
Lana
Ramsko silo po 12. puta okupilo veliki broj iseljenih Ramaca, ali i gostiju iz Rame
TRADICIONALNI SUSRET ISELJENIH RAMLJAKA U JAKŠIĆU U ORGANIZACIJI RAMSKE ZAJEDNICE POŽEGA -
JAKŠIĆ - Po 12. puta Ramska zajednica iz Požege organizirala je svoju tradicionalnu i običajnu priredbu “Ramsko silo” koja je okupila više od 400 posjetitelja i uzvanika u dvorani Honda u Jakšiću. Ramskom silu prethodila je svečana sveta misa u župnoj crkvi sv. Barbare u Jakšiću koju je predvodio ramski gvardijan fra Andrija Jozić u slavlju sa mjesnim župnikom vlč. Tihomirom Bilešićem.
Cjelovečernje druženje je nastavljeno u dvorani Honda u Jakšiću na početku kojeg je sve goste i uzvanike pozdravio predsjednik Ramske zajednice Požega Dragan Kapčević. Riječi pozdrava i dobrodošlice svima je uputio i načelnik općine Jakšić Ivica Kovačević, inače Ramski zet kojega su pozdravili svi posjetitelji.Ramsko silo posjetili su i Vedran Neferović, zamjenik požeško-slavonskog župana, Darko Puljašić, gradonačelnik grada Požege, Antonija Jozić i Domagoj Katić, gradonačelnica i njen zamjenik grada Pleternice, Ivica Potočanac, zamjenik načelnika općine Velika, Mile Barišić, zamjenik načelnika općine Jakšić, Josip Buleša, ministar iz BiH, delegacije Ramskih zajednica iz Bjelovara i Zagreba. Program je vodio nadahnuti voditelj iz Rame, Petar Pavlović Ćiro.
U kulturno-umjetničkom programu tijekom cijele večeri nastupali su tradicionalni svirači na guslama Tomislav Kovač Strukić iz Posušja i guslar Jerko koji je ovaj puta potegao iz Graca u Austriji. Ramsko silo ne bi bilo pravo da nije bilo i gange, a pjevale su ih najbolje u cijeloj BiH, članice ženske skupine Sv. Cecilije iz Duvna. Mušku gangu otpjevali su gangaši Koka, Čečur i Jerko. Nakon toga za zabavni dio bili su zaduženi glazbenici Majestic banda s solistom Draganom Kapčevićem.
Za dugogodišnji rad i doprinos u djelovanju Ramske zajednice Požega zaslužnim pojedincima uručene su zahvalnice i priznanja.Organizatori su priredili za zabavu i bogatu tombolu, a zabava je potrajala do jutarnjih sati.
Na jedinstvenom Trgu graševine orezali lozu, zalili starom graševinom i zapalili vatru za pečenje vincelovskog ražnja
KUTJEVO – Vincelovo i sv. Vinko proslavljen je i obilježen u svjetskom središtu graševine, na Trgu graševine u Kutjevu. Loza se orezala u pokaznom vinogradu u kojemu svaki kutjevački vinogradar ima zasađen svoj vinski trs. Svečanim orezivanjem loze koje su za ovu prigodu ukrašene slavonskim suhomesnatim delicijama, zbog želje da i vinski grozdovi budu veliki barem kao švargli, dugi kao kobasice, zaliveni su starom graševinom, ali i božjim blagoslovom započela je proslava Vincelova. Blagoslov na vinograde, vinogradare i sve okupljene posjetitelje dao je kapelan kutjevačke župe Dejan Ilić.
U orezivanju su se uz kutjevačke vinare Perak, Krauthaker, Tandara, Adžić, Sontaki, Mihalj, Soldo, Antunović, istakli i kutjevački gradonačelnik Josip Budimir, njegov zamjenik Ivica Malnar, predsjednik kutjevačkog gradskog vijeća Ivica Ribičić, predsjednik udruge Kutjevački vinari Ivan Grgić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Da ne bi oni koji nisu vični u orezivanju loze napravili štetu, oni su rezali samo do kobasica, a dalje uređenje loze prepustili su iskusnim vinogradarima.
Svečano je zapaljena i vincelovska vatra na kojoj su se mogli peći vincelovski štapovi sa slaninom i kobasicama, a uz kupnju čaše s natpisom „Vincelovo u Kutjevu“ osigurana je i besplatna degustacija vina na štandovima vinogradara. Uz vinogradare svoje štandove postavili su kutjevački i slavonski proizvođači hrane i pića, sireva, meda i drugih proizvoda. Sve su začinili mladi tamburaši De Gotho svojom tamburaškom svirkom, a organizatori su uz vincelovsku vatru priredili i nekoliko stolova s grijanjem na drva, što je omogućilo i dulji boravak i da se popije malo vrhunskog kutjevačkog vina. Na pozornici su im se kasnije pridružili i TS Paori pa je Kutjevčane graševina i tamburaška glazba odnijela u noć.
Uz požeško Vincelovo i delicije zeleno-plavo hrvatskih obrtnika degustirale tisuće Požežana
13. MANIFESTACIJA ZELENO-PLAVO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE I POŽEŠKO VINCELOVO ZAJEDNO –
POŽEGA - Po 13. puta održala se zajednička eno-gastro manifestacija Požeško Vincelovo i Zeleno-plavo na požeškom Trgu sv. Trojstva, a mirisi tradicionalnih vincelovskih jela miješali su se s mirisima Jadrana. Grad Požega i TZ grada Požega s Obrtničkom komorom Požeško-slavonske županije i Udruženjem obrtnika Požega uspjeli su na požeškom trgu okupiti veliki broj, čak 29 Udruženja obrtnika i 14 Obrtničkih komora županija. Posebno su za Požežane bile interesantne one s jadranskih destinacija, koje su ispred svojih štandova privukle najveći broj Požežana i u redu se čekalo degustirati jadranske morske delicije. Bilo je tu ribe, morskih plodova, a najveći red je bio pred roštiljem zadarske i šibenske komore, gdje su tamošnji ugostitelji pripremali veliku jadransku tunu. Mnogi Požežani su po prvi puta probali jednu takvu deliciju, svi redom hvalili, tako da možemo reći da je akcija kroz „zeleno-plavo“ uspjela privući veliku pozornost, a hrana pripremana pod sloganom „Riba Hrvatske – jedi što vrijedi“ u potpunosti opravdala svoje postojanje.Ovo je bio do sada najveći skup obrtništva Hrvatske, ugostitelja jadranskih i kontinentalnih proizvođača hrane i pića kojih je u Požegu došlo oko 300 ugostitelja i djelatnika u obrtima.
U pečenju tune okušali su se i učenici Obrtničke škole Požega koje je vodila mentorica Andreja Drkulec, a njihov rad pohvalili su brojni Požežani koji su u dugom redu čekali svoj odrezak od tune. Da su zaista dobro odradili posao govori i činjenica da su pozvani da već ovo ljeto dođu raditi na zadarsko područje kod domaćih ugostitelja obrtnika.
Poseban pozdrav svim okupljenim Požežanima i kolegama obrtnicima na manifestaciji uputio je predsjednik Obrtničke komore požeške županije Ante Bilobrk, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec, pomoćnik ministra turizma Robert Pende, a svima ugodan provod poželjeli su kao domaćini, požeški gradonačelnik Darko Puljašić i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević. Istakli su potrebu organizacije ovakvih manifestacija i posebno povezivanje regija proizvođača hrane i vina te regije koja to sve plasira kroz turizam. Cijela manifestacija organizirana je upravo da se ta suradnja koja je uspostavljena prošlih godina još poboljša. Na zaista dobrim primjerima te suradnje može se krenuti i dalje, jer brojni morski ugostitelji su već uspostavili odlične kontakte s našim proizvođačima hrane, a posebno vina iz Požeštine, tako da proizvodi već putuju cijele godine. Novi oblik suradnje je da ugostitelji s Jadrana, sada u zimskim mjesecima kada nema sezone, koriste svoj godišnji odmor ovdje na kontinentu.
Uzvanici i gosti su zapalili i veliku vincelovsku vatru na požeškom trgu koju su složili članovi Odreda izviđača Požega. Na velikoj pozornici cijelo vrijeme posjetitelje su zabavljali tamburaši TS Posegana, a program je vodio Slavenko Čuljak.
Uz popularnog Joleta, brojne delicije, vola na ražnju i kutjevačka vina Vincelovo slavili do jutra
POSLOVNI PARTNERI I PRIJATELJI KUTJEVA D.D. PROSLAVILI VINCELOVO NA VINKOMIRU -
KUTJEVO – Tradicionalno, uvijek uoči Vincelova održi se velika vinogradarska proslava tvrtke Kutjevo d.d. na lokaciji Vile Vinkomir. Brojni poslovni partneri prije svega, prijatelji tvrtke tako se okupe na tradicionalnom orezivanju loze, blagoslovu vinograda i pozivu sv. Vinku da čuva vinograde i vinogradare ta da obilati urod. Uz blagoslov kutjevačkog kapelana Dejana Ilića, prve trsove loze orezali su, vlasnik Enver Moralić, predsjednik Uprave Zlatko Romić, članovi uprave Dino Galić i Boro Matijević, bivši predsjednik RH Stjepan Mesić, požeško-slavonski župan Alojz Tomašević, kutjevački gradonačelnik Josip Budimir i drugi. Trsovi su tradicionalno okićeni slavonskim suhomesnatim proizvodima, kobasicama, švarglima, kulenima, uz želju da grozdovi budu tako veliki kao švargl i kulen i tako dugi kao mesne kobasice. Orezivanje je prošlo uz pjesmu članova KUD Bektež, te postroj Povijesne postrojbe Trenkovi panduri iz Požege.
Proslava je nastavljena u velikom i svečanom šatoru pripremljenom za 1.000 uzvanika. na meniju su bila birana jela iz kuhinje Restorana Vinogradarstva Kutjeva d.d., a kao i uvijek za goste su bili priređeni i brojni specijaliteti, od šarana na rašljama, tradicionalnog vincelovskog štapa s kobasicom i slaninom, pečenih odojaka, janjića i jarića. No vrhunac gastronomske ponude bude i june na ražnju, ove godine teško 500 kg iz vlastitog uzgoja s stočarske farme Kutjeva d.d. Gosti su zaista uživali u gastronomskim delicijama kutjevačkog kraja, kušanju kraljice svih vina – kutjevačke vrhunske graševine i drugih samo biranih vina iz bogate ponude podruma Kutjeva d.d. Bogat zabavni program počeo je nastupomDyaco Benda iz Đakova, a u nastavku poznatog pjevača Joleta koji je zapalio dvoranu i podigao sve na noge. Nakon ponoći zasvirali su i Slavonski trubači, a Jole je ponovio drugi ciklus. Program je vodio Tarik Filipović a nešto prije ponoći dobili smo i pravi veliki vatromet na brdu Vinkomir.
Grad Požega je u 2019. godini isplatio više od 800 tisuća kuna subvencija
POŽEGA - Grad Požega je u 2019. godini pokrenuo program Poticanje malog gospodarstva te u sklopu programa subvencioniranje smještajnih kapaciteta na području grada Požege, zatim program Poticaji u poljoprivredi, program Poticanje zapošljavanja i razvoja poduzetništva i projekt Sufinanciranje izgradnje punionice električnih automobila.
Grad Požega je subvencionirao otvaranje smještajnih kapaciteta prema kategorizaciji samih smještajnih kapaciteta i to: 2.000,00 kn po ležaju za kvalitetu smještaja s dvije zvjezdice, 3.000,00 kn za kvalitetu smještaja s tri zvjezdice, 4.000,00 kn za kvalitetu smještaja s četiri zvjezdice i 5.000,00 za kvalitetu smještaja s pet zvjezdica.
U sklopu programa Poticaji u poljoprivredi subvencije su iznosile 160,00 kn po plotkinji za umjetno osjeminjavanje krmača i nazimica, 200,00 kn po plotkinji za umjetno osjeminjavanje goveda, 300,00 kn po kravi za poticanje uzgoja i držanja krava, 10,00 kuna po sadnici novozasađenog voćnjaka, odnosno 3,00 kn po loznom cijepu za novozasađene vinograde.
Razvoj poduzetništva se sufinancirao na način da su se sredstva u iznosu od 5.000,00 kn isplaćivala za otvaranje obrta, te iznos od 5.000,00 kn jednokratno za svaku novozaposlenu osobu i 20% bruto plaće prema ugovoru o radu novozaposlene osobe slijedećih 12 mjeseci.
Za Sufinanciranje izgradnje punionice električnih automobila isplaćivao se iznos od 30.000,00 kn po jednoj punionici.
Ukupan iznos isplaćenih poticaja prikazan je u slijedećoj tablici:
Naziv programa |
GODINA 2019. |
BROJ KORISNIKA |
IZNOS DODIJELJENIH SUBVENCIJA |
Poticanje malog gospodarstva |
Subvencioniranje smještajnih kapaciteta na području Grada Požege, ukupno 42 kreveta |
6 |
117.000,00 kn |
Poticanje zapošljavanja i razvoja poduzetništva |
Dodijeljene subvencije za otvaranje obrta i zapošljavanje u sklopu obrta – 40 novootvorenih obrta i 3 zaposlene osobe kod obrtnika |
43 |
228.902,18 kn |
Dodijeljene subvencije trgovačkim društvima za novozaposlene osobe – 22 novozaposlene osobe |
22 |
264.740,33 kn |
|
Poticanje zapošljavanja i razvoja poduzetništva |
Očuvanje stočarske proizvodnje – poticaj za uzgoj i držanje krava – 290 krava |
14 |
87.000,00 kn |
Subvencije za voćnjake |
1 |
18.000,00 kn |
|
Očuvanje stočarske proizvodnje – poticaj za uzgoj i držanje krava – 290 krava |
63.313,00 kn |
||
Sufinanciranje izgradnje punionice električnih automobila |
Sufinanciranje izgradnje punionice električnih automobila |
1 |
30.000,00 kn |
UKUPNO: |
87 |
808.955,51 kn |
Kulturne aktivnosti u osnovnoj školi u Brestovcu
BRESTOVAC - Učenici osnovne škole Dragutina Lermana u Brestovcu u suradnji s Općinom Brestovac sudjelovali su u EU projektu KRUG – KultuRa, Umjetnost i Građani. Program Četiri godišnja doba održan je u organizaciji Udruge Slama, a akademski kipar Nikola Faller, predsjednik Udruge Slama iz Osijeka održao je četiri radionice s učenicima: proljeće – Košnja trave, ljeto – Radionica slame, jesen – Grabljanje lišća, zima – Oblikovanje skulptura od leda. Provedene aktivnosti rezultirale su novim kulturnim događanjima na području Općine Brestovac. Provedbom radionica koordinirala je školska knjižničarka Ivana Rakonić Leskovar uz podršku načelnika Općine Brestovac Zdravka Mandića i ravnatelja OŠ Dragutina Lermana u Brestovcu Ante Majnarića, te Jadranka Krmpotić koja je u cijelom projektu koordinirala aktivnosti u općini Brestovac.
Ovog tjedna održana je posljednja radionica Skulpture od leda, te je projektna aktivnost u Brestovcu završena prezentacijom i evaluacijom ovog djela projekta. Učenici, oduševljeni materijalom i procesom modeliranja, uživali su u izradi skulptura od leda te izrazili želju za daljnjom suradnjom s akademskim kiparom Nikolom Fallerom, koji ih je oduševio svojom jednostavnošću i posebnim pristupom kiparstvu. Naime, Nikola Faller koristi isključivo prirodne materijale od kojih stvara umjetnička djela i vodi se land artom kao glavnom umjetničkom idejom. Kulturne aktivnosti u Brestovcu odvijale su se na otvorenim prostorima oko školske zgrade, a prezentirani su odlični umjetnički radovi koje su mogli razgledati svi stanovnici, ali i prolaznici.
Projekt KRUG – KultuRa, Umjetnost i Građani traje od 29.10.2018. do 29.4.2020. i namijenjen je članovima i zaposlenicima udruga, umjetničkih organizacija i zaposlenicima javnih ustanova u kulturi, a provodi na lokacijama Grada Zagreba, Brestovca, Splita i Labina.
Tijekom 18 mjeseci održane su razne edukativne radionice, projekcije filmova za slijepe osobe i za osobe s oštećenjem sluha. Provedeni su kulturni i umjetnički programi te razvijen model sudioničkog upravljanja u kulturi i aktivnosti podizanja javne svijesti u lokalnim zajednicama. Cilj projekta je jačanje kapaciteta u području sudioničkog upravljanja, programiranja, financiranja i planiranja u kulturi, a projektne aktivnosti uključuju organizacije iz različitih regija, različitih urbanih i ruralnih sredina koje imaju specifične programske interese i različite kapacitete. To su: Pučko otvoreno učilište Zagreb kao nositelj projekta, te partneri: Pučko otvoreno učilište iz Labina, Centar za kulturu i cjeloživotno učenje Zlatna vrata iz Splita, Udruga Svijet tišine iz Zagreba, Udruga za mlade Alfa Albona iz Labina, Festival Mediteranskog Filma iz Splita i Udruga Slama iz Osijeka.
Koncert Glazbene škole Požega povodom inauguracije koncertnog klavira
POŽEGA - U Koncertnoj dvorani Glazbene škole Požega održana je inauguracija koncertnog klavira marke Steinway & Sons D-274 koji je u Požegu iz hamburške tvornice stigao krajem prosinca prošle godine. Raskoš zvukovnih mogućnosti instrumenta vrijednog milijun i 260 tisuća kuna prezentirao je hrvatski pijanist međunarodne reputacije Aljoša Jurinić.
Ideja za ovaj milijunski projekt započela je prije dvije godine, a sada je realizirana u početak još jedne lijepe priče u nizu u Glazbenoj školi Požega, naglasio je na početku inauguracije pozdravljajući goste i posjetitelje, ravnatelj Alen Kovačević.
“Postavljalo se pitanje da li je potreban ovako skupi instrument našoj školi? Prije 20-tak godina postavljalo se jednako takvo pitanje mom prethodniku; da li je ovako maloj sredini potrebna srednja glazbena škola? Zbog te srednje glazbene škole danas naša ustanova zapošljava 70 uglavnom visokoobrazovanih osoba, a našu školu pohađa preko 550 učenika. Kako nam je srednja glazbena škola otvorila mnoga vrata isto tako vjerujem da će i ovaj vrijedni instrument. Sada možemo ugostiti velike pijanističke zvijezde svjetske reputacije, možemo organizirati ozbiljnija natjecanja, veće pijanističke seminare, a s obzirom na to da posjedujemo i prekrasnu dvoranu zavidnih akustičnih performansi vjerujem da ćemo biti na meti svima koji žele snimiti svoj klasični album. Dobili smo i prve ponude i to upravo zbog ovog vrijednog klavira. Naši učenici, naši profesori zaslužuju ovaj instrument. To su dokazali svojim rezultatima što kroz visoki postotak upisanosti naših učenika na muzičke studije, što kroz vrijedne nagrade koje osvajamo na raznim natjecanjima. U prošloj školskoj godini predstavljali smo se 110 puta na raznim natjecanjima i osvojili oko 60 prvih nagrada. Vjerujem stoga da je ovaj klavir veliki ulog naše budućnosti i značajan iskorak naše škole. Cijena ovog klavira doseže vrtoglavih 1.260.000,00 kuna i sami nikada ne bismo uspjeli prikupiti ta sredstva bez pomoći našeg osnivača Županije i našeg Grada Požege koji su financirali tri četvrtine ovog vrijednog projekta.” - zaključio je ravnatelj Kovačević.
Prigodnim riječima nazočne je pozdravio i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.
”Ponosan sam što ovaj instrument koji će mladi ljudi koristiti, otvara mogućnosti i vrata, ne samo na razini Hrvatske već na razini Europe i svijeta. Prigodno, ove godine ovdje i stoluje Europa, mi smo jednaki i ravnopravni što dokazuje i ovaj projekt. Glazbena škola je na ponos županije i svih stanovnika, jer ovi učenici uz sve ostvarene uspjehe nikada ne staju, idu dalje sa svojim talentom i ostvaruju još veće i svjetski priznate uspjehe, a veliki broj njih se vrati u ovu školu podučavati nove generacije glazbenika. S velikom vizijom se krenulo u poboljšanje škole, na tome moram čestitati ravnatelju koji je bio uporan i znao je što želi, a svaki uspjeh,svaki ostvareni projekt i povećani broj upisa svake godine je dokaz tog rada i te ustrajnosti. Prošle godine smo odlučili urediti koncertnu dvoranu te je županija financirala nabavku stolaca koji su reprezentativni i praktični za svrhe različitih vrsta koncerata i događanja. Kvaliteta je prije svega ključna i sada ovaj koncertni klavir zaokružuje sve to, imamo jedan predivan prostor koji će biti korišten još i nakon našeg vremena.“ – rekao je župan Alojz Tomašević
“Za mene je ovo vrlo zanimljiva situacija jer sam krajem prošle godine u Puli inaugurirao isti ovakav instrument, a u Hrvatskoj ih nema više od jednoznamenkastog broja i to u najvećim dvoranama. No iznenađujuće je to ipak, jer koliko je meni poznato, ni jedna glazbena škola u Hrvatskoj nema ovakav klavir. Požega kao grad pozicionirana je u srcu ovog dijela Hrvatske tako da mi je drago jer može priuštiti tu umjetnost i mnogim ljudima iz okolice. Iz moje perspektive ovo je definitivno vrlo vrijedna investicija, jer glazba, umjetnost, apstraktno razmišljanje je ono što nas čini ljudima, što nas izdvaja iz ostalih živih bića i to je ono što moramo održavati, a bez vrhunskog instrumenta vi ne možete proizvoditi vrhunsku glazbu. Klavir je pri tom specifičan utoliko što svi mogu svirati na njemu. Kupite li primjerice violinu to je za jednu, najviše dvije osobe, a klavir je za sve i to doista može utjecati na cijeli glazbeni život ovog kraja. Jako se nadam da će i drugi glazbenici dolaziti u Požegu te da ćete ih i pozivati, a svakako se nadam da ovo nije posljednji put da ovdje sviram.” - rekao je Aljoša Jurinić.
U tvornici Steinway & Sons u Hamburgu klavire izrađuje 340 eksperata prema patentu koji se nije mijenjao od 1880. godine. Jedinstveni su po tome što daske za tijelo klavira izrađuju iz jednog komada. Takvih dvadesetak dasaka se slojevito lijepe svježim ljepilom koje svakodnevno kuhaju, također prema receptu iz 1880. godine. Za unutarnje daske tijela klavira koristi se javor iz Kanade, a za vanjske mahagonij iz Indonezije. Izradi klavira, koje traje godinu dana, prethodi dvogodišnje sušenje drveta. Za izradu glasnjače klavira koriste se daske drva koja rastu iznad 1000 m nadmorske visine jer tamo, zbog vlažnosti zraka, stabla sporije rastu te su godovi gušći što u konačnici znači da će prijenos zvuka biti bolji. Također kvaliteta se vidi i po tome što glasnjača klavira ni nakon 100 godina ne pukne unatoč napetosti 200-tinjak žica koji postižu pritisak od 20 tona.
Otvorenje izložbe “Barun Trenk, novo lice legende”
POŽEGA - U Gradskom muzeju Požega otvorena je izložba pod nazivom “Barun Trenk, novo lice legende”, koja dolazi iz Republike Češke. Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada Brna, Masarykovog sveučilišta i Kapucinske grobnice u Brnu, a njezini autori su Mikoláš Jurda, Helena Lukášová, Ctibor Ostrý, Petra Urbanová i Petr Vachůt. Prikazani su jedinstveni rezultatu antropoloških istraživanja provedenih na mumificiranim ostacima baruna Trenka i vjernu rekonstrukciju jedne povijesne osobe.
Članovi Povijesne postrojbe Trenkovi panduri prošlih deset godina odlaze u Brno gdje u kripti Kapucinskog samostana leži mumificirano tijelo baruna Franje Trenka. Panduri mu iskazuju svoju počast, zajedno sa kapucinima se pomole pokraj njegova tijela, posjete kriptu i tvrđavu Špilberk, a ujedno svih tih godina upoznaju nove prijatelje. Ova suradnja i ideja o istraživanju mumije Franje Trenka je krenula od Trenkovog palca koji je dugi niz godina nedostajao na mumiji Trenka, nepoznato nam je kada je nestao i kako je nestao. Nepoznata osoba ga prije nekoliko godina predaje u Gradski muzej Brno. Nedugo nakon što je palac postao vlasništvo muzeja, muzej ga predaje kapucinima gdje i pripada da se stavi uz tijelo Franje Trenka. Upravo ovim povratom palca od strane muzeja kapucinima kreće suradnja i pregovori oko mogućnosti istraživanja mumije što je 2017. godine i krenulo.
Izložba o barunu Trenku koji je europski brend za mnoge slavonske i europske gradove koji su, na neki način vezani uz njega, njegovu obitelj ili ratno djelovanje, došla je u Požegu zahvaljujući suradnji Muzeja grada Brna, Povijesne postrojbe Trenkovi panduri iz Požege i požeškog muzeja. “Barun Trenk, novo lice legende” nudi do sada nikada iznesene činjenice koje su proizišle iz ispitivanja Trenkovih posmrtnih ostataka, odnosno mumificiranog tijela, naglasila je ravnateljica Gradskog muzeja Požega Mirela Pavličić Hein.
Tijelo ovog avanturiste, kockara, konfliktnog, ali izvrsnog vojnika koji je preživio 14 ranjavanja i navodno pobijedio u čak 102 dvoboja te na koncu lišen slobode skončao u tamnici, fotografski je i fotogrametrijski obrađeno.
Načinjeno je preko 27 000 CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo se snimalo pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive detalje površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificiranog mekog tkiva za genetsku analizu.
“Sve je to pomoglo da se napravi virtualna rekonstrukcija njegova izgleda u vrijeme kada je došao u tvrđavu Špilberk kao doživotni zatvorenik 1748. Rekonstrukcija Trenka je jedinstvena po tome što se istovremeno uz lice rekonstruiralo i cijelo tijelo, uključujući i odjeću. Osim rekonstrukcije napravljena je i animacija tako da je digitalnom modelu Trenka bio pridružen pokret upotrebom istih animacijskih programa i postupaka kakve upotrebljavaju filmski studiji. Animacija je bila rađena u programu kao i animacija u filmu Avatar. Video je nastao upotrebom programa koji su se koristili za izradu efekata u filmu Rouge One: Priča iz Ratova zvijezda.” - pojasnila je muzejska pedagoginja Ljiljana Marić.
Posjetitelje izložbe i goste prigodnim riječima pozdravio je i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.
“Nisam povjesničar i ne mogu govoriti o Trenku kako govore povijesni dokumenti, ali kao umirovljeni general i dugogodišnji vojnik mogu reći kako je moja zanimacija za baruna Trenka sada, kada vidim ovu izložbu još i veća. Brojne vojske izučavaju njegovo djelo, prije 200 i više godina ratovao je, branio, pa možda i bio baraba, ali vojnik nije zadužen da bude dobra duša već uspješan na bojištu. Zato su Trenkovi panduri pronijeli slavu diljem Europe, a i danas to čini naša povijesna postrojba jednakom mjerom. Kako bi nastavili tradiciju, njegovali povijest i razvijali kulturu Grad i Županija poduzimaju i primjerene aktivnosti. Ponosan sam što smo kao Županija kupili i dvorac u Trenkovu koji će biti prostor gdje ćemo ponovo prezentirati lik i djelo baruna Trenka.” - rekao je župan Alojz Tomašević.
Izložbu je svečano otvorio gost dr. sc. Aleksandar Bučinski, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest i počasni član Povijesne postrojbe Trenkovi panduri Požega.
“Barun Franjo Trenk je nesumnjivo jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život nije ostavio tragove samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista. Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene, ali koje usprkos tome uporno vode svoj život. Gotovo bi se moglo reći kako se ne vidi čovjeka od priče, jer u historiografiji hrvatskoj i svjetskoj još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna, Trenk nikoga neće ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se evo zasluženo vratio kući u Slavoniju.” - rekao je dr.sc. Bučinski
Izložba u Požegi ostaje otvorena od 29. veljače, a nakon Požege gostovat će u Pakracu, Bjelovaru i Slavonskom Brodu.
Šestu godinu za redom u vinogradima požeškog Veleučilišta studenti i profesori slave Vincelovo
VELEUČILIŠTE U POŽEGI NA LOKACIJI PODGORJA IMA 7,5 HA VINOGRADA, VINOGRADARSKU KLIJET I VINSKI PODRUM -
PODGORJE - Po šesti puta za redom Vincelovo u svojim vinogradima na lokaciji Podgorje, na južnim obroncima Papuka, obilježava Veleučilište u Požegi. Na toj lokaciji prostiru se vinogradi na 7,5 ha, 5 ha bijelih sorti i 2,5 ha crnih sorti na višim nadmorskim visinama, nalazi se vinogradarska klijet i najmoderniji vinski podrum u kojem svaki student ima svoju bačvu vina koju njeguje. Da bi imali što njegovati, prvo u novoj kalendarskoj i vinogradarskoj godini mora se dobro orezati loza, čije orezivanje kasnije diktira i rod, količinu i kvalitetu grožđa. Na ovoj lokaciji studenti stručnog studija Vinogradarstvo-vinarstvo-voćarstvo provode tijekom cijele godine svoju stručnu i praktičnu nastavu.
Ove godine vinograd i sve koje u njemu rade blagoslovio je župnik župe Vetovo, vlč. Dražen Akmačić, te zalio trsove vinom iz prošlogodišnje berbe. Prve trsove orezali su studentica iz Španjolske, student iz Japana i domaći student iz Požege, pomogli su im i profesori a i zamjenik župana Željko Jakopović i načelnik općine Kaptol Mile Pavičić.
Pročelnik Poljoprivrednog odjela mr. sc. Josip Mesić istakao je da proslavom Vincelova kreće nova vinogradarska godina. Prošla godina je u odnosu na 2018. godinu bila bolja po kvaliteti grožđa koja su dala odlična vina, nešto manja po količini grožđa. - Vina su već sada u ovoj fazi po kvaliteti bolja od vina iz berbe 2018. godine. Obje godine u nizu su bile dobre, ali je za nijansu bolja ova berba 2019. godine. Planiramo posaditi još oko 2 ha sa klonovima graševine recentnih sorata, a sadnju počinjemo krajem ožujka. Do 20121. godine planiramo u potpunosti posaditi taj pokusni nasad - rekao je pročelnik Mesić.
Završetak izgradnje dvorane OŠ Dobriša Cesarić očekuje se do iduće školske godine
POŽEGA - Gradonačelnik Darko Puljašić obišao je radove na projektu dogradnje i nadogradnje škole te dogradnje školsko – sportske dvorane OŠ „Dobriša Cesarić“. Malo tko danas u Hrvatskoj nije čuo za ovu školu koja nosi ime velikog pjesnika, školu s gotovo 60 godina tradicije kroz koju su prošle tisuće učenika, danas uspješnih Požežanki i Požežana, školu koja se ističe po kvaliteti svoga rada, učitelja i nastavnika, školu koja će napokon dobiti svoju sportsku dvoranu. Zahvaljujući pojedincima kojima je promicanje vlastite dobrobiti važnije od zalaganja za opće dobro i dobro djece našega grada, ime ove škole danas se spominje u negativnom kontekstu tzv. subvencijskih prijevara. No, mi vjerujemo kako je pravda spora, ali ipak dostižna i kako će ova investicija po svome završetku biti na ponos brojnim budućim gerenacijama.
Do sada je u ovu investiciju uloženo 8.847.606,70 kuna, od toga u 2019. godini 1.630.601,00 kuna. U rujnu prošle godine završena je prva faza radova u kojoj su izgrađene pomoćna dvorana sa svlačionicama, kuhinja, blagovaonica, dvije učionice i prostor za upravu, dok se u ovoj fazi gradi nova dvodjelna dvorana čije se završetak očekuje u ovoj 2020. godini, odnosno do početka iduće školske godine. Prema riječima gradonačelnika Puljašića, sredstva za završetak radova bit će osigurana kroz proračun Grada Požege, kao i do sada, a Grad Požega kandidirat će projekt na još nekoliko ministarstva, osim Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, kako bi se nabavila oprema za dvoranu.
- Mi ispunjavamo samo svoju obvezu da djeci koja žive u gradu Požegi i idu u školu omogućimo da imaju jednake uvjete i prava kao djeca u ostatku županije. Žao mi je što u nekim vremenima kada je država financirala izgradnju ovakvih objekata to nije prepoznato, odnosno ti ljudi nisu znali ni prepoznati te uvjete, kandidirati, kao ni provesti natječaje. Sretan sam i zadovoljan što će Požega za školsku godinu 2020./21. imati spremnu još jednu dvoranu čime ćemo rasteretiti našu jedinu dvoranu SD „Tomislav Pirc“. U dogovoru sa školom, dvoranu će moći koristiti i nogometaši Požege i Slavonije. Žao mi je što je jedna pozitivna priča kriminalizirana zbog pojedinaca koji žele jeftinim poenima napraviti štetu svojoj djeci i djeci grada Požege, ne meni. Ja bih sve opet ponovio jer sam i dalje uvjeren da radimo dobro, da radimo ispravno i žao mi je što će se nakon nekog vremena ipak na kraju utvrditi da je naša priča bila ispravna i u skladu sa Zakonom. Pozivam sve sugrađane da dođu vidjeti gdje je njihov novac uložen. – poručio je gradonačelnik Puljašić.
Ravnateljica škole Zvjezdana Krip izrazila je žaljenje što se ime njihove škole u medijima pojavljuje u negativnom kontekstu.
- Naši učitelji i učenici vrijedno rade i ostvaruju izvrsne rezultate na županijskim i državnim natjecanjima, a pokreću i brojne projkte. Namjera našeg osnivača i gradonačelnika bila je da naši učenici konačeno dobiju sportsku dvoranu. Sve županijske škole s puno manjim brojem učenika imaju dvorane, dok tri gradske škole nemaju. Kada je započela izgradnja velike dvorane zaista smo bili sretni. Roditelji i učenici iz dana u dan su pratili kako je dvorana napredovala i prema tome nikako mi nije shvatljivo da netko može biti protiv stvaranja boljih uvjeta rada za našu djecu i dobrobit cijele zajednice. – rekla je ravnateljica Krip.