BRESTOVAC - Udruga Veličanka organizirala je početnu konferenciju Projekta "Zajedno možemo više - faza III" u Vatrogasnom domu u Brestovcu. Korisnik projekta je Udruga Veličanka iz Velike, a partneri na projektu su Općina Brestovac, Općina Čaglin, Centar za socijalnu skrb Požega i Hrvatski zavod za zapošljavanje Područni ured Požega.

Ovo je još jedan u nizu projekata koji ima za cilj zapošljavanje žena pripadnica ciljnih skupina i poboljšanje kvalitete života krajnjih korisnika kroz prevenciju institucionalizacije, socijalnu uključenost i smanjenje rizika od siromaštva. Projekt je vrijedan 1.480.550,00 kn od kojih potpora EU iznosi 100%, od toga 85% ESF i 15% Državni proračun RH. Projekt traje od 14.09. 2022. do 14.05.2023. ili 8 mjeseci.

Za provođenje projekta formirani su timovi za pružanje usluge podrške i pomoći starijima i osobama u nepovoljnom položaju iz općina Brestovac i Čaglin. Sklopljeni su Ugovori o radu na određeno vrijeme u trajanju od 6 mjeseci s 30 žena pripadnica ciljnih skupina i dugotrajno nezaposlenih žena. Tijekom 6 mjeseci pruža se usluga podrške mi pomoći u kući na najmanje 180 krajnjih korisnika.

O projektu je osnovne podatke iznio predsjednik Udruge Veličanka Marko Raguž, a pohvalili su projekt i pozdravili provođenje i njegove treće faze, te istakli benefite koje projekt donosi na ovim područjima, Jasminka Antunović ispred Zavoda za zapošljavanje Požega, Vjekoslav Potočanac iz Centra za socijalnu skrb Požega, Dalibor Bardač, načelnik općine Čaglin, Zdravko Mandić, načelnik općine Brestovac i Ferdinand Troha, zamjenik županice Požeško-slavonske županije.

Nakon održane konferencije svi su nastavili s druženjem uz ručak, a zaposlene žene dobile su potrebne predmete za rad s obilježjem i logotipom projekta.

Izvješće WMO-a o Stanju klime u Europi, izrađeno zajedno sa Copernicus službom za klimatske promjene Europske unije, fokusirano na 2021., pruža informacije o rastućim temperaturama, kopnenim i morskim toplinskim valovima, ekstremnim vremenskim uvjetima, promjeni obrasca padalina i povlačenju leda i snijega. Ovo prvo izdanje zajedničkog izvješća o Stanju klime u Europi dio je napora pod vodstvom WMO-a da se osiguraju bitni klimatski podaci i informacije prilagođene specifičnim potrebama svake regije, poboljšavajući strategije prilagodbe i ublažavanja.

Ženeva, 2. studenoga (WMO) _ Temperature u Europi porasle su više od dva puta u odnosu na globalni prosjek u posljednjih 30 godina – najviše od bilo kojeg kontinenta na svijetu. Kako se trend zagrijavanja nastavlja, iznimna vrućina, požari na otvorenim prostorima, poplave i drugi učinci klimatskih promjena utjecat će na društvo, gospodarstva i ekosustave, navodi se u novom izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

Izvješće o stanju klime u Europi, izrađeno zajedno sa Copernicus službom za klimatske promjene Europske unije, usredotočilo se na 2021. Ono daje informacije o porastu temperatura, kopnenih i morskih toplinskih valova, ekstremnijih vremenskih uvjeta, promjene obrasca padalina i povlačenja leda i snijega.

Temperature u Europi značajno su se zagrijale u razdoblju od 1991. do 2021., prosječnom stopom od oko +0,5 °C po desetljeću. Kao rezultat toga, alpski ledenjaci izgubili su 30 metara u debljini leda od 1997. do 2021. Grenlandski ledeni pokrivač se topi i pridonosi ubrzanom dizanju razine mora. U ljeto 2021. Grenland je bio svjedok otapanja i prve zabilježene padaline na svojoj najvišoj točki, postaji Summit.

U 2021. vremenski i klimatski događaji velikog utjecaja doveli su do stotina smrtnih slučajeva, izravno utjecali na više od pola milijuna ljudi i prouzročili ekonomsku štetu veću od 50 milijardi USD. Oko 84% događaja bile su poplave ili oluje.

Nisu sve vijesti loše. Brojne zemlje u Europi bile su vrlo uspješne u smanjenju emisije stakleničkih plinova. Konkretno, u Europskoj uniji (EU) emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 31% između 1990. i 2020., s neto ciljem smanjenja od 55% do 2030. godine.

Europa je također jedna od najnaprednijih regija u prekograničnoj suradnji u prilagodbi klimatskim promjenama, osobito u transnacionalnim riječnim slivovima. Jedan je od svjetskih lidera u pružanju učinkovitih sustava ranog upozoravanja, s oko 75% zaštićenih ljudi. Akcijski planovi za zdravlje i toplinu spasili su mnoge živote od ekstremnih vrućina.

Ali izazovi su ogromni.

“Europa predstavlja sliku svijeta koji se zagrijava i podsjeća nas da čak ni dobro pripremljena društva nisu sigurna od utjecaja ekstremnih vremenskih prilika. Ove godine, kao i 2021., veliki dijelovi Europe bili su pogođeni opsežnim toplinskim valovima i sušom, što je potaknulo požare na otvoreni prostorima. U 2021. iznimne poplave uzrokovale su smrt i razaranje”, rekao je glavni tajnik WMO-a prof. PetteriTaalas.

„Što se tiče ublažavanja, dobar tempo u smanjenju emisija stakleničkih plinova u regiji trebao bi se nastaviti, a ambicije treba dodatno povećati. Europa može odigrati ključnu ulogu u postizanju ugljično neutralnog društva do sredine stoljeća kako bi ispunila Pariški sporazum,” rekao je prof. Taalas.

Copernicus služba za klimatske promjene (C3S) Europske unije, koju provodi ECMWF u ime Europske komisije, pruža najsuvremenije podatke o praćenju klime i alate za podršku ublažavanju klime i prilagodbi te inicijativama kao što je Europski zeleni dogovor.

“Europsko je društvo ranjivo na klimatske varijabilnosti i promjene, ali Europa je također na čelu međunarodnih napora za ublažavanje klimatskih promjena i razvoj inovativnih rješenja za prilagodbu novoj klimi s kojom će Europljani morati živjeti,” rekao je dr. Carlo Buontempo, direktor, Copernicus služba za klimatske promjene, Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

“Kako rizici i utjecaj klimatskih promjena postaju sve očitiji u svakodnevnom životu, potreba i apetit za klimatskom inteligencijom rastu, i to s pravom. Ovim izvješćem nastojimo premostiti jaz između podataka i analize kako bismo pružili znanstveno utemeljene, ali dostupne informacije koje su ‘spremne za donošenje odluka’, u svim sektorima, u svim profesijama”, rekao je.

Izvješće o stanju klime u Europi temelji se na C3S-ovom Europskom stanju klime objavljenom u travnju i informacijama koje je pružila Mreža regionalnih klimatskih centara WMO RA VI. To je jedno od niza regionalnih izvješća koje je sastavio WMO kako bi kreatorima politike pružio lokalizirane znanstvene informacije. Predstavljen je na regionalnoj konferenciji direktora europskih nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi.

Budući scenariji

Predviđa se da će se katastrofe povezane s vremenom, klimom i vodom povećati u budućnosti, prema Šestom izvješću o procjeni Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (Radna skupina I, IPCC AR6 WGI). Panel je ocijenio da postoji "visoko razina uvjerenja" da:

• Bez obzira na buduće razine globalnog zatopljenja, temperature će rasti u svim europskim područjima brzinom koja premašuje globalne srednje temperaturne promjene, slično prethodnim promatranjima.
• Učestalost i intenzitet ekstremnih vrućina, uključujući morske toplinske valove, povećali su se posljednjih desetljeća i predviđa se da će nastaviti rasti bez obzira na scenarij emisije stakleničkih plinova. Predviđa se da će kritični pragovi relevantni za ekosustave i ljude biti prekoračeni za globalno zagrijavanje od 2 °C i više.
• Promatranja imaju sezonski i regionalni obrazac u skladu s projiciranim povećanjem oborina zimi u sjevernoj Europi. Ljeti se predviđa smanjenje oborine u Sredozemlju i to prema sjevernim predjelima. Predviđa se da će se ekstremne oborine i pluvijalne poplave povećati pri razinama globalnog zagrijavanja iznad 1,5°C u svim regijama osim u Sredozemlju.

Klimatski utjecaji

Zdravlje: Klimatske promjene utječu na zdravlje Europljana na bezbroj načina, uključujući smrt i bolesti uzrokovane sve češćim ekstremnim vremenskim prilikama (toplinski valovi), porastom zoonoza i bolesti koje se prenose hranom, vodom i vektorima te problemima mentalnog zdravlja.

Najsmrtonosniji ekstremni klimatski događaji u Europi su toplinski valovi, osobito u zapadnoj i južnoj Europi. Kombinacija klimatskih promjena, urbanizacije i starenja stanovništva u regiji stvara, i dodatno će pogoršati, osjetljivost na toplinu.

Promjene uzrokovane klimatskim promjenama u proizvodnji i distribuciji peludi i spora mogu dovesti do porasta alergijskih poremećaja. Preko 24% odraslih koji žive u europskoj regiji pati od različitih alergija, uključujući tešku astmu, dok je udio među djecom u regiji 30-40% i raste. Klimatske promjene također utječu na distribuciju vektorskih bolesti. Primjeri uključuju krpelje (Ixodes ricinus), koji mogu širiti lajmsku bolest i encefalitis.

Prema Regionalnom uredu WHO-a za Europu, oko pola milijuna preuranjenih smrti u europskoj regiji WHO-a uzrokovano je antropogenim onečišćenjem zraka finim česticama u 2019. godini, od čega je važan dio bio izravno povezan s izgaranjem fosilnih goriva. Procjenjuje se da bi se oko 138 000 preuranjenih smrti godišnje moglo izbjeći smanjenjem emisije ugljika, što bi potencijalno rezultiralo uštedom od 244 do 564 milijarde USD.

Djeca su ranjivija na utjecaje klimatskih promjena nego odrasli, fizički i psihički. Prema UNICEF-ovom Indeksu klimatskih rizika za djecu (CCRI), gotovo 125 milijuna djece u Europi živi u zemljama sa 'srednjim do visokim' rizikom (treća od pet razina klasifikacije koja se koristi u svijetu).

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

 Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 34-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Požege kojeg se sumnjiči da je počinio četiri kaznena djela „Krađa“. Naime, osumnjičeni je dana 27. ožujka 2019. u jutarnjim satima u Požegi u Vranovačkoj ulici iz otključanog osobnog automobila otuđio novčanik u vlasništvu 74-godišnjakinje u kojem su se nalazili dokumenti, novac i bankovne kartice. Zatim je dana 17. rujna 2021. na području Požege iz osobnog automobila otuđio novčanik u kojem su se nalazili dokumenti, bankovne kartice i novac u vlasništvu 56-godišnjaka.

Također je utvrđeno da je dana 2. studenoga 2021. u poslijepodnevnim satima u Požegi u Ulici sv. Roka iz otključanog osobnog automobila otuđio torbicu u kojoj su se nalazili dokumenti, bankovne kartice i novac u vlasništvu 28-godišnjaka, dok je 3. veljače 2022. u poslijepodnevnim satima u Požegi u Ulici Antuna Mihanovića iz otključanog osobnog automobila otuđio novčanik u kojem su se nalazili dokumenti, bankovne kartice i novac u vlasništvu 29-godišnjakinje.
 

U Požeško-slavonskoj županiji trenutno je aktivno 27 slučajeva zaraze korona virusom (COVID-19), 4 osobe su hospitalizirane, 23 osobe nalaze se u kućnoj izolaciji. U samoizolaciji se nalazi 0 osoba, a ukupno je testirano 107967 osobe.  Na posljednjem testiranju obrađeno je 15 uzoraka, od kojih je 11 pozitivnih. 

Preporuke i upute Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za osobe koje prelaze državnu granicu Republike Hrvatske.

Zbog trenutne situacije na području županije, od 15. ožujka COVID ambulanta u Požegi privremeno prestaje s radom te će po potrebi ponovno biti uspostavljen rad. Testiranja se i dalje provode u ostalim ustanovama koje su provodile testiranja na COVID-19.

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.

Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze korona virusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Sve informacije vezane uz korona virus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr

Pripravnost epidemiološke službe 098/9829-204

Nakon pjesme za ESC koja iskače iz njegovog dosadašnjeg glazbenog opusa "H20 Dijeta"

Vedran Ljubenko uzima titulu prvog hrvatskog glazbenika koji je izbacio singl za blagdan Svih svetih pod nazivom “RIP”. Pjesmu i premijeru krasi simbolika broja 1 ; 1.11 u 1: 11 (PM)

Sam naziv već da naslutiti o kakvoj tematici pjesme se radi, a kroz kombinaciju šaljivog pristupa na ozbiljan tekst mladi nadareni i nesvakidašnji kantautor govori o pokapanju osjećaja prema osobama do kojih nam je stalo a koje nas sputavaju u vlastitom napretku, odnosno dođu kao teret.

Stihove potpisuje Vedran Ljubenko kao i glazbu u suradnji sa Jakovom Zadrom.

RIP (Morir es vivir) spaja dance ritam, ozbiljno sarkastičan tekst i u refrenima zborsko pjevanje u kombinaciji sakralnog i himnističkog, nalik gregorijanskom zboru.

Dio teksta na latinskom jeziku inspiriran je četvrtim nastavkom igre Resident Evil odnosno okupljanjem svećenika i recitiranjem stihova "Morir es vivir"što znači smrt = život.

Kao jedna od poveznica među pjesmama na albumu koji ubrzo stiže, pjesma RIP otvara nova vrata u Ljubenkovom glazbenom experimentu.

Objavljen je Natječaj za provedbu Podmjere 4.1. „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ – provedba tipa operacije 4.1.1 „Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava“ – ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu traje od 11. studenog 2022. godine do 29. prosinca 2022. godine. Od 63,5 milijuna kuna osiguranih za provedbu Natječaja, 19 milijuna kuna je predviđeno za ulaganja u Jadransku Hrvatsku te 44,5 milijuna kuna za ulaganja u kontinentalni dio Hrvatske.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i proizvođačke organizacije priznate sukladno posebnim propisima kojima se uređuje rad proizvođačkih organizacija. Svrha Natječaja je podizanje konkurentnosti i otpornosti poljoprivrednih gospodarstava sufinanciranjem ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu, čime se uz učinkovito korištenje prirodnih resursa i očuvanje okoliša doprinosi otpornom i održivom razvoju gospodarstava.

Do sada je iz Programa ruralnog razvoja odobreno 789 milijuna kuna potpore za 19 projekata sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju površinu od oko 8.200 hektara u okviru operacije 4.3.1. „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“. Na posljednjim natječajima u sklopu tipa operacije 4.1.1., koji su se odnosili na podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada odnosno vinograda, bili su prihvatljivi troškovi sustava za navodnjavanje na poljoprivrednim gospodarstvima te oprema za navodnjavanje, a projekti koji su uključivali navodnjavanje imali su prednost pri odabiru te je ukupno do sada za takve projekte odobrena potpora u iznosu od gotovo 86 milijuna kuna.

U cilju poboljšanja praksi koje doprinose prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, intervencijama iz Strateškog plana RH do 2027. sufinanciraju se ulaganja usmjerena ka navodnjavanju poljoprivrednih površina, za što je  u okviru intervencije 74.01.“Potpora za sustave javnog navodnjavanja“ osigurano 72,3 milijuna eura.

Detalji Natječaja nalaze se na poveznici.

U posljednja 24 sata zabilježena su 252 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2.172  -

Među njima je 496 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 10 pacijenata.

Preminulo je pet osoba a ukupno do sada imamo 17.147 preminulih osoba od Covid 19.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.247.199 osoba zaraženih novim koronavirusom, ukupno se oporavilo 1.227.880 osoba od toga 301 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 1.212 osoba.

Do danas je ukupno testirana 5.308.861 osoba, od toga 2.261 u posljednja 24 sata. 

Sve Odluke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske
Sve upute i preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo

Pridržavanje svih dosad donesenih mjera i uputa je od ključne važnosti, jer odgovornim ponašanjem možemo smanjiti širenje zaraze koronavirusa. Svatko mora biti svjestan odgovornosti za vlastito zdravlje, zdravlje obitelji i sugrađana.

Također, informacije vezane uz koronavirus možete pronaći na internetskim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite MUP-a RH, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i jedinstvenoj web stranici www.koronavirus.hr. 

Mostovi ovješenog tipa, s bitnim nosećim elementima od čelika, izgrađeni preko mora, izloženi su pojačanoj koroziji, pa proces redovitog održavanja treba početi odmah, a ne kad se pojave prvi znaci korozivnog i zamornog dotrajavanja

Djecu treba učiti da zube peru od malena, dok su još potpuno zdravi. Ako se to zanemari, nastaju oštećenja (karijes) te se postupak održavanja otežava i komplicira, uz smanjenje trajnosti zubi. To je posebice važno kod složenih građevinskih konstrukcija, poput mortova. Svjedočimo o velikim problemima (organizacijskih, financijskih, prometnih…), kojima smo suočeni zbog zakašnjele sanacije zagrebačkih mostova.

Dugogodišnje zanemarivanje održavanja za posljedicu ima znatno otežavanje postupaka sanacije i povećanje troškova, a time se zasigurno neće moći riješiti sve posljedice degradacije noseće strukture mosta. Srećom, mostovi su građevinske konstrukcije koje se rade s najvećim faktorom sigurnosti, a stariji zagrebački mostovi nisu ovješenog tipa s atmosferskim utjecajima izravno izloženom čeličnom konstrukcijom, a usto izgrađeni su preko rijeke, a ne preko mora, gdje je velik utjecaj soli na koroziju i degradaciju čelične noseće strukture.

Koliko je praćenje i održavanje stanja mostova važno, pokazuju slučajevi rušenja mosta u Genovi 2018. i aktualno rušenje mosta ovješenog tipa u Indiji, pričem je poginulo najmanje 80 osoba. To je posebno važno analizirati, jer se srušio četiri dana nakon što je bio šest mjeseci zatvoren zbog obnavljanja. To potvrđuje kako je unutarnju degradaciju, zbog korozije i zamora materijala, posljedice dugotrajnog zanemarivanja održavanja ponekad nemoguće sanirati te se most ne može kvalitetno obnoviti već ga treba srušiti i ponovno izgraditi. No, to se u Indiji, očito iz političkih razloga – odluku je donijela politika, a ne struka ili politički postavljeni “stručnjaci”.

Slučaj Pelješkog mosta posebice je zanimljiv jer je čelična noseća konstrukcija izravno izložena atmosferskim utjecajima s velikim udjelom soli, a nalazi se na seizmički ugroženom području. Proces održavanja mosta trebalo je pripremati paralelno s izgradnjom mosta i trebao je početi odmah nakon izgradnje, odnosno puštanja u promet. Najbolji je primjer Golden Gate, viseći most u San Franciscu, koji poput Pelješkog mosta ima dva ista negativna utjecaja na trajnost: korozivni utjecaj morske soli i veliku seizmičku ugroženost. Taj je most poznat i po najboljem i najsustavnijem održavanju, koje je počelo odmah nakon otvaranja 1937. i traje neprekidno do danas. Provodi se po temeljitom i školski jednostavnom principu.

Most ukupne dužine 2737 m (Pelješki most 2404 m), najvećeg raspona 1280 m (Pelješki most 285 m) i visine plovnog otvora 67 m (Pelješki most 55 m), održava se neprestano u ciklusima redovitog i povremenog izvanrednog održavanja. Svaki ciklus temeljitog redovitog održavanja počinje sa strane San Francisca i izvodi se prema suprotnoj strani tjesnaca Golden Gate, u okrugu Marin Transit i traje 24 mjeseca. Kad završi, počinje ispočetka, dakle redovito održavanje provodi se neprestano., U 85-godišnjoj povijesti mosta provedena su četiri postupka izvanrednog održavanja, odnosno konstrukcijskih sanacija i unapređenja, posljednja nakon velikog potresa 1989.

Dakle, euforija oko otvaranja Pelješkog mosta je završena, vrijeme je za početak poslova redovitog održavanja. Već kasnimo, ali naravno, nije kasno. Pravodobnim i redovitim održavanjem korozivna i zamorna oštećenja uočavaju se i saniraju u najranijoj fazi, uz najmanje troškove održavanja te bez posljedica da dugotrajnu postojanost i sigurnost noseće konstrukcije. Redovito održavanje Pelješkog mosta, sustavno i stručno, kojeg treba započeti čim prije, smanjuje potrebu, a može i ukloniti potrebu za budućim skupim i neizvjesnim izvanrednim održavanjima i popravcima.

Autor: prometni stručnjak Željko Marušić

Foto: Ponor, Wikimedia Commons

POŽEGA - Članovi HPD Gojzerica Požega organizirali su rekreativni izlet na Mališćak, u režiji predsjednika društva Višeslava Turkovića. Prvo su se okupili u Požegi ispred sjedišta društva odakle su automobilima otišli do šumarskog proširenja ispod Mališćaka te su prošetali do vidikovca na vrhu gdje su mogli uživati u prekrasnim vidicima, a za kraj su zajedno otišli do istoimenog skloništa na druženje. Prekrasan sunčan jesenski dan, samo za poželjeti, pojačao im je cjelokupan doživljaj.

Na izlet se odazvalo 30-tak članova od ukupno 136 koliko danas broji društvo. Planinarsko društvo uskoro navršava 5 godina postojanja, točnije 22. studenog ove godine, a u prethodnom periodu napravilo je velike stvari. Uz organizaciju bezbroj planinarskih izleta, ekspedicija i manifestacija te osnivanja podružnice u Oriovcu, organizaciju 4 planinarske škole (132 polaznika), školovanja vodiča (ukupno 17 vodiča), školovanje markacista (ukupno 5), rad kroz sekcije društva (8 sekcija), otvaranja Požeške planinarske obilaznice na Požeškoj gori i pokretanja Obiteljskog izleta za Dan grada Požege (uspješna organizacija 5 godina za redom), društvo je izraslo u respektabilnu planinarsku organizaciju koja danas slovi kao najaktivnija u Slavoniji. 

Predsjednik se zahvalio svim aktivnim članovima društva; onima koji su se odazvali današnjem izletu kao i onima koji se nisu uspjeli odazvati zbog svojih privatnih obveza, a koji su svojim radom doprinijeli razvoju društva u prethodnom periodu.

Kako je on to rekao na vrhu Mališćaka 740 mnv: ''Sve što smo do sada napravili rezultat je zajedničkog rada i sve ovo ne bi bilo moguće bez vas, zato je red da to zajedno i proslavimo.'' Nakon toga pozvao ih je na roštilj i cjelodnevno druženje u planinarsko sklonište Mališćak (713 mnv). Druženje je potrajalo do kasnog popodneva, kada su se veseli i puni dojmova vratili svojim kućama. 

Broj deset dominira programom ovogodišnjeg, 10. po redu izdanja Međunarodne autorske kreativne konferencije MAKK. U organizaciji stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja i Hrvatskog društva za autorsko pravo, 24. i 25. studenoga u zagrebačkom MSU saznajemo sve o budućnosti kreativnosti, a jedan od sadržaja konferencije je i panel diskusija „Deset godina od danas“.

O tome gdje se vide 2032., kako će izgledati (domaća) glazbena industrija, tko vlada Top 40 listom, a tko Billboard ljestvicom te živi li se bolje od glazbe u budućnosti pričat će nam Miach, Domenica, Hiljson Mandela, Roko Crnić, Mak Murtić i Fran Vasilić.

Iza imena Miach krije se Mia Čičak, izdanak Lil Drito škole koja je pažnju glazbene javnosti na sebe skrenula autorskom pjesmom „NLO“ s Hiljsonom. Kombinacija trapa i synth popa, pjesma je u kratkom vremenu pronašla svoje mjesto na vrhovima radijskih top lista, ali i liste najshazamiranijih pjesama u Hrvatskoj. Njen EP „Između nas“ prepun je svježih produkcijskih ideja i sjajna pista za uzlet prema zvijezdama…

Ako netko ima jasnu viziju svoje glazbene budućnosti, onda je to svakako Domenica. Štoviše, budućnost ove dobitnice Porina za najbolji album zabavne glazbe već je razrađena do najsitnijeg detalja, od točnog početka koncerta u zagrebačkoj Areni 2030. (petak, 8. studenoga, točno u 20 sati, za vas koji ne volite kasniti) do cjenovnih kategorija ulaznica za taj „koncert za pamćenje“. Na MAKK-u ćemo saznati kako teku pripreme za Arenu, ali i što joj sve slijedi nakon toga.

Rasprodana Tvornica Kulture, album koji je „pomeo“ streaming platforme, uključujući i Billboard Chart Croatia i pridjev “trending” koji se veže uz svaki njegov novi uradak, dovoljni su argumenti da trepera Hiljsona Mandelu proglasimo jednim od imena koje je sasvim dominiralo glazbenom 2022. Album “Mandela Effect” kandidat je za album godine, a Hiljina žanrovska svestranost i istančan ukus uspješno ga održavaju na visokoj žici između mainstreama i tvrdog trapa.

Još jedan svestrani glazbenik s puno aseva u rukavu je Roko Crnić, autor i član benda Porto Morto. Njegov teren proteže se od razigranih multimedijskih eksperimenata s matičnim bendom preko autorske suradnje s Darkom Rundekom pa sve do izleta u pop glazbu s Natali Dizdar. Roko, njegov koautor Hrvoje Klemenčić i ostatak benda u misiji su transformacije domaće glazbe – je li 2032. konačno godina u kojoj je domaći pop već odavno portopop?!

Maku Murtiću možete govoriti o svemu, samo nemojte o granicama. Za njega one jednostavno ne postoje, bilo da je riječ o onim glazbenim ili geografskim. Uostalom, možemo se kladiti i da na ovogodišnji MAKK stiže ravno s aerodroma, iz Londona, Bruxellesa ili neke druge destinacije u kojoj je njegov Mimika Orchestra po tko zna koji put ostavio bez daha publiku i kritiku. Ovaj skladatelj, aranžer i multiinstrumentalist i njegov mozaik etno i jazz elemenata ozbiljan su domaći izvozni proizvod. I to ne samo za deset godina od danas!

Fran Vasilić ove je godine sa svojim bedroom popom konačno iskoračio u offline svijet znojnih klupskih svirki, dogovaranja termina probi i glazbeničkog života u kombiju. U globalnom digitalnom svijetu on je najuspješniji hrvatski autor s fanatičnom bazom fanova u dalekoj Aziji. Društvene mreže njegov su teren, na TikToku ima preko 4.5 milijuna pratitelja – brojka koja već debelo premašuje broj stanovnika Hrvatske. Krenuo je uživo predstavljati svoju glazbu na ozbiljnim glazbenim showcase događanjima: iza njega je Budimpešta Hub a pred njim nizozemski Groeningen. “Ono što želim je moći pisati, snimati, tu i tamo nastupati i živjeti od toga“, izjavio je 2022. Kako na tu svoju izjavu gleda iz perspektive deset godina starijeg Frana?

Futurističnu diskusiju o tome što mladi slušaju i kud sve to vodi 10 godina od danas moderirat će Boris Jokić, psiholog, znanstvenik i radijski voditelj.