Frustracija zbog ograničavanja socijalnih kontakta i izlazaka, osjećaj usamljenosti, zabrinutost oko završetka školske godine i mature, prevelik stupanj kritike odraslih u odnosu na odgovornost mladih, ali i strah od zaraze za članove svojih obitelji samo su neki od problema s kojima se susreću mladi u Hrvatskoj tijekom pandemije koronavirusa.

Saznanja su to dobivena putem video konferencija, te kontaktom s predstavnicima mladih srednjoškolske dobi, koje su zajedničkim angažmanom proveli Središnji državni ured za demografiju i mlade i Hrvatska psihološka komora.

Namjera je bila saznati s kojim se poteškoćama susreću mladi u ovom vremenu, kako se mentalno nose s ograničenjem socijalnih kontakata, kako oni vide svoju ulogu u sprječavanju širenja koronavirusa, te što im je potrebno za savladavanje trenutne situacije.

Mladi iz srednjih škola iz raznih dijelova Republike Hrvatske istaknuli su i kako imaju  potrebu za razgovorima o mentalnom zdravlju sa stručnom službom škola na satovima razrednika, ali i da im većini nije ugodno tražiti izravnu pomoć za svoja psihička stanja. Većina ih je navela kako bi se anonimno javili i potražili psihološku pomoć stručnjaka jer među prijateljima osjete kako se mladi teško nose u okolnostima izazvanim koronavirusom.

" Svjesni situacije koje je pred mlade u Hrvatskoj stavila pandemija koronavirusa, te izazova koje je donijelo "novo normalno" željeli smo doznati koji su njihovi najveći problemi, te dobiti izravna saznanja o utjecaju pandemije na njihove živote i mentalno zdravlje. Uvidjeli smo potrebu za sustavnom i stručnom podrškom mladima, te se u suradnji sa Hrvatskom psihološkom komorom pokreću linije za telefonsko savjetovanje mladih. Radi se o sveukupno 21 liniji koje će biti otvorene u 20 hrvatskih županija i gradu Zagrebu unutar projekta "Brini o sebi – Budi dobro – Proživi Covid". Mladima želimo poručiti kako ih razumijemo, te se nadamo da će im ovaj vid podrške biti jedan od načina za lakše prebrođivanje trenutačne situacije." – poručila je državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić. 

Kupci aranžmana počeli su dobivati odbijenice, bez ikakvog obrazloženja, unatoč naputku Nacionalnog stožera civilne zaštite -

Udruga Glas poduzetnika prošli tjedan poslala je dopis Vladi Republike Hrvatske i Nacionalnom stožeru civilne zaštite u kojemu smo opisali probleme koje hotelijeri imaju zbog uvođenja novih mjera ograničavanja kretanja. Naime, hotelijeri su bili zabrinuti zbog mogućnosti naplate unaprijed dogovorenih aranžmana te zbog pitanja propusnica koje bi njihovi gosti trebali dobiti. Nacionalni stožer civilne zaštite nakon našeg dopisa izdao je jasan naputak u kojemu stoji da gosti hotela moraju dobiti propusnice.

Međutim, jučer i danas javljaju nam se mnogobrojni hotelijeri koji su iznenađeni činjenicom da njihovi gosti ne mogu dobiti propusnice. Ponavljamo, Nacionalni stožer civilne zaštite donio je jasan naputak u kojem je navedeno da će za sve kupljene aranžmane do 22. prosinca u ponoć biti izdana E-Propusnica. S obzirom na tu činjenicu, hotelijeri, ali i svi oni koji su prodavali turističke aranžmane očekivali su da će Vlada RH poštovati svoj dio dogovora.

Kupci aranžmana su jučer i danas počeli dobivati odbijenice, bez obrazloženja. Mnogi od njih traže i povrat novca, što za hotele predstavlja ogromnu štetu. Smatramo kako nije potrebno podsjećati na činjenicu da je ljetna sezona bila izuzetno slaba u usporedbi s prošlim godinama. Većina djelatnosti je samo zbog toga izgubila značajan dio prometa, a dočekala ih je još teža zima. Ipak, moramo istaknuti da su hoteli upravo u doba pandemije uložili u svoje poslovanje. Naime, uložilo se u kreiranje različitih ponuda te u promociju kako bi privukli domaće i strane goste. Mnogobrojni gosti su upravo zbog toga rezervirali smještaje u hotelima u ovom razdoblju.

Bitno je istaknuti da hoteli nisu zatvoreni i da se u njima poštuju sve epidemiološke mjere. Stoga smatramo da gosti imaju pravo iskoristiti aranžmane koje su platili. Doista ne razumijemo koji je razlog da se gostima koji imaju rezervaciju ne izdaju E-Propusnice.

“Ako Vlada RH ne izda E-Propusnice svima onima koji su na vrijeme rezervirali i platili smještaj u hotelu ili apartmanu, kao i kupili aranžman preko putničke agencije, a za vrijeme predstojećih praznika, hotelijeri i putničke agencije će imati pravo tužiti državu i tražiti nadoknadu štete te vjerujem da će navedenu odštetu u cijelosti i dobiti.“ – rekao je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.

U suprotnom, smatramo da ako se gostima ne izdaju E-Propusnice, hotele treba obeštetiti zbog činjenice da su s novim mjerama njihovi gosti spriječeni koristiti svoje aranžmane. Ako se to ne učini hoteli će izgubiti veliki dio zarade koji bi im omogućio da nastave s poslovanjem.

Osim toga, smatramo da je doista nekorektno što poslodavci ne mogu tražiti propusnice za svoje zaposlenike. Poslovni zahtjevi za propusnice se odbijaju, što izuzetno šteti gospodarstvu. Mnogobrojni članovi javljaju nam se jer ne mogu otići iz jedne županije u drugu kako bi dovršili projekte. Preko noći je mnogim djelatnostima zabranjen rad, a ističemo i da mnogi ne mogu svoje poslove obavljati od kuće. Primjerice, građevinski sektor zasigurno svoj posao ne može obavljati od kuće, a postoje slučajevi u kojima im se, odbijanjem propusnica, onemogućuje rad. Ako se poštuju epidemiološke mjere i održavanje distance, Vlada Republike Hrvatske trebala je određene djelatnosti izuzeti iz zabrane kretanja između županija.

Također, mnogi građani imaju kuće i vikendice u drugim županijama te ne mogu dobiti propusnice. Smatramo da građani moraju dobiti propusnice za vlastite objekte u drugim županijama jer im se mora omogućiti pristup njihovom vlasništvu.

„U prvih nekoliko dana pojavilo se puno problema s izdavanjem E-Propusnica koje su nam prijavili brojni naši članovi.  Problemi su različiti, županijski stožeri imaju različite kriterije izdavanja propusnica, zahtjevi se ne obrađuju po nekoliko dana, na neke kontakt brojeve i mailove nema odgovora, poslodavci ne mogu tražiti propusnice za svoje zaposlenike, poslovni zahtjevi se propusnice se često odbijaju bez razloga, ljudi ne mogu dobiti propusnice za otići u vlastite kuće u drugoj županiji i mnogi drugi slučajevi.“ – rekao je Dražen Oreščanin, izvršni direktor udruge Glas poduzetnika. 

U srijedu 23. prosinca 2020. na području Požege, 39-godišnjakinja je policijskim službenicima predala pištolj i streljivo koji su izuzeti i pohranjeni u prostorije policije do uništenja.

Apeliramo na sve građane koji još negdje u svojim domovima čuvaju ili skrivaju ilegalno oružje ili eksplozivna sredstva da pozivom na broj 192 učine prvi korak prema dragovoljnoj predaji oružja bez sankcija.

U prometnoj nesreći ozlijeđene dvije osobe

U srijedu 23. prosinca 2020. oko 20.40 sati u mjestu Pavlovci, 26-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola u organizmu u koncentraciji od 1,92 promila upravljao osobnim automobilom marke „Audi“, požeških registarskih oznaka, prešao je vozilom na lijevu stranu kolnika te udario u traktor marke „IMT“, požeških registarskih oznaka, kojim je iz suprotnog smjera prije stjecanja prava na upravljanje i pod utjecajem alkohola od 1,67 promila upravljao 61-godišnjak. U prometnoj nesreći 26-godišnjak i 61-godišnjak su lakše ozlijeđeni, a protiv obojice slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 

Upravljao vozilom pod utjecajem alkohola od 2,12 promila

U srijedu 23. prosinca 2020. oko 13.15 sati u mjestu Kusonje, policijski službenici su prilikom kontrole prometa zatekli 62-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 2,12 promila upravljao osobnim automobilom marke „Fiat“, daruvarskih registarskih oznaka. Budući da je 62-godišnjak višestruki počinitelj prometnih prekršaja u prometu uhićen je i smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja te će biti priveden u Prekršajni odjel Općinskog suda u Bjelovaru i protiv njega slijedi optužni prijedlog.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 575 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 542 osobe nalazi se u kućnoj izolaciji, a 33 osobe su hospitalizirane. U samoizolaciji se nalazi 1.388 osoba, a ukupno je testirano 22.489 osoba. Na posljednjem testiranju obrađen je 221 uzorak, od kojih je 25 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

KAPTOL - Općinsko vijeće Općine Kaptol održalo je dana 21. prosinca svoju 27. sjednicu te ujedno i posljednju sjednicu ove godine. Dnevni red brojao je čak 31 točku, a svakako dvije najvažnije bile su II. Izmjene i dopune proračuna Općine Kaptol za 2020. te Proračun Općine Kaptol za 2021. godinu. Izmjenama i dopunama proračuna, uravnoteženi su prihodi i rashodi te je proračun za 2020. svedene na oko 13.000.00,00 kn. Planom proračuna za 2021. godinu proračunski prihodi planirani su na iznos od oko 15.000.000,00 kn dok su rashodi planirani na iznos od 14.200.000,00 kn. Najznačajniji rashodi planirani za 2021. su: Izgradnja reciklažnog dvorišta u Kaptolu 4.000.000,00 kn, Modernizacija trga u Kaptolu 1.500.00,00 kn, sufinanciranje izgradnje kanalizacijske mreže u Komarovcima i Alilovcima, sufinanciranje izgradnje pješačke staze u Požeškoj ulici u Kaptolu, uređenje gospodarske zone u Novim Bešincima (cesta, vodovod i kanalizacija), proširenje vrtića u Kaptolu, te izrada monografije. Vijećnici su usvojili i odluke koje se odnose na davanja i pomoć građanima tako da će se i u 2021. sufinancirati vrtić onoj djeci koja zbog manjka prostora ne budu primljena u vrtić u Kaptolu, isplaćivat će se i novčane naknade za novorođenu djecu (za prvo dijete 1.000,00 kn, za drugo 2.000,00, idt. Planirana su sredstva za kupnju radnih bilježnica za svu djecu osnovne škole, sredstva za stipendije, sredstva za sufinanciranje prijevoza učenika u srednje škole, te sredstva za poticanje zapošljavanja i sredstva za osjemenjivanje krava.

Prometna problematika

U utorak 22. prosinca 2020. oko 15.30 sati u Pleternici u Ulici kralja Zvonimira, nepoznati vozač je nepoznatim vozilom sišao s kolnika na putnu bankinu i travnatu površinu te udario u prometni znak. Nakon prometne nesreće nepoznati vozač je napustio mjesto događaja, a da nije ostavio svoje podatke niti podatke o vozilu kojim je upravljao. Policijski službenici tragaju za počiniteljem.

Požar

U utorak, 22. prosinca 2020. oko 19.10 sati u Požegi u Majurskoj ulici u obiteljskoj kući, 35-godišnjakinja je bez nadzora na štednjaku ostavila posudu s uljem prilikom čega je došlo zapaljenja ulja i požara koji se proširio na tavanski prostor kuće.

Požar su gasili vatrogasci, 4 djelatnika  JVP grada Požega s navalnim vozilom i vatrogasnim ljestvama, budući se požar širio na krovište kuće. Požar je uspješno ugašen.

FOTO JVP grada Požega

Pronašla ručnu bombu u dvorištu

U utorak 22. prosinca 2020. oko 8.45 sati u Pakracu u Ulici 30. svibnja, 63-godišnjakinja je prilikom radova u dvorištu pronašla ručnu bombu za koju je utvrđeno da je zaostala iz Domovinskog rata. Navedenu bombu je izuzeo policijski službenik za protueksplozijsku zaštitu i pohranio u prostorije policije do uništenja.

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 555 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 519 osoba nalazi se u kućnoj izolaciji, a 36 osoba je hospitalizirano. U samoizolaciji se nalazi 1.339 osoba, a ukupno je testirano 22.268 osoba. Na posljednjem testiranju obrađeno je 266 uzoraka, od kojih je 48 pozitivnih.

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Posjete i ulazak u socijalne ustanove kao što su domovi za stare i nemoćne, do daljnjega su ukinute, domovi zdravlja funkcioniraju tako da će se obavljati mjerenje temperature i dezinficiranje na ulazu, za sve ostale slučajeve postoje obiteljski liječnici te se svakako apelira na građane da odgode manje važne preglede.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 03. srpnja ponovno je aktivirana COVID ambulanta u Požegi s radnim vremenom od 08,00 do 20,00 sati, na adresi Matije Gupca 10. Kontaktni broj ambulante: 095/340-0019

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe  098/9829-204

BISKUPOVA BOŽIĆNA PORUKA 2020.  -

 Trenutačne izvanredne okolnosti zbog virusne ugroze pomogle su mi da dublje shvatim poruku zapisa evanđelista Luke o Isusovu rođenju i pronađem odgovor na pitanje koje me ponešto mučilo: Kako slaviti Božić u sadašnjim brojnim ograničenjima i biti vjernik u doba pandemije?

Božićno djetešce u bolesničkom krevetu 

1. U prijašnjim božićnim slavljima pozornost mi je privlačio evanđeoski opis samog djetešca Isusa, Marije i Josipa, pastira i anđela, nebeskog svjetla i navještaja radosti. Međutim, čitajući ga u uvjetima ugroze koronavirusom, otkrio sam koliko je aktualna tvrdnja sv. Luke da „za njih nije bilo mjesta u svratištu“ (Lk 2, 7), napose kad sam je povezao s Isusovom izjavom: „Što god učiniste jednomu od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25, 40) te s Njegovom žrtvom na križu. Spoznao sam da ovoga Božića Isus na svoj način leži na bolničkim krevetima oboljelih od Covida 19. Evanđeoski zapis o tome kako za Isusa, Josipa i Mariju nije bilo mjesta u betlehemskom svratištu dobio je za mene posebno značenje pred činjenicom velikog broja zaraženih i oboljelih kod nas i pitanjem hoćemo li ih moći sve smjestiti u bolnice, sadašnja najvažnija svratišta za ugrožene osobe u našoj domovini. Na temelju tog jednostavnog a snažnog evanđeoskog prikaza jasnije sam razumio kako mnoga ljudska srca zbog omalovažavanja opasnosti zaraze koronavirusom i uvjeravanja da ne postoji nikakva ugroza, jer je to navodno sve obična prijevara, nisu sposobna biti svratišta samilosti, suosjećanja, spremnosti na žrtvu za bolesne, za nastojanja oko provođenja pandemijskih mjera kako bismo se svi zaštitili od zaraze.

        Vjerom prepoznati dubinu pandemijskog zbivanja

2. Ovogodišnji Božić potiče nas da budnom vjerom pristupimo onomu što nam se ovih dana događa te se poklonimo Isusu Kristu svojim konkretnim ponašanjem prema osobama koje su zaražene i boluju od Covida 19. Božić usmjerava našu vjerničku pozornost i osjetljivost također prema preminulima i njihovim najbližima, prema provoditeljima mjera očuvanja od zaraze, a napose zdravstvenim djelatnicima koji danonoćno u bolnicama ne štede sebe, nego se izvanrednom požrtvovnošću brinu o bolesnima i sve čine da pobijede smrtonosni virus. S pravom u njima možemo nazreti anđele koji silaze s neba kako bi navijestili radosnu vijest da je s nama, napose u bolesnicima, prisutan Sin Očev koji je na sebe preuzeo ljudske boli i smrt. Žrtva i brižnost bolničkog osoblja svjedoči da zadnju riječ ima Ljubav koju je Isus unio u našu prolaznost te su svi patnici na nedokučiv Božji način dionici pobjede te iste Ljubavi, Slave Božje, objavljene u siromaštvu betlehemske štalice.

Pastiri pokraj bolničkih kreveta

3. Medicinski su djelatnici i svojevrsni pastiri pokraj bolesničkih kreveta, tih suvremenih jaslica u kojima trpi sâm Isus Krist. Oni svjedoče da onda kad nestanu sve mogućnosti bolničkog, medicinskog i svakog drugog ljudskog svratišta i pomoći, naši bolesnici ostaju smješteni u Božje samilosno srce, očitovano u Isusu Kristu i Njegovoj ljubavi na križu, kao jedinoj pobjedničkoj snazi u našim najtežim životnim stanjima. Osim toga uvjeren sam kako ovoga Božića i naša ograničenost na obiteljski krug krije u sebi neke duboke dimenzije ljudskog postojanja koje valja vjernički otkriti. Zajedničkom molitvom možemo u svoje domove i srca unijeti Božju blizinu, moćnu oživjeti međusobno razumijevanje i plemenitost. Tako osnaženi bit ćemo jači od svih postavljenih granica i omogućiti da se unatoč svemu i ove godine iskreno radujemo Božiću, snazi nikad uskraćene Božje neizmjerne ljubavi za nas u Isusu Kristu. U vjerničkom iskustvu otajstva svjetla, zasinulog u Betlehemu, koje i u sadašnjim teškim okolnostima čovječanstva pobjeđuje mrak, od srca vam svima želim sretan Božić i blagoslovljenu 2021. godinu!

Protupandemijske mjere i ograničenja  euharistijskih slavlja

4. Mogao bi netko pomisliti kako sam se u navedenom socijalnom pristupu Božiću odrekao svoga katoličkog identiteta za koji je ključan Isusov nalog na posljednjoj večeri: „Uzmite i jedite, uzmite i pijte – činite to meni na spomen“(usp. Mt 26, 26; Mk 14, 22; 1Kor 11, 25)povezan i s dolaskom na misu polnoćku i sudjelovanjem na božićnom euharistijskom slavlju. Važnost navedene liturgijske sastavnice proslave Božića obrazložio je II. vatikanski sabor tvrdnjom da je Euharistija „izvor i vrhunac cijeloga kršćanskog života“ (LG 11) iz kojega proistječe sva snaga Crkve (usp. SC 10) i po kojoj se ona očituje i ostvaruje. A Zakonik kanonskog prava o njoj kaže: „Euharistijska žrtva, spomen-čin Gospodnje smrti i uskrsnuća, u kojoj se ovjekovječuje žrtva križa, vrhunac je i izvor svega bogoštovlja i kršćanskog života, kojom se označuje i ostvaruje jedinstvo Božjeg naroda i dovršava izgradnja Tijela Kristova“ (kanon 897).

 Ograničenja postavljena kod nas ovih dana za euharistijska slavlja i samu proslavu Božića zaoštrila su pitanje: Kako biti vjernik u doba pandemije? Nacionalni stožer civilne zaštite i hrvatska Vlada zaslužuju svaku pohvalu i zahvalu za sve što čine da očuvaju zdravlje hrvatskih građana i organiziraju zdravstveni sustav u teškim okolnostima. No, epidemiološki stručnjaci i javni politički dužnosnici u donošenju mjera polaze gotovo isključivo od zdravstvenog i gospodarskog kriterija, stavljajući kršćane u nezavidan položaj. Oni se upuštaju u područje vjere za koje nisu mjerodavni kad sudjelovanje vjernika na euharistijskom slavlju u crkvi stavljaju u istu ravan s odlaskom građana u trgovine, poduzeća, škole, gostionice, kafiće, teretane, te od crkvenih službenika i drugih vjernika očekuju da provode iste ili slične mjere u crkvi i na svetim slavljima kao i u navedenim ustanovama. Ovdje se ne radi samo o pitanju ograničavanja broja vjernika na svetoj misi, nego o daleko dubljem problemu mogućnosti kršćana da i u sadašnjim okolnostima ostvaruju svoj vjernički identitet u Crkvi kao ustanovi božanskog podrijetla. Ako ponajprije zbog psiholoških razloga smatramo da se djeca i mladi trebaju u sadašnjim okolnostima okupljati u školi na nastavi, vjernicima se zbog istih, ali i spomenutih viših razloga ne bi smjelo ograničavati sudjelovanje na svetoj misi u crkvi. Zbog primjene navedenih mjera na Crkvu, bez poštivanja njezine specifičnosti, nemali broj katolika ima bojazan mudrog Gamalijela kad je odvraćao židovske prvake da ne zabranjuju apostolima djelovati u ime Isusovo: „da se i s Bogom u ratu ne nađemo“ (Dj 5, 39).

Mjerodavnost vjere i stručni pristup pandemiji

5. Miješanje javnih dužnosnika u vjerske kompetencije nazire se i u njihovim mjerama kojima određuju ili preporučuju vrijeme u koje će se slaviti božićna misa polnoćka, koliko će vjernika na njoj sudjelovati i kako će biti u crkvi raspoređeni, što će se i kako pjevati, koliko će sveto slavlje vremenski trajati, kako će duga biti homilija, na koji se način vjernici trebaju pričešćivati. Sve navedeno očituje kako nije bilo dovoljne i kvalitetne komunikacije između Hrvatske biskupske konferencije i javnih dužnosnika o crkvenoj i vjerničkoj specifičnosti u trenutačnom izvanrednom stanju. Pri donošenju mjera koje se odnose na vjernike i na liturgijska slavlja nije se posvema pridržavalo autonomije znanstvene struke i autonomije Crkve u njezinu vjerskom poslanju niti pravila II. vatikanskog sabora (usp. SC 22) na koje je podsjetila Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata u svom Pismu od 15. kolovoza ove godine kada je ustvrdila: „Liturgijski propisi nisu područje na kojem građanske vlasti mogu vršiti svoju zakonodavnu vlast, već samo nadležne crkvene vlasti.“ Valjalo bi učiniti kod nas sve što je potrebno kako bi se potpunije ostvarila odredba spomenutog Pisma Kongregacije za bogoštovlje: „Dužna pozornost na pridržavanje higijenskih i sigurnosnih mjera ne smije dovesti do sterilizacije gestâ i obredâ te u vjernicima, pa i na nesvjestan način, pobuđivati strah i nesigurnost. Povjerava se razboritom, ali odlučnom, djelovanju biskupâ da javne vlasti ne označavaju sudjelovanje vjernika u slavljenju Euharistije tek kao neko 'okupljanje' i da ono ne bude izjednačeno ili čak smatrano manje važnim od okupljanja u rekreativne svrhe.“ Taj je zahtjev to opravdaniji zato što crkvena okupljanja kod nas do sada nisu bila izvorom značajnijih žarišta zaraze. Poštivanje specifičnosti Crkve i vjerničkog identiteta ne znači njihovo privilegiranje, kako to pokatkad nazivaju određeni krugovi u našem društvu. Na to upozorava ovih dana i Trajni odbor Komisije biskupskih konferencija Europske unije u dokumentu koji se osvrće na upute Europske komisije o slavljenju ovogodišnjih božićnih blagdana od 2. prosinca 2020. Dokument podsjeća javne dužnosnike na obvezu izvršavanja članka 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unijepo kojem je „ključno savjetovati se s Crkvama i religijskim zajednicama kad se razmatraju pitanja koja u dokumentima Europske unije imaju vjerski karakter“.

Poštivanje vjerničkog identiteta

6. Smatram uputnim u ovim razmišljanjima spomenuti temelj vjerničke i crkvene specifičnosti, koju bi u sadašnjim okolnostima trebalo poštivati. U vrijeme svoga teološkog studija s nemalim oduševljenjem slušao sam izlaganja profesora fundamentalne teologije koji nam je tumačio kako kršćanstvo nije religija nego vjera. Ilustrirao nam je to na primjeru rasprave zapisane u evanđelju koju je Ivan Krstitelj vodio sa Židovima o Isusu i njegovog odlučnog uvjeravanja: „Tko odozgor dolazi, on je iznad sviju, tko je sa zemlje, zemaljski je i zemaljski govori. Tko dolazi s neba, on je iznad sviju, što je vidio i čuo – za to svjedoči“ (Iv 3, 31–32). I završava tvrdnjom: „Tko vjeruje u Sina, ima vječni život: a tko neće da vjeruje u Sina, neće vidjeti života: gnjev Božji ostaje na njemu“ (Iv 3, 36). Još je upečatljivija  izravna Isusova riječ: „Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke“ (Iv 6, 51). Kršćanstvo je prihvaćanje onoga što je Bog objavio, vjera u ono što dolazi odozgor, opredjeljenje za vjerno življenje u skladu s Božjom objavom u Isusu Kristu i ostvarivanje vlastitog identiteta tim putem. Vjera nije jedna od aktivnosti, neko usputno zanimanje, radni zadatak, nego cjeloživotni identitet određene osobe, vrijednosno opredjeljenje za Isusa Krista i njegovo evanđelje, smisao u koji je netko uložio cijelu egzistenciju, ne privremeno nego za vječnost. Kršćanin se stoga trajno nalazi pred pitanjem koje su postavili apostoli židovskim prvacima: „Sudite je li pred Bogom pravo slušati radije vas nego Boga?“ (Dj 4, 19). Živjeti u društvu sukladno svojem vjerničkom identitetu nije pitanje samo ljudskih sloboda ili prava koja netko može ograničiti zbog određenih zemaljskih ciljeva, nego stvar dobro oblikovane savjesti koju moramo uvijek slijediti i na koju nitko nema pravo vršiti nasilje. Uz priziv savjesti u moralnim pitanjima, mnogi su kršćani stoga to isto činili i s obzirom na svoju vjeru. Ovakav njihov stav nije slijepi fundamentalizam ili fanatizam, nego razumski obrazloženo opredjeljenje dosljednog životnog svjedočenja sustava vrijednosti vlastitog vjerskog identiteta, kojem su brojni kršćani tijekom povijesti bili vjerni sve do mučeništva.

Sudjelovanje na misi i pitanje savjesti

7. Zacijelo bi odgovorni društveni čimbenici u našem društvu pri donošenju odluka ili preporuka vezanih uz vjerničko sudjelovanje u crkvi na svetim slavljima u vrijeme zaraze trebali imati na umu da obustavama ili ograničavanjima okupljanja zadiru u područje savjesti te se zapitati je li mogu očekivati od biskupa, svećenika i drugih vjernika da provode odredbe koje su u suprotnosti s njihovim vjerničkim identitetom. Naime, crkvenim službenicima zadaća je okupljati vjernike u crkvi, a ne ograničavati njihov dolazak te onaj tko izdaje propise vezane uz to pitanje treba provjeriti jesu li oni realni i provedivi. To se odnosi i na slučajeve kad javni dužnosnici donose preporuke o tome što će se pjevati u liturgijskim slavljima, kako će se vršiti neki liturgijski čini, koliko će vjernika biti u crkvi i kako će se ondje ponašati, kad određuju prenošenje svetih slavlja putem digitalnih medija te očekuju da ih biskupi oblikuju u odredbe, a svećenici provode. Crkveni službenici imaju poslanje promicati slavu Božju i služiti joj, a ne odvraćati vjernike od dolaska na sveta slavlja niti ih ograničavati, zabranjivati pjevanje ili bilo što drugo što im je obveza prema Bogu. U tom slučaju zavrijedili bi Isusov prijekor: „Napustili ste zapovijed Božju, a držite se predaje ljudske“ (Mk 7,8). Sudjelovanje na svetoj misi nije disciplinsko, pravno ili samo moralno pitanje, nego identitetsko pitanje svakog vjernika te ga crkveni službenici nemaju pravo osloboditi od toga da živi u skladu s bîti svoje vjere, na isti način kao što ih mogu odriješiti od disciplinske obveze posta i drugih vjerskih dužnosti iste vrste. O tome može odlučiti samo vjernik po vlastitoj savjesti, provjerivši je li to za njega moguće ili nemoguće, je li spriječen to ostvariti ili nije. 

          Mjere sigurnosti i duhovni imunitet

8. Kako bi se izbjeglo zalaženje javnih dužnosnika na područje mjerodavnosti vjere u oblikovanju protupandemijskih mjera, bilo bi mudro među epidemiološke i druge stručnjake koji ih donose uključiti i stručnjake za pitanja vjerskog identiteta. Naime, u vrijeme kad je ljudima potrebna posebna duhovna snaga koja pridonosi njihovu cjelovitom imunitetu, ne bismo se smjeli olako odreći dobrobiti kojoj pridonosi Crkva.

Ovo božićno razmišljanje o mogućnosti biti vjernik u doba pandemije ne želi ni najmanje obezvrijediti mjere koje se poduzimaju za obranu od zaraze koronavirusom i obeshrabriti ljude da ih provode, među ostalim i cijepljenjem koje će uskoro biti omogućeno, nego se zauzima da se pri tom poštuje specifičnost Crkve, kao što se to s pravom čini s bolnicama, školama, trgovinama i drugim ustanovama bitnima za naš život i društvenu zajednicu. Osim toga, navedenom razmišljanju cilj je potaknuti katolike i sve druge dobronamjerne građane da u oblikovanju javnog mnijenja o pitanjima vezanima za zarazu koronavirusom uključe i vjernička mjerila u skladu s načelom koje smo zastupali od početka ugroze koronavirusom: „Ništa vjerničkog ne dokidati, nego prilagoditi.“ Katolik se zacijelo može tako prilagoditi poštivanju mjera protiv zaraze koronavirusom da se ne odrekne svoga vjerničkog identiteta i da to od njega nitko ne zahtijeva zbog bilo kojeg razloga.

Molim Božji blagoslov za sve vjernike da u ovo izvanredno vrijeme ne oslabe u svojoj pripadnosti Bogu i Crkvi, nego u božićnom otajstvu pronađu nadahnuće i ohrabrenje za obnovljenu vjernost Bogu kojem su povjerili svoju sudbinu.

Uz srdačan pozdrav u Gospodinu –

vaš požeški biskup Antun