučene jabuke i potrošene u ustanovi kojoj su isporučene, na pitanje kada će ići plaćanje, dobio je odgovor da ih je isporučio izvan roka isporuke. Dalje nakon Damirovih muka i razmišljanja sve ocijenite ipak sami, a Damir polako krči svoj jabučnjak, jer ...

 - Posjedujem nešto manje od jednog hektara jabuka. 2017 godine sam se javio na natječaj za povlačenje sa tržišta jabuka za besplatnu distribuciju ( Zbog embarga Rusiji EU je osigurala novac za plaćanje jabuka i mandarina koje će država otkupiti od proizvođača  i donirati ustanovama i institucijama a u cilju pomoću proizvođačima). Od strane APPRR odobreno mi je 1.650 kg. Ispunio sam  sve tražene uvjete i jabuku isporučio Centru za odrasle osobe Ljeskovica. Do dana 15. svibnja 2018. god jabuka mi nije bila plaćena (gotovo sedam mjeseci od isporuke). osim jednog neslužbenog telefonskog poziva da sam jabuku isporučio van roka i da mi neće biti plaćena, nikakvu pisanu obavijest od strane APPRRR nisam dobio niti je od mene traženo kako pojašnjenje .

24.10.2017. godine Poljoprivredna inspekcija za odobrenu količinu jabuka izdala mi je certifikat u valjanosti od 25.-29. listopada, odnosno od srijede do nedjelje. Jabuku sam vozio u petak 27. listopada osobnim vozilom u auto prikolici na dva puta. Prva tura isporučena je u 10 sati i vratio sam se po drugu. Kada sam vozio drugu turu, naišao sam na kamion šumarije, kojem je jedan točak propao kraj ceste i čekao drugi kamion da ga izvuče.

 Dolaskom u Centar za odrasle osobe u Ljeskovici, u 14,30 sata, osoba zadužena za preuzimanje jabuka više nije radila. U nazočnost portira, a u dogovoru sa skladištarom prikolicu sa jabukama sam ostavio u natkrivenom prostoru i otišao. U ponedjeljak 30. listopada, skladištar je preuzeo jabuku, potpisao i ovjerio otpremnicu.

Nakon dvadesetak dana po isporuci nazvan sam iz APPRRR ( osoba se nije predstavila) te mi je rekla da sam jabuke isporučio van roka važenja certifikata i da mi je neće platiti te da ću o svemu biti na vrijeme pismeno obaviješten. Do 16. svibnja 2018. god. sam više puta pokušavao stupiti u kontakt sa nadležnima iz APPRRR, osobno sam dva puta slao e-mailove ali nikada nisam dobio nikakav odgovor.

Zvao sam nadležne u Centar za odrasle osobe u Ljeskovici, da oni možda nisu dobili obavijest da moju jabuku ne konzumiraju. Njihov odgovor je bio da ih o ne konzumiranju jabuke nitko nije obavijestio, naprotiv bila je inspekcija i pregledala ono što je još ostalo od jabuke i da nisu imali nikakvi primjedbi.

16. svibnja 2018. god. poslao sam preporučeni upit zašto mi jabuku ne plaćaju.

U roku par dana dobio sam odgovor „da sam jabuku isporučio van roka važenja certifikata ( rok 25.-29. listopad, srijeda–nedjelja, a otpremnica je napravljena 30. listopada, ponedjeljak) i da mi neće platiti jabuku.

 - pravno gledano, sve dok me nisu obavijestili o svojoj odluci, a to je bilo  21. svibnja 2018. jabuka je bila u vlasništvu Agencije.

 - Agencija je kao vlasnik jabuke u travnju 2018. godine napravila kontrolu kvalitete jabuka i kontrolu korištenja od krajnjeg korisnika, o čemu je napravila i zapisnik.

Kao mi nisu htjeli platiti, pokušao sam mirnim rješenjem preko suda naplatiti svoju jabuku ali APPRRR nije pristala te sam ih tužio.

Ne mogu reći da mi 4.000,00 kuna ne predstavlja ništa ali nije to vrijednost zbog koje bi tužio APPRRR i zbog čega bi si priuštio nelagodu na sudu.

Tužbu sam podnio što osjećam da me APPRRR - ustanova koja je osnovana da pruža pomoć i pomože poljoprivrednicima, kao proizvođača, kao radnika, na poslije kao čovjeka ponižava.

Ponižavaju me njeni službenici koji se ponašaju bahato, arogantno, nada sve nestručno, oni koji u životu nisu proizveli peršin za nedjeljnu juhu, oni navode da me nisu stigli obavijestiti da jabuku neće platiti i da se snalazim na drugi način.

U meni gledajte hrvatskog seljaka koji traži svoje pravo i štiti dostojanstvo.

Kada sam o ovome obavijestio Ministarstvo oni su rekli  je to u nadležnosti APPRRR

Ravnateljica APPRRR kaže mi, prema vama nemamo nikakvih obaveza

Stručno povjerenstvo ( imenovano od naj stručnijih zaposlenika) kaže mi ne trebamo platiti.

Državna odvjetnica gđa. Tatjana Jurčević kao pravni stručnjak koji zastupa državu i tumačeći  važeće državne propise u svom „podnesku“ kaže da se jabuka ne treba platit.

U Podnesku kaže:

-nisu ispunjene pretpostavke za plaćanje - zar  isporuka i potpisana otpremnica nije dovoljna pretpostavka ?.

- Agencija nije postupila nezakonito ili nepravilno čime bi nastala šteta –  APPRRR nije obavijestila mene da jabuku neće platiti, nije obavijestila Ljeskovicu da jabuku ne troše. Gospodin Boras, načelnik u APPRRR na sudu kaže, nisam stigao obavijestiti, pa nije jabuka cigla da može stajati godinu dana dok Ante ne stigne.

-Državna odvjetnica ističe da je jabuka isporučena van roka –  Ovo je u kontradikciji sa izjavom da nema pretpostavke za plaćanje, ovdje ipak priznaju da sam jabuku isporučio ali van roka a ako je van roka onda su me morali obavijestiti.

-Državna odvjetnica kaže „ne može se osnovano očekivati da će i nakon podnešenog zahtjeva za plaćanje u konačnici to i naplatiti, drugim riječima  „Kada isporučiš robu“ ne možeš očekivati i da bude plaćena. ! Kakvi su to zakoni tko ih je i za koga donio.

-16. Svibnja 2018 g. uputio sam prijavu nepravilnosti Agenciji gdje sam objasnio što sam poduzeo i i tražio objašnjenje od njih.

-21. svibnja, Agencija donosi odluku o neplaćanju i objašnjenje, gdje priznaju da je zahtjev za plaćanje zaprimljen 06. Studenog 2017., prije 7 mjeseci  a da ni mene, ni Ljeskovicu zbog puno posla nisu obavijestili. Pa zar to nije propust koji je uzrokovao štetu.

-pravno gledano, jabuka sve dok me nisu obavijestili o svojoj odluci, do 21. svibnja 2018. bila u vlasništvu Agencije.

-Agencija je kao vlasnik jabuke u travnju 2018. godine napravila kontrolu kvalitete jabuka i kontrolu korištenja od krajnjeg korisnika, o čemu je napravila i zapisnik.

A  državna odvjetnica i uz sve ove dokumente ne uviđa tko je napravio propust.

-iz ovoga podneska proizlazi da ja hoću od države neosnovano uzeti, ukrasti, državu prevariti za 4.000 kn.

- državna odvjetnica podneskom mene optužuje za pokušaj prevare.

Ja se bojim i strah me je da me država ne tuži i zbog narušavanja ugleda.

Sutra će mi agencija uzeti zemlju, prekosutra kuću jer državne ustanove i njeni činovnici uz pravnu pomoć državnog odvjetništva i u skladu sa važećim državnim propisima mogu uzeti što hoće a ne moraju platit.

ZAR  ovo nije bahato, arogantno, prepotentno, neprofesionalno, slobodan sam reći i nestručno i ne znam kakvo sve ponašanje državne odvjetnice.

I Agencija i državna odvjetnica  opravdanje traže u nepoštivanju CERTIFIKATA

Što je to certifikat.

 Potvrda – svjedodžba ili certifikat kao međunarodni trgovački izraz, predstavlja pisanu ispravu o ..., u kojoj se kao sigurno označuje i kojom se posvjedočuje istinito stanje o nekoj stvari ili robi.

Navedeni certifikat izdan je za 5 dana, što znači da roba mora odgovarati kvalitetom samo 5 dana, a što dalje. Svi znamo da je jabuka voće sezonskog sazrijevanja a cjelogodišnje konzumacije, iz čega proizlazi da se certifikatom ne može definirati  vrijeme zbog konzumacije jabuke, ili ako se definira, onda ono mora biti u vremenu predviđenom za konzumaciju što je slučaj kod skladištenja voća i povrća u hladnjačama.

Ovim potvrđujemo ono što sam već  rekao, nestručnost i ne znanje zaposlenika APPRRR koje kasnije uvjetuje probleme.

Ako se izda certifikat za 5. dana (zašto 5. Dana ?  dali je poslije 5 dana jabuka  nejestiva), u ovom slučaju na raspolaganju sam imao samo dva i po dana da jabuku isporučimo. Isporuka je započela, a dovršena van radnog vremena, točnije oko 14,30 h kada je skladištar otišao kući. 

Kašnjenje isporuke uvjetovano je činjenicom na koju nisam mogao utjecati. Pred samom Ljeskovicom šumarijski kamion tovareći klade, točak mu je propao van kolnika i zakrčio je promet. Dali sam mogao utjecati na datu situaciju?

Postavljamo retoričko pitanje što bi bilo da sam jabuku vozio na Krk a i to je bila opcija i da je zbog orkanske bure ( na koju se ne može utjecati) krčki most bio zatvoren ?.

Smatram da je roba isporučena na vrijeme u petak, u vrijeme važenja certifikata, što potvrđuje i skladištar Tihomir Filipović,  te da je otpremnica potpisana sa nadnevkom 30.10.2017. godine.

 da primjedbu na isporuku nije imao ni APPRRR,  potvrđuju i oni sami, tim što:

- nisu uputili nikakvu službenu primjedbu kao što je bio slučaj sa drugim  proizvođačima koji su slali krivo popunjene obrasce pa su ih upozoravali.

 - nakon tri mjeseca poslali su inspekciju Domu za odrasle osobe u Ljeskovici, da provjeri ispravnost korištenja i kvalitetu jabuka o čemu postoji i zapisnik. Kako nisu došli kontrolirati način korištenja i kvalitetu jabuke koju sam prodao Plodinama ?.

Šteta je nastala što me zaposlenici APPRRR nisu obavijestili: iz osobnih razloga, ili su zaboravili, ili su zagubili  predmet. Sam načelnik gos. Ante Boras na sudu, kao svjedok izjavio je „ zbog posla nisam stigao poslati dopis“ oni nisu stigli,  a ja zbog  prometa na koji nisam mogao utjecati, kasnio pola sata.  Zar „ne stizanje“ , bez obzira čime bilo izazvano u konačnici nije jednako?  Ili. ! ?.

I nakon svega ovoga Državna odvjetnica  kaže da APPRRR nije radila nezakonito i neispravno.

A sam gos. Ante Boras načelnik sektora, zadužen za realizaciju povlačenja sa tržišta jabuka i mandarina, izjavljuje nisam stigao obavijestiti ispručitelja jabuka  .

Zar to nije nepravilnost u radu.

Nadalje kaže da sam ja mogao svoju jabuku preuzeti od Doma u Ljeskovici.

Na koji sam način mogao preuzeti jabuku od Doma, koja je odlukom i rješenjem APPRRR dodjeljena Domu, odnosno potpisivanjem Otpremnice jabuka je prestala biti moje vlasništvo i postala vlasništvo APPRRR, koja je istu ustupila Domu za odrasle osobe Ljeskovica. Da bi mogao podići jabuku, APPRRR o tome treba pismeno obavijestiti Dom. 

I na kraju ako sam napravio propust ( što je dokazano kao netočno) zašto me   APPRRR nije službeno obavijestila:

-da isporučenu jabuku preuzmem od Doma za odrasle osobe Ljeskovica

-zašto Dom za odrasle osobe Ljeskovica nije obavijestila da jabuku ne konzumiraju jer je APPRRR ne može platiti.

Obavijest  o (navodnoj) van roka isporuci i odbijanju plaćanja dobio sam sedam mjeseci po isporuci i to nakon preporučenog upita ravnateljici, kada su štićenici Doma za odrasle osobe jabuku pojeli.

I na kraju dali uopće treba postaviti pitanje: - dali propust postoji, - čiji je propust, - dali je nastala šteta, - tko treba štetu nadoknaditi, - dali se šteta mogla izbjeći.

Tražio sam mirno rješenje spora, što APPRRR nije prihvatila. Svoje pravo sam bio  prisiljen tražiti sudom što je izazvalo dodatne troškove.

Zašto  je stanje u poljoprivredi tako loše?

-Zašto je u zadnjih 20 godina zaklano 120.000 mliječnih krava a uvozimo 70% mlijeka

-Zašto je u našoj Županiji u zadnjih pet godina iskrčeno 200 ha intenzivnih nasada voća čije je podizanje prije 15 godina država sufinancirala sa 33-40 tisuća kuna.

-Zašto u zadnjih 5. godina nije podignut niti jedan nasad voća (osim oraha).

-Prije 12 godina od mojih prijatelja odvezeno je 70 tona jabuka, napravili kupoprodajni ugovor, ovjerili kod bilježnika, završili su na sudu, ante nikada nije  platio „pojela maca miša“.

- Prije dvije godine država je od mene uzela 1.300 kg.  .

 Ovdje se najbolje može primijeniti ona Kršćanska „ Ako  gledaš na  bezakonje  gospodine, gospodine tko će opstati“.

Državna odvjetnica upravo u svom podnesku govori „ne gledajte na bezakonje jer oni koji rade i proizvode prije ili kasnije će propasti, stoga omogućimo lopovima i prevarantima, neka bar oni dobro žive.

-Iskreno, nema razloga ne vjerovati državnoj odvjetnici, jer valjda je ona ta koja zna tumačiti važeće propise,

Kako ne mogu zaštititi svoja prava i ugled na sudu na meni je da tražim suosjećanje od javnog mijenja i pokušati dokazati da nisam ja prevarant.

Stoji u pismu Damira Vinkovića o njegovim problemima i mukama po jabukama, koje u cijelosti donosimo vama čitateljima na promišljanje i pokušamo pomoći Damiru da na kraju ne bude još i prevarant koji želi prevariti državu.

POŽEGA - Povodom Dana sjećanja na žrtvu Vukovara  u požeškoj Vukovarskoj ulici svijeće su zapalili članovi Županijskog odbora SDP-a Požeško-slavonske županije i članovi Gradskog odbora SDP-a Požega.  - Večeras se prisjećamo i zahvaljujemo svima onima koji su svoje živote dali za slobodan Vukovar i slobodnu i nezavisnu Hrvatsku – istakao je predsjednik ŽO SDP-a Mitar Obradović.

Po 'američkom receptu' na ne semaforiziranim raskrižjima trebalo bi uvesti obvezu zaustavljanja vozila iz oba prometna pravca, pa bi za izazivanje nesreće trebala pogriješiti i prometne propise prekršiti oba vozača, a ne samo jedan, kao kod nas ...

Od ukupno pola milijuna prometnih znakova na našim cestama barem ih je sto tisuća suvišnih. Istodobno nedostaju tisuće znakova i oznaka koje bi trebale upozoravati vozače na opasna mjesta. Stoga je temeljita revizija prometne signalizacije jedan od prioriteta u cilju povećanje sigurnosti na cestama. Znakovi na cesti su poput soli u jelu, ne smije ih biti ni previše, niti premalo.

Višak izaziva suprotan efekt, jer otežava razlikovanje bitnog od nebitnoga. Posebice se to odnosi na brzinu, jer je to ionako 'pokriveno' Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, članak 51., stavak 1:

Vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti ... 

Problem je što ga policija dosljedno ne provodi, odnosno ne sankcionira vozače koji ga krše, voze prebrzo na skliskom, pri lošoj vidljivosti, pred nepreglednim zavojem ... Kad se vozači naviknu da ima nepotrebnih znakova, često ignoriraju ovo temeljno pravilo. 

Kad ne bi bilo znakova, a policija bi dosljedno sankcionirala vozače prema čl. 51 st. 1, vozači bi prirodno propuštali vozila s desne strane, a oni koji nailaze s prvenstvom prolaza, ne bi komforno i bezbrižno ulazili u raskrižje. 

No raskrižja je 'druga pjesma' i tu nedostaje prometnih znakova, često istodobnih i na oba prometna pravca. Puno bi pomoglo uvođenje pravila ‘4 znaka Stop’, vrlo čestog u SAD-u. Logika je jednostavna: obavezu zaustavljanja imaju vozači na obje prometnice koje se križaju, pa za nesreću trebaju oba pogriješiti, ne samo jedan, kao kod nas.

Negativni efekti ove mjere? Na glavnom prometnom pravcu smanjila bi se protočnost, ali samo lokalno, jer bi, mjereno ne dužoj dionici, imala efekt korisnog prigušivača prometnog toka, koji bi smanjio mogućnosti sljedećih gužvi. Usto, smanjenje rizika nesreća i pogibeljnosti apsolutni je prioritet !

autor: prometni stručnjak Željko Marušić

Još milijun ljudi je ove godine poginulo na svjetskim cestama, zajedno s više milijuna ozlijeđenih u prometnih nesrećama. Svakih 6 sekundi netko pogine ili ostane trajni invalid u svijetu, a najčešće ginu mladi starosti od 15 do 29 godina, navode podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Svakodnevno svjedočimo smrtnim stradavanjima u prometu i to je nažalost realnost koja nas okružuje. Stoga se svaku treću nedjelju u studenom obilježava Svjetski dan sjećanja na žrtve u cestovnom prometu (WDR). Ovu se godinu diljem svijeta obilježava uz slogan ''život nema rezervne dijelove''. Udruga sigurnost u prometu organizator je za Hrvatsku, uz visoko pokroviteljstvo predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, a program WDR-a predstavljen je na Fakultetu prometnih znanosti u Zagrebu.

U svijetu svake godine više od 1,3 milijuna ljudi pogine, a oko 50 milijuna bude teško ozlijeđeno u prometnim nesrećama. U proteklih deset godina u Hrvatskoj se dogodilo 372.829 prometnih nesreća u kojima je nastradalo 165.808 osoba, od kojih je poginulo 3.764 osoba, teško ozlijeđeno 30.127, a lakše 131.917 osoba. Svakih 6 sekundi netko pogine ili ostane trajni invalid u svijetu, a najčešće ginu mladi starosti od 15 do 29 godina, navode podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

 - Svih stradalih ćemo se sjetiti obilježavajući ovogodišnji Svjetski Dan sjećanja na žrtve u cestovnom prometu. Pozivamo građane da se ovu nedjelju, 17. studenog, priključe akciji i zapale svijeću na prozoru između 18.00 i 20.00 sati u znak sjećanja na sve žrtve. Neka u tim trenucima svi stradali budu u našim mislim, posebno jer nažalost gotovo svatko od nas zna nekoga tko je bio žrtva u prometu. Opreza u prometu nikada dosta - kažu organizatori.

Obilježavanjem se nastoji stvoriti globalna kultura pravilne upotrebe ceste i bolja sigurnost u prometu za sve sudionike. Kroz sjećanje na one članove obitelji, prijatelje i rođake, koji su stradali u prometu, podiže se svjesnost svih dionika i sudionika za značaj i potrebu odgovornog ponašanja u prometu na cestama. Također se želi potaknuti Vlade diljem svijeta i nadležne institucije na bolje preventivne programe, ozbiljnu dubinsku analitiku i istraživanje uzroka prometnih nesreća, kao i donošenje efikasnih mjera za smanjenje rizika, kroz civilni, pravni, medicinski i socijalni sektor djelovanja i utjecaj na sigurnost cestovnog prometa.

 - Ljudski život je svugdje jednako vrijedan. Međutim, znanstvenici su izračunali prosječnu štetu za društvo i oportuni trošak za zajednicu gdje jedan ljudski život u prosjeku košta društvo oko 2 milijuna eura. Nemjerljive štete i tragedija gubitka ljudskog života ne zahvaća samo obitelj stradalih, već je i sami počinitelj često žrtva s dugoročnim traumatičnim posljedicama koje ih nažalost često prate i ostatak života - naveli su iz udruge Sigurnost u prometu i dodali:

 - Trošak stradavanja u cestovnom prometu u Hrvatskoj, prema relevantnim istraživanjima iznosi oko 8 milijardi kuna godišnje, što se često zanemaruje prilikom donošenja odluka o financiranju preventivno-sigurnosnih aktivnosti i ustroja sustava upravljanja sigurnošću cestovnog prometa.    

CILJ JE OSTVARIVANJE SURADNJE POŽEŠKOG VELEUČILIŠTA TE POLICIJSKE AKADEMIJE I VISOKE POLICIJSKE ŠKOLE  -

POŽEGA - Delegacija Policijske akademije iz Zagreba posjetila je Veleučilište u Požegi a domaćini, dekan prof. dr. sc. Borislav Miličević, dr. sc. Verica Budimir i prodekan doc. dr. sc. Berislav Andrlić razgovarali su o mogućnostima suradnje požeškog Veleučilišta te Policijske akademije i Visoke policijske škole.

Tijekom sastanka razgovaralo se o tome da zajednička iskustva i kontinuirani rad na poboljšanju i jačanju suradnje obrazovnih institucija budu temelj za što kvalitetniju buduću suradnju dviju obrazovnih institucija. Zajednički prioritet osigurati je brzu i efikasnu protočnost novih ideja i stručnih projekata te kontinuiran rad na poboljšanju kvalitetnije suradnje obrazovnih ustanova, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Zaključno dogovoreno je potpisivanje sporazuma o suradnji kojega će potpisati čelnici institucija.

Delegaciju Policijske akademije činili su Dubravko Novak, načelnik Policijske akademije, njegovi pomoćnici Josip Šešet, Mirjana Abramović, Davorka Martinjak, dekan Visoke policijske škole Krunoslav Borovec te Helena Biočić, voditeljica Muzeja policije.

Adrenalinski park Duboka dobitnik je nacionalne godišnje nagrade Simply the Best u kategoriji novi projekt u turizmu. Ovu nagradu za kreativnost, inovativnost, razvoj i unapređenje turističke ponude destinacije tradicionalno dodjeljuje UHPA – Udruga hrvatskih putničkih agencija i turistički časopis Way to Croatia.

Nagrada je uručena na prigodnoj svečanosti koja se u okviru  21. poslovno turističke burze PUT održala u hotelu Labineca u Gradcu na Makarskoj rivijeri. Plakete su dobitnicima uručili Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija i Maja Šimenc, direktorica tvrtke DMK Vall042 i Burze PUT. Nagradu je ispred Parka prirode Papuk primio Alen Jurenac, ravnatelj ustanove, koji je ovom prigodom izjavio: „Nakon nagrade za održivi turizam na Danima hrvatskog turizma, ovo je druga nagrada koju dobivamo po zasluzi projekta Geopriče UNESCO geoarka. Možemo reći da samo već sada primjer uspješnog provođenja projekta, a vjerujemo da nas najbolji rezultati tek čekaju.“ Burza je ove godine okupila više od 150 sudionika, a Park prirode Papuk sudjelovao je u programu u kojem su se osim upoznavanja destinacije, održalo i niz prezentacija na temu „Destinacija – izazovi upravljanja i razvoja“.

Višesatna poslovna radionica – Workshop B2B pokrenula je niz potencijalnih suradnji iz Hrvatske i inozemstvu cilju prepoznavanja Slavonije kao sve poželjnije turističke destinacije. Interes za Adrenalinski park Duboka od samog njegovog otvaranja najavljivao je da će Park postati hit destinacija, a nagrada koja je došla na kraju godine potvrđuje da je posjetiteljima pruženo ono što im je nedostajalo.

NAGRAĐEN RAD NA TEMU TOLERANCIJE „OBOJI CVIJET“ UČENICE IZ OŠ MLADOST JAKŠIĆ BARBARE RUŽIČIĆ  -

Devetu godinu zaredom Forum za slobodu odgoja obilježava Međunarodni dan tolerancije organizacijom  natječaja „Oboji svijet“ te nagrađivanjem učenika i učenica osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske koji su svoje ideje o toleranciji i poštivanju različitosti te svoje viđenje ključnih problema današnje generacije mladih, kao i svojih vizija budućnosti prijavili na ovogodišnji natječaj.

Opća skupština Ujedinjenih naroda 1996. godine pozvala je sve članice Ujedinjenih naroda na obilježavanje 16. studenog kao Međunarodnog dana tolerancije, dana koji nas podsjeća na poštovanje i uvažavanje drugačijih od nas u skladu s Deklaracijom o principima tolerancije.

Iako smo ove godine promijenili koncept natječaja te su škole bile pozvane da prvo provedu natječaj na razini škole, a onda nama pošalju najbolje radove, opet smo zaprimili jako veliki broj radova. U ovogodišnjem natječaju sudjelovalo je više od 600 učenika iz 79 škola u Hrvatskoj s ukupno 180 radova.
 
I ove godine pitali smo djecu i mlade – Kako oni žive svoje različitosti? Gdje ih sve primjećuju? Kako razumiju različitosti koje ih okružuju? Kako prihvaćaju različitosti i što poduzimaju? Na koji način doprinose prihvaćanju i poštivanju različitosti unutar svoje okoline?
 
Njihovi radovi su nas i  ove godine oduševili, poneki i rastužili, dirnuli, neki su nas nasmijali te pokazali kako su učenici i učenice svjesni svijeta u kojem živimo, znaju identificirati probleme današnjeg društva te kako su itekako pod utjecajem društvenih i političkih kretanja, kako u Hrvatskoj tako i globalno.
 
Kroz svoje radove uputili su i kritiku odraslima što im na žalost svojim primjerom ne pokazuju da svijet može biti ljepše mjesto, uputili su kritike političarima i pokazali kako su, iako još uvijek mali, itekako svjesni važnosti njihovog glasa i žele da ih odrasli čuju. Izvrsno su identificirali probleme s kojima se djeca i mladi susreću u Hrvatskoj, od siromaštva, etničkih i vjerskih različitosti, seksualne i rodne diskriminacije, diskriminacije osoba s invaliditetom i teškoćama u razvoju pa sve do nedostatka empatije i komunikacijskih vještina među njima samima, ali i među odraslima. Osvrnuli su se i na globalne probleme, od rasizma do klimatskih promjena i važnosti brige o našem okolišu. Iako su u svojim radovima pokazali koliko ih netolerancija i predrasude s kojima su okruženi rastužuju, istovremenu su ponudili i kreativna rješenja kako svijet učiniti ljepšim mjestom za sve nas, ali i generacije koje dolaze.

Za rad u kategoriji Društveno angažirani rad pod naslovom „Užasi crnog rasizma“  dobila je učenica   Barbara Ružičić, 8. razred iz OŠ Mladost, Jakšić. Mentorica joj je bila Ančica Eđed
PORUKA RADA: Svatko ima svoja prava bez obzira na boju, rasu, religiju, seksualnu orijentaciju … Svi smo ovdje s razlogom. Poštujmo to i nastavimo živjeti u zahvalnosti i miru!
 

Popis svih nagrađenih radova možete pronaći na
mrežnim stranicama Foruma za slobodu odgoja.

Prometna nesreća s materijalnom štetom

U četvrtak 14. studenoga 2019. oko 7.45 sati u mjestu Vidovci u Ulici Stjepana Radića, 31-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom marke „Chrysler“, požeških registarskih oznaka, uslijed neprilagođene brzine izgubila je nadzor nad vozilom i sletjela u putni kanal te udarila u kuću u vlasništvu 60-godišnjaka. Vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja izazivanje prometne nesreće.

I ovog vikenda pojačane mjere u prometu

S ciljem osiguranja povoljnijeg stanja sigurnosti cestovnog prometa na području  cijele Republike Hrvatske, pa tako i na području koje sigurnosno pokriva Policijska uprava požeško-slavonska, tijekom nastupajućeg vikenda pojačano će se provoditi nadzor sudionika u prometu. Posebno će se nadzirati i sankcionirati vožnja pod utjecajem alkohola, vožnja nedopuštenom brzinom, nepropisno korištenje mobitela tijekom vožnje, te korištenje sigurnosnog pojasa u vozilima, ali i svi ostali prekršaji u cestovnom prometu. Isto tako ciljano će se provoditi nadzor recidivista odnosno višestrukih počinitelja prekršaja prema kojima će se primjenjivati sve zakonom propisane mjere.

Od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine propisana je obaveza korištenja zimske opreme sukladno Odluci o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta.

Statističko praćenje broja prometnih nesreća iz godine u godinu pokazuje da se upravo u studenom i prosincu kao mjesecu božićnih i novogodišnjih blagdana i prazničnog raspoloženja, odnosno povećanog konzumiranja alkohola, povećanog kretanja pješaka, odlaska građana na godišnje odmore, dolaska naših državljana koji su na privremenom radu u inozemstvu i općenito povećanog domaćeg, ali i tranzitnog prometa na cestama, povećava i broj prometnih nesreća i stradavanja.

Navedenom dodatno doprinose i prometno nepovoljne vremenske prilike kakve se očekuju i ovog vikenda, odnosno promjenjive vremenske prilike s tmurnim, vjetrovitim i kišnim razdobljima.

Pritom posebice podsjećamo na odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojom je propisano kako za vrijeme vožnje danju na motornim vozilima, u razdoblju od 1. studenog do 31. ožujka naredne godine, moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla.

U takvim okolnostima kolnik postaje mokar, klizav i hladniji zbog čega je i prianjanje pneumatika na podlogu otežano, produžava se zaustavni put prilikom kočenja, odnosno na takvom kolniku vrlo lako može doći od gubitka kontrole nad vozilom.

Stoga je potrebno prije vožnje u takvim uvjetima dodatno provjeriti tehničku ispravnost vozila kojim upravljate, a posebice stanje i ispravnost pneumatika na vozilu. Jednako tako, potrebno je voditi računa i o velikim temperaturnim razlikama između dnevnih i noćnih temperatura kada je kolnik hladniji, odnosno temperaturnim razlikama u različitim regijama kroz koje prolazite.

Također podsjećamo na propisanu obavezu korištenja zimske opreme u razdoblju od 15. studenoga tekuće godine do 15. travnja iduće godine, sukladno Odluci o obaveznoj uporabi zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj („NN“ br. 145/13). Obavezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske. U zimske dionice javnih cesta ulazi 839,2 km autocesta i 1523,3 km državnih i županijskih cesta te 68,1 km državnih cesta za tranzitni promet iz luka Vukovar, Osijek, odnosno luke i rafinerije Sisak.