Dvije dragovoljne predaje streljiva -

FOTO: Ilustracija

U utorak 7. travnja 2026. u mjestu Omanovac, 60-godišnjak je dragovoljno policijskim službenicima dragovoljno predao pet komada streljiva.

Navedeno streljivo je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

U četvrtak 9. travnja 2026. na području Pakraca, anonimni građanin dragovoljno je policijskim službenicima predao 95 komada streljiva.

Navedeno streljivo je izuzeto i pohranjeno u prostorije policije do uništenja.

I dalje je u tijeku akcija "Manje oružja - manje tragedija".

Dogodilo se šest prometnih nesreća -

FOTO: Ilustracija

U četvrtak 9. travnja 2026. oko 11.25 sati u Požegi u Zrinskoj ulici, 26-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, uslijed neprilagođene brzine udario je prednjim dijelom vozila u zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljala 48-godišnjakinja, a koja je zaustavila vozilo zbog zaustavljenog vozila ispred sebe. Nakon udara došlo je do potiskivanja vozila kojim je upravljala 48-godišnjakinja na zadnji dio osobnog automobila kojim je upravljao 27-godišnjak.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, a na mjestu događaja 26-godišnjaku je izdana obavijest o počinjenom prekršaju zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se prometne nesreće s materijalnom štetom u mjestima Dervišaga i Novoselci te u Požegi u ulicama Franje Thauziya, Zrinska i Njemačka.

POŽEGA - Održana je 9. sjednica Gradskog vijeća grada Požege u Gradskoj vijećnici. Nazočno je bilo 18 vijećnika jer na sjednici nije bio nazočam vijećnik Mitar Obradović, ispred SDP-a, koji je nedavno dao ostavku na mjesto predsjednika ŽO SDP. Nakon vijećničkih pitanja koja su upućena gradonačelniku, u kojima je povremeno dolazilo do burne rasprave, a uglavnom oko nezavršenih objekata koja su za bivšeg gradonačelnika započeta u godini pred izbore, pristupilo se raspravi po utvrđenom dnevnom redu na kojem se našlo devet točaka. Prijedlog Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području grada Požege i Prijedlog Javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području grada Požege, Prijedlog Odluke o dopuni Odluke o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada Požege, Prijedlog Odluke o nekorištenju prava prvokupa nekretnina, Prijedlog Odluke o raspisivanju izbora za članove Vijeća mjesnih odbora na području grada Požege, Prijedlog Odluke o demografskim mjerama Grada Požege, Prijedlog Odluke o nagrađivanju najuspješnijih učenika osmih razreda, Prijedlog Odluke o izmjenama Odluke o subvencioniranju obrta za čuvanje djece na području grada Požege, Prijedlog Odluke o izmjeni Odluke o socijalnoj skrbi, Izvješće o radu davatelja javne usluge Komunalac Požega d.o.o. za izvještajnu 2025. godinu.

Jedna od točaka odnosila se i na raspisivanje izbora za članove vijeća mjesnih odbora na području grada Požege. Izbori za vijeća mjesnih odbora, odlučeno je, održat će se 7. lipnja 2026. godine.

Vijećnici su raspravljali o prijedlogu Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na području grada Požege, kao i o samom tekstu javnog natječaja. Također, na dnevnom redu našla se i dopuna Odluke o načinu upravljanja i korištenja sportskih građevina u vlasništvu Grada, na način da je u Odluku dodan atletski stadion kojim će također upravljati Požeški športski savez, kao što je slučaj i s ostalim sportskim objektima na području grada.

Među važnijim temama istaknute su i demografske mjere Grada Požege, kao i prijedlog Odluke o nagrađivanju najuspješnijih učenika osmih razreda. Te su dvije odluke dijelom modificirane. Vijećnici su raspravljali i o tehničkim izmjenama odluka koje se odnose na subvencioniranje obrta za čuvanje djece te o izmjenama u području socijalne skrbi.

Na sjednici je predstavljeno i usvojeno Izvješće o radu davatelja javne usluge Komunalac Požega d.o.o. za 2025. godinu uz prilično diskusije vijećnika oporbe.

Za koju godinu čekaju nas iznimno zagađenje vode, tla i zraka, iseljavanje stanovništva i financijske sankcije -

Udruga Prijatelji životinja uputila je Vladi Republike Hrvatske dopis kojim traži da se planirani megaprojekti industrijskog uzgoja, klanja i prerade peradi na području Sisačko-moslavačke, Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Zagrebačke županije proglase neprihvatljivima na nacionalnoj razini. Riječ je o industrijskom sustavu međusobno povezanih zahvata golemih razmjera. Naglašavaju da takav model izvozno orijentirane visokointenzivne proizvodnje donosi razorne kumulativne učinke na okoliš, javno zdravlje, vodne resurse, poljoprivredu i gospodarstvo.

„Jasno je da intenzivan uzgoj peradi, koji bi uključivao planirane megalomanske kapacitete, nije dugoročno ekološki održiv, zbog čega ga druge europske države odbacuju. Osim nesnosnog smrada, koji bi se širio cijelim područjem središnje i sjeverozapadne Hrvatske, takav megakompleks zahtijeva enormnu potrošnju pitke vode, neminovno će zagaditi naše rijeke i podzemne tokove te producirati desetke tona amonijaka u blizini gusto naseljenih mjesta. Stotine milijuna pilića godišnje stvorili bi enormne količine stajskog gnoja i klaoničkog otpada. Intenzivni sustavi uzgoja peradi vode ekološkoj katastrofi na području znatno širem od županija u kojima bi se nalazila infrastruktura. Vlada mora preuzeti odgovornost i spriječiti katastrofalne posljedice za okoliš i građane Hrvatske”, pojašnjavaju Prijatelji životinja.

Izbjegavanje procjene stvarnog utjecaja

Naveli su da posebno zabrinjava praksa prijavljivanja funkcionalno povezanih zahvata kao niza odvojenih projekata, čime se izbjegava zakonski obavezna cjelovita procjena kumulativnog utjecaja na okoliš svih međusobno povezanih peradarskih objekata. Takav pristup suprotan je osnovnim načelima europskog prava u području zaštite okoliša.

Rizici za vodu, zdravlje i okoliš

U dopisu Vladi istaknuli su da, s obzirom na masovnost proizvodnje, nastanak stotina tisuća tona gnoja i klaoničkog otpada godišnje znači povećani rizik ispiranja dušika i fosfora u rijeke i podzemne vode, eutrofikaciju i fekalno zagađenje. Posebno zabrinjava činjenica da se projekti planiraju u blizini rijeka Save, Kupe i Lonje te vodocrpilišta, što otvara pitanje sigurnosti pitke vode. Sanacija takvih onečišćenja, ako je uopće moguća, financijski bi pala na teret lokalnih zajednica i države. Istodobno, emisije amonijaka iz intenzivnog uzgoja peradi pridonose stvaranju sitnih lebdećih čestica PM2,5, koje su povezane s bolestima dišnog i krvožilnog sustava.

Hrvatska riskira kršenje propisa EU-a i financijske sankcije

U dopisu Vladi upozorava se i na ozbiljan rizik od kršenja europskih direktiva, osobito propisa o nitratima i zakonodavstva o kvaliteti zraka i zagađenju voda. U slučaju prekoračenja dopuštenih razina onečišćenja, Europska komisija može pokrenuti pravne postupke protiv države članice, što može rezultirati visokim financijskim kaznama. Primjeri iz drugih država članica Europske unije već pokazuju posljedice nekontroliranog širenja industrijske peradarske proizvodnje – od zagađenih rijeka do sudskih poništavanja dozvola za megafarme.

Uništavanje domaće poljoprivrede

Prijatelji životinja ukazali su i da industrijska proizvodnja ovakvog tipa stvara pritisak na male i srednje poljoprivrednike, povećava rizik kontaminacije tla, vode i zraka te ugrožava mogućnost ekološke proizvodnje. Time se dugoročno potkopava domaća poljoprivreda i dodatno ubrzava propadanje ruralnih područja. To prepoznaju i građani pa se izgradnji megafarmi i megaklaonica protivi sve veći broj građana diljem Hrvatske, što potvrđuje gotovo 58 000 popisa peticija protiv peradarskih megakompleksa u Sisačko-moslavačkoj županiji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

U dopisu Vladi predložili su da Vlada zauzme jasan stav protiv razvoja ovakvih sustava masovne industrijske proizvodnje, da se planirani projekti proglase neprihvatljivima na nacionalnoj razini, da se osigura obavezna kumulativna procjena za sve povezane zahvate te da se prioritet da održivim modelima poljoprivrede koji ne ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi. Udruga je dostavila Vladi i opsežnu stručnu argumentaciju s pravnim, znanstvenim i regulatornim referencama uključujući analize utjecaja na okoliš i primjere iz drugih država.

Zaključno poručuju: „Europska unija traži izlaz iz modela gradnje novih industrijskih peradarskih kompleksa pa Vlada ne smije dopustiti neracionalnu gradnju megapogona, koji će za jedno do dva desetljeća donijeti iznimno zagađenje vode, tla i zraka, iseljavanje stanovništva i probleme zbog nemogućnosti provedbe direktiva EU-a.”

ZAGREB - Udruga Glas poduzetnika pokrenula je inicijativu za unaprjeđenje transparentnosti i učinkovitosti upravljanja javnim sredstvima te uputila prijedloge nadležnim ministarstvima, uključujući Ministarstvo financija, Ministarstvo pravosuđa i digitalizacije, Ministarstvo rada, Ministarstvo zdravstva te Ministarstvo turizma i sporta.

Dok se u privatnom sektoru kroz fiskalizaciju osigurava potpuni digitalni trag i nadzor poslovanja u stvarnom vremenu, usporediva razina transparentnosti i odgovornosti još uvijek nije sustavno osigurana u javnom sektoru.

Radi se o novcu poreznih obveznika, čije raspolaganje izravno utječe na kvalitetu života svih građana Republike Hrvatske.

U kontekstu aktualnih gospodarskih izazova i rasta troškova poslovanja, dodatno dolazi do izražaja potreba za učinkovitim i transparentnim upravljanjem javnim sredstvima. Nedavni slučajevi nepravilnosti i otvorena pitanja upravljanja sredstvima u pojedinim javnim sustavima dodatno naglašavaju važnost sustavnog unaprjeđenja nadzora i transparentnosti.

Mikro, mali i srednji poduzetnici, koji čine 99% svih tvrtki u Hrvatskoj i zapošljavaju najveći dio radne snage, kroz poreze i doprinose u najvećoj mjeri financiraju javne sustave.

UGP stoga traži:

• veću transparentnost trošenja javnih sredstava
• dostupnost podataka o javnim nabavama, kriterijima i odlukama
• razvoj digitalnih alata za praćenje korištenja javnih sredstava
• javno dostupne analize potreba i učinka mjera i ulaganja na poslovanje mikro, malih i srednjih poduzetnika

„Transparentnost nije opcija, već standard. Ako vrijedi za privatni sektor, mora vrijediti i za javni – osobito kada se radi o novcu građana i poduzetnika.“ poručuju iz UGP-a.

UGP naglašava kako je cilj ove inicijative doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda. Udruga poziva institucije na otvoren i kontinuiran dijalog i suradnju s predstavnicima mikro, malih i srednjih poduzetnika – ključnih dionika koji čine okosnicu gospodarstva – u oblikovanju konkretnih rješenja.

ZAGREB – Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 10. travnja novo izdanje serije redovitih poštanskih maraka „Prirodne ljepote Hrvatske“. Motivi novog izdanja su otočić Galešnjak, Pakleni otoci i žitno polje u Slavoniji, a autori maraka su Ivana Vučić i Tomislav-Jurica Kaćunić. Njihov dizajn nastao je prema fotografijama koje potpisuju Studio Pervan, Mario Romulić i Dražen Stojčić. Marke su izdane u arcima od 50 maraka i rolama od 100 samoljepljivih maraka, a Hrvatska pošta tiskala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).

Otočić Galešnjak nazivaju još i otokom ljubavi, otokom zaljubljenih i srcem Jadrana. Njegov oblik srca, najsavršeniji za koji se zna, u naše je vrijeme uočen tek 2008. na Googleovim zemljovidima, a svjetski mediji i društvene mreže preko noći učinili su ovaj otočić senzacijom.

Smješten je u Pašmanskom kanalu, nedaleko od obalnih mjesta Turnja, Sv. Filipa i Jakova te Biograda na Moru. Znanost kaže da je bio naseljen još u prapovijesti, prije otprilike 7000 godina, ali danas na njemu nitko ne živi niti ima bilo kakvih umjetnih tvorevina. Površinom velik tek 0,132 četvorna kilometra, visok 36 metara i obale dugačke tek kilometar i pol, Galešnjak je omiljeni cilj sretnika koje pogodi Amorova strelica.

Istraživači su ondje našli tragove drevnih grobova, a u podmorju prastare koštice maslina i kameni most. U davnini, kada je razina mora bila niža, Galešnjak se spajao s 80 metara udaljenim otočićem Ričulom. Još je Napoleonov kartograf 1806. točno ucrtao Glešnjakov oblik srca, ali gledan uvijek iz ljudske perspektive, tek je u našem stoljeću, uz pomoć tehnologije, dočekao svoju slavu.

Pakleni ili Paklinski otoci bajkovito su otočje pokraj otoka Hvara, nedaleko od samoga grada Hvara. Naziv nose po paklini, vrsti borove smole koja se koristila u brodogradnji. Tih dvadesetak otočića i hridi raj su za sve zaljubljenike u hrvatski Jadran, od manje zahtjevnih turista do ronilaca i nautičara. Obale Paklenih otoka kamenite su i vrlo razvedene, prolazi između nekih otočića i hridi plitki, a neki nisu ni plovni, pa za jačih vjetrova nisu preporučljivi za brodice.

Najveći otok arhipelaga je Sveti Klement. Ima tri naselja, a mnogi požele vidjeti zanimljive ostatke rimske vile, vjerojatno manje antičke solane. Na Svetom Klementu je i Palmižana, pjeskovita uvala u sjeni starih borova s egzotičnim botaničkim vrtom stare obitelji Meneghello. Njezini naraštaji donosili su neobične biljke, a jedinstvenu simbiozu prirode i umjetnosti stvorila je kolekcionarka Dagmar Meneghello obogativši vrt brojnim umjetninama. Pakleni otoci dio su ekološke mreže Natura 2000 zbog morske biljke posidonije, pješčanih dna trajno prekrivenih morem i morskih špilja.

Zlatna žitna polja često su u Slavoniju privlačila ljude iz škrtih, mnogo siromašnijih krajeva, ali i ljude snažne poduzetnosti kao opreke ponekad u zlato uljuljanim slavonskim bekrijama. I opjevane šume slavonskoga hrasta, iako su ih tuđini nemilice iskorištavali, i dalje su tu, a slavonski je hrast jedno od najplemenitijih stabala koje svijet poznaje.

Slavonci danas rade na poljima, ali i u najsuvremenijoj tehnologiji, često kroz startupove svojih nadahnutih inovatora. Turistu i svakom namjerniku pokazat će žitna polja, šume, rijeke i jezera, ali i brda, gotovo tisuću metara visoka, u njezinu zapadnom dijelu. A s priredbama Zlatne žice Slavonije, Vinkovačke jeseni, Đakovački vezovi i brojnim drugima Slavonci se diče bogatom kulturnom baštinom i slikovitim običajima.

Slijedi daljnje postupanje iz nadležnosti protupožarnog inspektora  -

FOTO: DVD Kaptol

U utorak 7. travnja 2026. oko 18.30 sati u mjestu Kaptol u Ulici Malca, došlo je do požara štaglja u vlasništvu 53-godišnjaka.

Obavljenim očevidom utvrđeno je da je 73-godišnjakinja u dvorištu spaljivala biljni otpad koji je potom ostavila bez nadzora. Uslijed vjetra došlo je do prenošenja zapaljenog otpada u štagalj gdje došlo do zapaljenja sijena i štaglja koji je tom prilikom u potpunosti izgorio.

Slijedi daljnje postupanje iz nadležnosti protupožarnog inspektora.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

U srijedu 8. travnja 2026. policijskim službenicima je prijavila 59-godišnjakinja s područja Kutjeva da je početkom travnja 2026. na svoj mobilni telefon s nepoznatog broja zaprimila SMS poruku u kojoj se navodi da joj ističe pristup digitalnom bankarstvu te da za nastavak korištenja aplikacije treba pristupi poveznici iz poruke.

Nakon što je otvorila poveznicu unijela je svoje podatke za bankarstvo, a nakon toga više nije mogla pristupiti mobilnom bankarstvu. Potom je nazvala službu za korisnike koja ju je obavijestila da joj je s računa skinuto nekoliko tisuća eura.

Slijedi daljnje kriminalističko istraživanje dok će zaprimljena kaznena prijava biti proslijeđena nadležnom državnom odvjetništvu.

Kako bi se spriječili ovakvi i slični događaji, upozoravamo  građane da budu oprezni kako ne bi postali žrtve kaznenih djela. Podatke o bankovnim karticama, PIN broju i CVV broju, kao i svoje osobne podatke, građani ne bi trebali ustupati nepoznatim osobama.

O zlouporabi bankovnih kartica građani bi trebali odmah obavijestiti banku koja im je izdala karticu, a u slučaju da su oštećeni kaznenim djelom ili posumnjaju u mogućnost počinjenja kaznenog djela, potrebno je obavijestiti policiju na broj 192.

U prometnoj nesreći teško je ozlijeđen 27-godišnji putnik koji se nalazio u vozilu kojim je upravljao 31-godišnjak, a protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava -

FOTO: Ilustracijau prometnoj na raskrižju u Požegi kada 36-godišnji vozač

U četvrtak 9. travnja 2026. oko 1.05 sati u Požegi na raskrižju ulica Pavla Radića, Zrinska i Frankopanska, 36-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, nije zaustavio vozilo na znak stop već je nastavio kretanje. Tom prilikom došlo je do udara prednjeg dijela osobnog automobila kojim je upravljao 31-godišnjak u zadnji desni bočni dio vozila kojim je upravljao 36-godišnjak. Nakon udara došlo je do zanošenja vozila kojim je upravljao 31-godišnjak te udara u rasvjetni stup i zid obiteljske kuće.

U prometnoj nesreći teško je ozlijeđen 27-godišnji putnik koji se nalazio u vozilu kojim je upravljao 31-godišnjak, a protiv 36-godišnjaka slijedi kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela Izazivanje prometne nesreće u cestovnom prometu.

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodila se i prometna nesreća s materijalnom štetom u Pleternici u Ulici bana Josipa Jelačića.