POŽEGA - Turistička zajednica Grada Požege s veseljem najavljuje tradicionalni Požeški gradski maskenbal koji će se održati u nedjelju, 23. veljače 2025. godine.

Okupljanje sudionika započet će od 16:30 sati na Trgu Sv. Trojstva u Požegi, gdje će se održati svečanost primopredaje ključeva Grada. Nakon toga, povorka će se uputiti prema Sportskoj dvorani "Tomislav Pirc", gdje će od 17 sati započeti zabavni program i izbor najbolje maske. Dok žiri bude ocjenjivao maske, sudionike će zabavljati popularni Magic Leon, pobjednik Supertalenta 2022., koji će pripremiti magično iznenađenje. Osim toga, sudionike će dočekati i neizostavne krafne.

Prijave za sudjelovanjeotvorene su od 15. siječnja do 17. veljače 2025. godine. Kategorije prijava uključuju individualne maske (male i velike) te grupne maske (male i velike). Sve maskirane grupe i pojedinci će imati priliku sudjelovati u povorci i natjecati se za vrijedne nagrade koje su osigurali naši sponzori. Oni koji se ne prijave za natjecanje moći će sudjelovati u povorci, ali nažalost, neće biti u konkurenciji za nagrade.

Prijaviti se možete putem e-maila na adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili osobno u uredu Turističke zajednice Grada Požege na Trgu Sv. Trojstva 11. Za sve dodatne informacije, stojimo Vam na raspolaganju.

Pridružite nam se i doživite nezaboravnu atmosferu Požeškog gradskog maskenbala!

POŽEGA - Svoj komentar i priopćenje poslala je medijima saborska zastupnica iz redova SDP-a Martina Vlašić Iljkić, koje donosimo u nastavku teksta:  – Ministar socijalne skrbi Marin Piletić, svojedobno je rekao kako ni jedan korisnik neće dobiti manji mjesečni iznos inkluzivnog dodatka te da će prihod za sve korisnike rasti minimalno 50 do 100 i više posto. No, osim onih koji primaju manje iznose, postoje i oni kojima je ukinuto postojeće pravo na doplatak za pomoć i njegu, a nemaju pravo na inkluzivni dodatak. Brojni korisnici, mahom osobe starije životne dobi, koji su godinama primali doplatak za pomoć i njegu su ostali bez svoje naknade zbog Zakona o inkluzivnom dodatku. Naime, ako je korisniku utvrđen 2. stupanj oštećenja, odnosno ako osoba boluje od kronične bolesti 2. stupnja, a nije samac - nema pravo na inkluzivni dodatak. To je u Zakonu jedina odredba koja povezuje sastav kućanstva sa stupnjem oštećenja, što je duboko diskriminatorna odluka, pa tako starija osoba koja živi u obitelji ne može primati inkluzivni dodatak jer se ne radi o samačkom kućanstvu!?

Vezano uz to, ministar socijalne skrbi Piletić, odgovarajući na moje zastupničko pitanje naveo je slijedeće: „osobe 2. stupnja oštećenja mogu samostalno funkcionirati u svakodnevnim aktivnostima, ali im je potrebna povremena skrb druge osobe (dva do tri puta tjedno) za aktivnosti izvan kuće, a koju mogu pružati članovi obitelji". Znači, osobe koje su cijelo desetljeće primale doplatak, s obzirom na svoje zdravstveno stanje, "Piletićeva" epohalna reforma je izbrisala, a administracija propisala koje su njihove potrebe i tko je dužan te potrebe zadovoljiti!? 

Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike iz siječnja 2025. godine, preko 11.000 korisnika koji su zatražili inkluzivni dodatak - odbijeni su! 

Iako sam uputila nekoliko zastupničkih pitanja, Ministarstvo odbija dostaviti podatke i analizu o odbijenim zahtjevima, te o onima koje je Ministarstvo ponizilo i ukinulo naknadu. 

Naime, do sada, kako navode, po službenoj dužnosti pokrenuti su postupci za 147.752 korisnika postojećih naknada, a nakon stupanja na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku, ukupno su zaprimljena još 110.942 nova zahtjeva. Nadalje, kako stoji u podacima, doneseno je 162.588 pozitivnih rješenja o o pravu na inkluzivni dodatak, što uključuje dio postojećih korisnika objedinjenih naknada i riješenih novih zahtjeva. Iako Ministarstvo ne navodi omjer u broju donesenih rješenja, veliki je broj još neriješenih korisnika postojećih naknada koje svoje rješenje čekaju preko godinu dana. Takvih je čak 30.000 korisnika (prema podacima iz prosinca 2024. g.). Zakonom o inkluzivnom dodatku propisano je da je rok za donošenje rješenja za inkluzivni dodatak 15 dana, odnosno 30 dana ukoliko je potrebno provesti ispitni postupak. Jasno je da Ministarstvo svjesno krši vlastite propise, dopušta da ljudi čekaju preko godinu dana na inkluzivni dodatak, a nažalost ima i onih koji preminu i nikada ni ne dočekaju svoje pravo. 

Istodobno, osobe s invaliditetom na Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom u prosjelu čekaju 8 mjeseci, odnosno 3 do čak 16 mjeseci, na ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi. To je sramotno i nedopustivo jer osobe s invaliditetom u svojim potrebama ne trpe odgodu. Potrebno je dodatno kadrovski ojačati Zavod za vještačenje kako bi korisnici svoje pravo ostvarili u zakonu propisanom roku, a radi  velikog broja zahtjeva i zagušenosti sustava socijalne skrbi potrebno je pravo administrirati izvan sustava socijalne skrbi, kako bi se rasteretio sustav s preko 200.000 korisnika inkluzivnog dodatka. 

Socijalni radnik je potrebniji u radu sa obitelji i pojednicima, na terenu, u detektiranju i otklanjanju poteškoća, nego u vođenju upravnog postupka, u kojem komunicira telefonom s korisnikom. U današnje vrijeme je svakodnevni život sve više naših građana pogođen brojnim rizicima i sve više je onih kojima je potrebna pomoć, a Ministarstvo umjesto da koristi resurse stručnjaka pomažućih djelatnosti, dopušta da sustav socijalne skrbi gubi svoje temeljne uloge u društvu. 

Zanemarivanja potreba osoba s invaliditetom i starijih osoba na ovaj način predstavlja institucionalno nasilje koje provodi Ministarstvo, te je potrebna žurna analiza učinka Zakona o inkluzivnom dodatku i izmjena odredbi koje su duboko diskriminatorne - stoji u priopćenju koje je poslala Martina Vlašić Iljkić, saborska zastupnica SDP-a.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili kriminalističko istraživanje nad 30-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Otočca kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Krađa“.

Naime, on je 12. kolovoza 2024. na području Požege iz kuće otuđio novac u vlasništvu 67-godišnjaka.

Vezano za navedeno slijedi posebno izvješće kao nadopuna kaznene prijave.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 10. veljače 2025., policijskim službenicima je prijavio 59-godišnjak s područja Pakraca, da je unazad godinu dana putem društvene mreže stupio u kontakt s nepoznatom osobom koja ga je lažnim prikazivanjem činjenica navela da uplati novac, a što je on u nekoliko navrata i učinio te uplatio preko 1.500,00 eura nakon čega mu se nepoznata osoba više ne javlja.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje, dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama  - 

FOTO: Ilustracija

U ponedjeljak 10. veljače 2025. oko 16.20 sati u blizini mjesta Vukojevica, 60-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nije se kretao sredinom obilježene prometne trake te je sletio na putnu bankinu i udario u prometni znak.

Protiv vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Protuzakoniti lov i ribolov“  -

FOTO: Ilustracija

U razdoblju 9./10. veljače 2025. u blizini mjesta Velika, nepoznati počinitelj je vatrenim oružjem usmrtio jelena te mu odrezao rogove.

Policijski službenici tragaju za nepoznatim počiniteljem protiv kojeg slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela „Protuzakoniti lov i ribolov“.

ZAGREB - U sklopu NOĆI MUZEJA 2025. u Hrvatskom školskom muzeju je predstavljena modna kolekcija „Isprepletene niti“ koja je nastala suradnjom tri slavonske strukovne škole iz sektora Moda, tekstil i koža te Umjetnost i dizajn vođenih promišljanjem o važnosti hrvatskog učitelja i njegovim položajem u društvu nekad i sad. Kolekcija je izložena u Pariškoj sobi Školskog muzeja, u kojoj se čuvaju radovi strukovnih škola iz 19.stoljeća.

Učitelji su uvijek bili poštovani i cijenjeni članovi društva. Sukladno svom društvenom statusu voljelisu se lijepo odijevati te su u hladnim zimskim danima nosili tople vunene ogrtače.

U skladu s tradicijom predstavljena je kolekcija ogrtača s daškom prošlosti uz primjenupusta na ogrtačima i modnim dodacima,plod zajedničke kreativnosti i suradnje učenika iz triju škola.Uradci su inspirirani bogatom paletom boja i prizora iz prirode, spojenih u elemente etno-dizajna isuvremenog odjevnog izraza.

Učenici Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Osijek smjera Dizajner tekstila, vođeni prof.izvrsnomsavjetnicom Gorankom Stanić, unijeli su osobni izraz i izradili ​su unikatne tekstilije primjenom tehnike suhog  filcanja vunenih niti i pređe na tkanini.

Rezultat je uklopljen u odjevne modele- ogrtače koji su izrađeni u Industrijsko-obrtničkoj školi Nova Gradiška, u smjer​u Krojač,pod mentorstvom prof. savjetnice Vere Tomić-Žager i prof. mentorice Dragice Kekez. ​Ogrtači su sa svim svojim elementima prilagođeni modelima što ​o​mogućuje maksimalno prijanjanje i funkcionalnost dizajna.

Učenice smjera Modni tehničar iz Obrtničke škole Požega, dizajnerski su uklopile unikatne tekstilije u gotove modele ogrtača te dizajnerski razvilii izradilizavršne modne detalje, uzmentorstvo prof. savjetnice Katarine Bajt.

Jedinstveni modni dodatci oblikuju dio kolekcije i stilski fleksibilne komponente koje se mogu odijevati s različitim kombinacijama obogaćujući ogrtač​e, ​višeslojn​om vrijednošću i nosivošću.

Na predstavljanjeprojekta i modne kolekcije nastalog u sklopu fakultativne nastave- Tradicijsko odijevanje i tekstilne rukotvorine učenici su se uputili javnim prijevozom HŽ po uzoru na nekadašnja školska putovanja i druženja u vlaku. U sklopu Muzejskog dana posjetio se Etnografski muzej uz stručno vodstvo, obilazak stalnog postava Narodne nošnje iz Hrvatske, s kraja 19. i iz prve polovice 20. stoljeća ali i aktualne izložbe Intimni prostori svakodnevice, izložbu „Putnici“ i „Hrvatski Božić“ – jaslice Danijela Šimunovića. Nakon otvorenja izložbe održana je radionica Ljepota isprepletenih niti pod vodstvom Ivane Dumbović Žužić i Katarine Bajt u suradnji s učenicima i posjetiteljima. Nakon čega je uslijedilo razgledavanje postava Hrvatskog školskog muzeja i Muzeja suvremene umjetnosti.

 - Mogu se zahvaliti u ime svih naših učenika, sudionika u projektu na predivnoj suradnji sa Hrvatskim školskim muzejom što su omogućili da UMJETNOST IZ ŠKOLA BUDE VIDLJIVA! Izlagati u Hrvatskom školskom muzeju koji je osnovan zahvaljujući iznimnom zalaganju i aktivizmu hrvatskog učiteljstva iznimna je čast. Kroz projektne suradnje imali smo jasan cilj što nas je i motiviralo da utvrdimo, ali i steknemo nova znanja, vještine i neprocjenjiva prijateljstva.Zahvaljujem se ravnateljici muzeja Aniti Zlomislić i muzejskoj višoj kustosici pedagoginji Ivani Dumbović Žužić na iznimnoj suradnji kao i Danijeli Pustahiji Musulin,višoj stručnoj savjetnici pri ASOO na podršci koju nam je iskazala svojim dolaskom - autorica projekta Katarina Bajt.

POŽEGA / VELIKA  - HPD Gojzerica u sklopu 7. Opće planinarske škole organizirala je pohod pod nazivom „Hrbtom Papuka“. Vodič izleta bio je Frano Barišić, voditelj Opće planinarske škole i planinarski vodič.

Planinari su se okupili ispred prostorija društva, a zatim nastavili put prema Velikoj, gdje su im se pridružili i ostali članovi. Nakon zajedničkog fotografiranja, 29 planinara i planinarki krenulo je od planinarskog doma Lapjak, preko Topličke glave do Kaniške glave, gdje je uslijedila kratka pauza. Prve naznake snijega, koji se pod niskim temperaturama zadržavao na čvrstim gojzericama, dodale su posebnu čar izletu.

Popevši se na sami greben Papuka, započeli su razgovori i opuštanje uz prve zrake sunca. Nastavljajući prema Češljakovačkom visu, nailazili su na sve veće nanose preostalog snijega, što je donijelo dodatnu radost pohodu Hrbtom Papuka.

Nešto prije Ćifutskog bunara, grupa je skrenula sa staze prema Češljakovačkom visu i ubrzo stigla do skloništa Trišnjica. Brzo su skupili suha drva i naložili vatru, a zatim pripremili bogatu trpezu slavonskih delicija, raspoređenu dijelom unutar skloništa, a dijelom na otvorenom. Sat vremena proteklo je u degustaciji, druženju, razgovoru i opuštanju.

Nakon okrijepe, planinari su se uputili prema Dubokoj, gdje su obišli izvor tople vode, čija je temperatura izmjerena na 18°C, dok je voda u samom potoku bila gotovo deset stupnjeva hladnija. Prošavši kroz Duboku, spustili su se do starog kamenoloma, a zatim nastavili put do parkirališta podno doma Lapjak.

Izlet se može smatrati uspješnim, posebno jer su polaznici škole izvrsno savladali rutu, a neki su po prvi put prehodali velikih 13 km u pet sati hoda, dosegnuvši najvišu točku od 413 m. Vjerujemo da će ih ovo iskustvo potaknuti na daljnje planinarske aktivnosti koje ih očekuju!

Procjenjuje se da je 21 milijun djece diljem južne Afrike pothranjeno, a dugotrajne suše predstavljaju rizik od potpune humanitarne katastrofe, pokazuju izvješća UN-a - 

Neprekidne suše koje su tijekom prošle godine pogodile čitavu regiju uzrokovale su treću uzastopnu iznimno slabu žetvu 2024. godine. Čak je i najnovija sezona sjetve imala katastrofalne rezultate jer su kiše pale nekoliko mjeseci prekasno, a dragocjeno se sjeme sasušilo i uvenulo. Zbog toga se očekuje da će i nadolazeća žetva biti vrlo slaba. Iako je bilo malo kiše krajem siječnja 2025., sezona je rasta skraćena i usjevi neće imati dovoljno vremena da sazru.

Angela Chipeta-Khonje, direktorica Marijinih obroka u Malaviju, objasnila je: “Usjevi su propali diljem regije, ostavivši ljude bez hrane mnogo prije uobičajenih “gladnih” mjeseci. Učinak suše na prehrambenu sigurnost vrlo je težak u ovoj regiji u kojoj 70% malih poljoprivrednika ovisi o kiši i zemlji kako bi preživjeli i imali izvor prihoda.[2]Prema našim procjenama, samo je u Malaviju pet milijuna djece zahvaćeno krizom hrane. Više od milijun najugroženije djece prima dnevni obrok u školi, tako njima i njihovim obiteljima dajemo sigurnost da će imati pristup jednom životno važnom obroku dnevno. Ali moramo učiniti više, i moramo djelovati brzo prije nego što ova situacija preraste u katastrofu.”

Marijini obroci pružaju životno važne školske obroke 1,5 milijunu djece diljem četiri zemlje najpogođenije krizom hrane, a danas su pokrenuli i globalni humanitarni apel “Izvanredno stanje u Južnoj Africi”. Kampanja Marijinih obroka traje od 10. do 28. veljače 2025. godine. kako bi prikupili sredstva za hitno širenje programa školske prehrane u tim četirima zemljama (Malavi, Mozambik, Zambija i Zimbabve).

Angela Chipeta-Khonje kaže: “Obrazovanje je ključno za društveni i gospodarski razvoj zemalja poput Malavija. Potrebno nam je dobro obrazovano stanovništvo kako bismo se mogli razvijati. Pružajući dnevni obrok na mjestu obrazovanja, ne samo da djeci osiguravamo životno važnu prehranu, nego ih potičemo da uče. Gotovo je nemoguće učiti praznog želuca.”          

Priča susjedne Zambije, u kojoj Marijini obroci hrane više od 500 000 djece, vrlo je slična. Direktor Marijinih obroka u Zambiji, Panji Kajani, rekao je: “Znamo za mnoge obitelji kojima bi žetva s njihove zemlje donijela oko 20 vreća kukuruza, koje su 2024. godine požele tek pet vreća i sada nemaju ništa što bi ih održalo u “gladnim” mjesecima. Zbog toga cijene rastu pa je još teže doći do hrane, a znamo i da će nadolazeća žetva biti vrlo loša. Usjevi su slabašni, zbog visokih temperature i manjka kiše nisu dozreli. Hitno nam je potrebno širenjem programa prehrane u školama kako bismo izbjegli kriznu situaciju, pogotovo među djecom.”

Samo 22 € su dovoljna da bi jedno dijete primalo Marijine obroke cijele školske godine. Marijini obroci surađuju s nekima od najsiromašnijih zajednica svijeta koje ulažu volonterski rad kako bi pripremili i poslužili obroke djeci. Globalni program školske prehrane obuhvaća 16 zemalja i pruža dnevni školski obrok više od 2,4 milijuna djece.

Više o radu i viziji Marijinih obroka pročitajte na www.marysmeals.hr te na društvenim mrežama Facebook i Instagram. Dodatne informacije možete dobiti na broj telefona 01 5509 250.

Donirati možete na IBAN: HR7923600001102102666, poziv na broj HR 00, Model: 2025, Opis plaćanja:Izvanredno stanje u Južnoj Africi. Za uplate iz inozemstva upisati SWIFT: ZABAHR2X