U vrtlogu stalnog propitivanja poreza na nekrenine kojega aktualna vlast namjerava uvesti, otvara se stalno pitanje koliko će te iste nekrenine sada biti isplative za čuvanje imovine i općenito bilo kakvu vrstu egzistencijalne sigurnosti.

Jer Hrvatska, sa svojom prekrasnom obalom, bogatom poviješću i jedinstvenom kulturnom baštinom, oduvijek je bila država duboko ukorijenjena u ulaganja u nekretnine. Hrvatski građani već desetljećima pokazuju snažnu sklonost kupnji stanova, nekretnina (posebice u priobalju), kuća za odmor i zemljišta različitih namjena.

Ova tradicija, koja datira duboko još iz vremena prije članstva u EU, odigrala je značajnu ulogu u tome kako Hrvati čuvaju svoju imovinu. Posjedovanje nekretnine smatra se stabilnom, opipljivom investicijom koja može izdržati inflaciju i ekonomsku nestabilnost gotovo svih vrsta (ali na žalost ne i ratnih razaranja te potrese, koje smo također iskusili) - pojašnjava Sanela Dropulić, CEO Valoreschool edukacijske platforme kojoj je temeljna misija kontinuirano i sveobuhvatno obrazovanje u području financijske pismenosti, te kvalitetnog upravljanja novcem. Sanela Dropulić ističe kako se posljednjih godina zlato pokazalo kao održiva alternativna investicija, stječući popularnost usporedo s rastućom sviješću Hrvatske o globalnim investicijskim trendovima.

Dodaje da iako su nekretnine tradicionalno bile glavna investicija za većinu Hrvata, porast ulaganja u zlato predstavlja intrigantnu opciju za one koji žele diversificirati svoje portfelje i sačuvati vrijednost svog novca, zbog čega je istražila zašto bi ulaganje u zlato danas moglo biti isplativije od ulaganja u nekretnine.

Zašto građani Hrvatske preferiraju nekretnine: povijesna perspektiva

Građani Hrvatske tradicionalno vjeruju nekretninama kao načinu zaštite i povećanja svog bogatstva. Razlozi za to su i kulturni i ekonomski:

Materijalna imovina: Nekretnine su fizička imovina koja se može koristiti, iznajmiti ili razvijati. Posjedovanje apartmana ili kuće za odmor uz more nudi dvostruku korist—i kao potencijalni izvor prihoda od najma i kao sigurno mjesto za život ili odmor.

Povijesna zaštita od inflacije: Tijekom razdoblja ekonomske neizvjesnosti, kao što je hiperinflacija ranih 1990-ih i financijska nestabilnost prije ulaska u EU, Hrvati su nekretnine smatrali pouzdanom zaštitom od devalvacije valute. Cijene nekretnina često rastu tijekom vremena, čuvajući vrijednost i čak nudeći povećanje vrijednosti.

Kulturna vezanost za imovinu: Posjedovanje zemlje ili kuće ima duboko kulturno značenje u Hrvatskoj. Imovina se često prenosi generacijama i smatra se ključnim dijelom obiteljskog bogatstva. Visoka stopa vlasništva nad kućama u Hrvatskoj — jedna od najviših u EU — odražava tu kulturnu privrženost.

Povoljan učinak članstva u EU-u: Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji 2013. potaknulo je inozemni interes za tržište nekretnina, dodatno učvrstivši nekretninu kao sigurno ulaganje. U obalnim regijama poput Dalmacije i Istre došlo je do porasta potražnje međunarodnih kupaca, što je podiglo cijene i učinilo nekretnine isplativom opcijom za prodaju lokalnom stanovništvu.

Sve veći interes za zlato: novi način razmišljanja o ulaganju

Iako su nekretnine i dalje dominantan izbor ulaganja, u posljednjem desetljeću došlo je do promjene na hrvatskom tržištu jer sve više građana počinje istraživati ​​ulaganje u zlato. Na sve veći interes za zlatom utječe nekoliko čimbenika:

Zlato kao globalno skladište vrijednosti: Za razliku od nekretnina, zlato je univerzalno priznato skladište vrijednosti. Stoljećima je bio pouzdan oblik očuvanja bogatstva, osobito u vrijeme financijskih kriza, inflacije i geopolitičke nestabilnosti. Hrvatski investitori, svjesni ovakvog trenda u inozemstvu, zlato su počeli promatrati kao sigurno utočište u nesigurnim gospodarskim razdobljima.

Diverzifikacija: Ulagači koji prepoznaju rizike koncentriranja svog bogatstva u jednu klasu imovine, kao što su nekretnine, sve više gledaju prema plemenitim metalima poput zlata radi diverzifikacije. Zlato nudi zaštitu od valutnih fluktuacija i ekonomskih padova, uravnotežujući portfelje koji su u velikoj mjeri uloženi u nekretnine.

Likvidnost: Jedna od primarnih prednosti ulaganja u zlato u odnosu na nekretnine je likvidnost. Zlatne poluge mogu se brzo i jednostavno prodati na tržištima diljem svijeta, pružajući trenutni pristup gotovini kada je to potrebno. S druge strane, prodaja nekretnina može trajati mjesecima ili čak godinama, posebno na manje likvidnim tržištima ili tijekom recesije.

Zaštita od inflacije: Iako se nekretnine često smatraju dobrom zaštitom od inflacije, zlato je kroz povijest imalo još bolje rezultate tijekom razdoblja visoke inflacije. Vrijednost zlata obično raste kako se smanjuje kupovna moć valute, što ga čini pouzdanom imovinom otpornom na inflaciju.

Pristupačnost: U prošlosti se ulaganje u zlato moglo smatrati elitnom opcijom, dostupnom samo pojedincima visoke neto vrijednosti ili onima sa posebnim znanjem o globalnim financijskim tržištima. No, posljednjih godina zlatne poluge sve su dostupnije hrvatskim ulagačima putem lokalnih trgovaca, specijaliziranih platformi, pa čak i banaka.

Održavanje – posjedovanje zlatnih poluga od investitora traži malo spretnosti vezano uz pohranu koja može biti organizirana već i kod kompanije od koje se kupuje zlato, ali i kroz individualno organizirano skladištenje poput privatnih sefova ili pak pretinaca u bankama. Uspoređujući održavanje nekretnina ovo je doista izrazito povoljna stavka, jer nekretnine s godinama gube na vrijednosti, a povećava im se trošak održavanja. U današnjem, a posebice budućem nedostatku radne i stručne snage za održavanje nekretnina – to će biti sve veći problem.

Usporedba povrata: zlato naspram nekretnina u Hrvatskoj

Usporedimo investicijski potencijal zlata i nekretnina u Hrvatskoj, s obzirom na različite čimbenike koji utječu na profitabilnost.

Tržišna volatilnost i rizik: Cijene nekretnina u Hrvatskoj, posebno u obalnim područjima, pokazale su značajnu volatilnost. Dok su cijene općenito rasle tijekom godina, bilo je razdoblja stagnacije, osobito tijekom globalnih financijskih kriza. Nasuprot tome, zlato ima dobre rezultate u vremenima ekonomske nesigurnosti, pružajući stabilnost kada druga tržišta posrnu.

Likvidnost: Jedna od glavnih prednosti ulaganja u zlato u odnosu na nekretnine je likvidnost. Zlatne poluge mogu se brzo i jednostavno prodati na tržištima diljem svijeta, omogućujući trenutni pristup gotovini kada je to potrebno. S druge strane, prodaja nekretnina može trajati mjesecima ili čak godinama, posebno na manje likvidnim tržištima ili tijekom recesije.

Zaštita od inflacije: Iako se nekretnine često smatraju dobrom zaštitom od inflacije, zlato je kroz povijest imalo još bolje rezultate tijekom razdoblja visoke inflacije. Zlato ima tendenciju porasta vrijednosti kada kupovna moć valute opada, što ga čini pouzdanom imovinom otpornom na inflaciju.

Priuštivost: U prošlosti se ulaganje u zlato moglo smatrati elitnom opcijom, dostupnom samo osobama koje imaju bogatstvo ili onima s posebnim znanjem o globalnim financijskim tržištima. No, zlato je posljednjih godina postalo sve dostupnije hrvatskim ulagačima preko domaćih trgovaca, specijaliziranih platformi, pa čak i banaka.

Održavanje: vlasništvo nad zlatnim polugama zahtijeva malo vještine u pogledu skladištenja, koje se može organizirati već pri kompanijama od koje se zlato kupuje, ali može i putem individualno organiziranog skladištenja, poput privatnih sefova ili sef pretinaca u bankama. U usporedbi s održavanjem nekretnine, ovo je doista izuzetno povoljna stavka jer nekretnina s godinama gubi vrijednost, a troškovi održavanja rastu. U današnjem, a posebno budućem, nedostatku radne snage i stručnosti za održavanje nekretnina – to će biti sve veći problem.

Troškovi održavanja: nekretnine dolaze s tekućim troškovima—potencijalno uveđene poreza na nekretnine, održavanje, osiguranje kao i naknade za upravljanje najmom. Ti troškovi mogu smanjiti profitabilnost, osobito ako se nekretnina ne iznajmljuje ili je u području s nižom potražnjom. Zlato, međutim, nema troškove održavanja nakon što ga se nabavi, što ga čini jednostavnijim ulaganjem.

Zaštita od ekonomske krize: Tijekom gospodarskog pada ili pada na tržištu nekretnina, vrijednosti nekretnina mogu pasti jer se potražnja za nekretninama i sposobnost kupaca da financiraju svoje kupnje smanjuju, što zauzvrat radu pritisak na cijene. Suprotno tome, vrijednost zlata često raste tijekom recesije, budući da ulagači vide zlato kao sigurno ulaganje tijekom razdoblja ekonomske nesigurnosti. Kada povjerenje u financijska tržišta i valutne sustave opadne, potražnja za zlatom raste, što dovodi do povećanja njegove cijene. Zato je dobra ideja zaštititi svoju imovinu već danas.

Rast kapitala: U posljednjem desetljeću i zlato i nekretnine u Hrvatskoj su pokazale povećanje kapitala, ali na različite načine. Vrijednosti nekretnina porasle su zbog povećane potražnje, niskih kamata i ograničene ponude, što je stvorilo pritisak na cijene, posebice u većim gradovima i turistički atraktivnim regijama. Zlato, s druge strane, dobiva na vrijednosti zbog rastuće globalne potražnje i ekonomske neizvjesnosti uzrokovane geopolitičkim sukobima, trgovinskim napetostima i povremenim financijskim previranjima. Ulagači su tražili sigurne investicije, što je dovelo do rasta cijena zlata, budući da se zlato tradicionalno smatra sigurnim utočištem u vrijeme krize. Tijekom tog razdoblja prinosi od zlata često su premašivali one na rizičnijim financijskim tržištima

Zlato kao nova sigurna luka za hrvatske građane

U zemlji u kojoj su nekretnine dugo vladale, ulaganje u zlato može se činiti kao novi koncept. Međutim, postoje jaki argumenti za razmatranje zlata kao ključnog dijela svake diverzificirane investicijske strategije. Likvidnost, zaštita od inflacije i globalna prepoznatljivost zlata čine ga održivom alternativom nekretninama, osobito u vremenima ekonomske nesigurnosti.

Hrvatskim građanima zlato nudi pouzdanu opciju za očuvanje imovine koja zahtijeva malo održavanja. Iako su nekretnine i dalje snažno rašireno ulaganje, osobito u željnim hrvatskim obalnim područjima, sve veća popularnost zlata signalizira promjenu u načinu na koji građani Hrvatske razmišljaju o svojoj financijskoj budućnosti. Kako sve više ljudi prihvaća zlato kao oblik ulaganja, ono bi moglo igrati sve važniju ulogu u očuvanju i rastu bogatstva u Hrvatskoj.

Zaključno, odabir između nekretnina i zlata ovisi o individualnim financijskim ciljevima, toleranciji rizika i strategijama ulaganja. Međutim, uz prednosti diversifikacije, likvidnosti i zaštite od inflacije, ulaganje u zlatne poluge može biti isplativija i sigurnija opcija za hrvatske ulagače koji žele sačuvati svoj novac u današnjoj nesigurnoj gospodarskoj klimi.

POŽEGA - Prigodom 27. obljetnice uspostave Požeške biskupije i svetkovine Sv. Terezije Avilske, zaštitnice Katedrale i grada Požege , požeški biskup mons. Ivo Martinović otvorio je ovogodišnje Orguljaške večeri u požeškoj Katedrali 28. rujna u večernjim satima prigodnim obraćanjem u kojem je poručio kako “glazbena djela i dostignuća pomažu da zvukovima orgulja i skladbi doživimo i otkrijemo ne samo ljepotu zvuka, nego još vise ljepotu transcendentnosti i nade koju Krist i danas na različite načine ostvaruje u Crkvi i nudi svakom čovjeku.”

Orguljaške večeri održavaju se do 14. listopada.

Prve večeri, odmah nakon otvaranja, orguljaški koncert održao je talijanski virtuoz Simone Vebber koji je izveo raskošne partiture 19. stoljeća, sonate Marca Enrica Bossija, potom sonatu Edwarda Elgara te niz improvizacija, kako svojih tako i onih francuskog skladatelja Camillea Saint-Saensa i Regerove meditacije Ave Maria. 

Na otvaranju i potom prvom koncertu bio je i požeški gradonačelnik Željko Glavić.

Orguljaške večeri u požeškoj Katedrali nastavit će se 1. listopada u 19 sati kada su gosti veliki orguljaški virtuozi Pavao Mašić i Krešimir Stražanac.

I ovog vikenda su provedene pojačane mjere u prometu  -

FOTO: Ilustracija

Kako je bilo najavljeno i protekli vikend s ciljem osiguranja povoljnog stanja sigurnosti cestovnog prometa provedene su mjere pojačanog nadzora prometa, posebice usmjerene na tzv. 'četiri glavne ubojice u prometu' (alkohol, brzina, sigurnosni pojas i mobitel) kao i na recidiviste, odnosno višestruke počinitelje prometnih prekršaja.

Tijekom provođenja aktivnosti na području PU požeško-slavonske utvrđeno je ukupno 85 prekršaja, od čega izdvajamo sedam prekršaja upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola, 14 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa i 35 prekršaja nepoštivanja dopuštenih brzina kretanja, a zatečen je i jedan recidivist.

Najveća novčana kazna predviđena je za prekršaj koji se dogodio u petak 27. rujna 2024. oko 22.50 sati u mjestu Biškupci, gdje su policijski službenici  u prometu zatekli 48-godišnjeg vozača koji je pod utjecajem alkohola od 1,79 promila upravljao teretnim automobilom. Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja smješten je u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja.

Vozaču je izdan prekršajni nalog na novčani iznos od 1.320,00 eura te zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od tri mjeseca.

Protiv 59-godišnjeg vozača slijedi prekršajni nalog  -

FOTO: Ilustracija

U nedjelju 29. rujna 2024. oko 17.20 sati u mjestu Japaga u prometu je zatečen 59-godišnji vozač koji je pod utjecajem alkohola od 2,52 promila upravljao osobnim automobilom.

Budući da je postojala opasnost da će nastaviti s činjenjem prekršaja vozač je  smješten u posebnu prostoriju policije do otriježnjenja i protiv njega slijedi prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 50.000,00 eura  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici su dovršili očevid u mjestu Dolac gdje je u subotu 28. rujna 2024. oko 17.10 sati došlo do požara na garaži i obiteljskoj kući u vlasništvu 43-godišnjakinje.

Očevidom je utvrđeno da je do požara došlo uslijed kvara na električnim instalacijama u prostoriji garaže odakle se požar proširio na krovište koje je u potpunosti izgorjelo i obiteljsku kuću. U požaru je također izgorio osobni automobil, kotlovnica, dvije kosilice te drugi alat.

Materijalna šteta se procjenjuje na oko 50.000,00 eura.

POŽEGA - Prigodom 27. obljetnice uspostave Požeške biskupije proslavljen je Biskupijski dan koji je obilježen euharistijskim slavljem u požeškoj Katedrali. Svetu misu je u zajedništvu s biskupom Ivom Martinovićem predvodio zadarski nadbiskup u miru msgr. Želimir Puljić. Ovom je prigodom msgr. Puljić proslavio svoju 50. obljetnicu ređenja i mlade mise koju je predvodio u tadašnjoj crkvi sv. Terezije Avilske.

Čestitajući 27. obljetnicu osnivanja Požeške biskupije, biskup Martinović je zahvalio svima na požrtvovnom radu i služenju kojim se ugrađuju u ovu mjesnu Crkvu i zahvalio je za dolazak zadarskom nadbiskupu u miru Puljiću,  te izrazio radost što je svoj zlatni svećenički jubilej odlučio proslaviti s vjernicima Požeške biskupije. U znak zahvalnosti i čestitke predstavnici učenika Katoličke osnovne škole u Požegi uručili su nadbiskupu Puljiću prigodni dar.

Nadbiskup Puljić je započeo homiliju spominjući se utemeljenja Požeške biskupije i ređenja njezina prvoga biskupa Antuna Škvorčevića. Prisjetio se kako je prije pedeset godina u sadašnjoj požeškoj Katedrali slavio svoju Mladu misu. Uz riječi zahvale, nadbiskup Puljić je završio homiliju uputivši Bogu molitvu za oprost svih propusta te za nova duhovna zvanja u Požeškoj biskupiji i cijeloj domovini Hrvatskoj, te je na sve nazočne zazvao Božji blagoslov.

Uz brojne dijecezanske i redovničke svećenike, u slavlju su sudjelovali đakoni, sestre redovnice, vjeroučitelji, odgojiteljice u vjeri, članovi župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, crkvenih udruga i pokreta, molitvenih zajednica, djelatnici biskupijskih katoličkih škola i drugi vjernici.

Natjecanje se odvijalo pojedinačno i ekipno, a u konkurenciji pojedinačno treći je bio Ivan Bosanac, dok je u konkurenciji ekipno drugo mjesto osvojila PU požeško-slavonska (Ivan Bosanac i Dominik Ivić)

FOTO: PU istarska

PULA - Deset godina prošlo je otkad je policijski službenik PU splitsko-dalmatinske Šime Buzov izgubio svoj život kod Starigrada prilikom dolaska na natjecanje najboljih policijskih motociklista u Pulu. Njegovi kolege s bolom u srcu održali su natjecanje te je ono od iduće godine dobilo naziv Memorijal Šime Buzov.

U četvrtak 26. rujna su se najbolji policijski motociklisti ponovno okupili ispod pulske Arene te su 14. put za redom održali natjecanje prometnih policajaca - vozača motocikala, na kojem su pokazali svoju spretnost i sposobnost upravljanja službenim motociklom. Pobjedu su odnijeli istarski policajci i ekipno i pojedinačno.

Natjecanje je i ove godine okupilo četrdesetak najboljih policijskih motociklista, po dva iz svake policijske uprave i Mobilne jedinice prometne policije te još dvoje motociklista iz vojne policije.

Riječ je o sada već tradicionalnom natjecanju, koje se održava uoči Dana policije, u organizaciji Službe prometne policije Uprave za javni red i sigurnost i Službe za cjeloživotno obrazovanje Policijske akademije ''Prvi hrvatski redarstvenik'', a i ove godine svoju podršku organizaciji dala je i Policijska uprava istarska.

Nakon minute šutnje za stradale kolege, policijski službenici su s motorom težine oko 300 kilograma pokazali svoja znanja i vještine na posebno priređenom poligonu. Prolazak kroz poligon pratili su suci, a svaka greška kažnjavala se negativnim bodovima. Istodobno se provjeravala i pravilna upotreba motocikla i propisne zaštitne opreme, kao i dobra psihofizička pripremljenost policijskih motorista, a cilj je bio u što kraćem vremenu i sa što manje negativnih bodova proći poligon.

Natjecanje se odvijalo pojedinačno i ekipno, a u konkurenciji pojedinačno, prvo mjesto osvojio je Zvonimir Mijačević iz PU istarske. Drugo mjesto pripalo je Slavu Lijiću iz PU osječko-baranjske, dok je treći bio Ivan Bosanac iz PU požeško-slavonske. U konkurenciji ekipno, najbolja je bila ekipa iz PU istarske (Zvonimir Mijačević i Denis Brajković). Drugo mjesto osvojila je PU požeško-slavonska (Ivan Bosanac i Dominik Ivić), a treća je bila ekipa PU međimurske (Neven Ceilinger i Branimir Leko).

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno dijete koje se nalazilo u vozilu kojim je upravljala 30-godišnjakinja koja je također lakše ozlijeđena i protiv oba vozača slijedi prekršajni nalog  -

U subotu 28. rujna 2024. oko 12.20 sati u Požegi na raskrižju ulica Varelovac, Borisa Hanžekovića i dr. Ante Schvartza, 72-godišnji vozač koji je upravljao osobnim automobilom, skretao je ulijevo da nije propustio sva vozila koja se kreću iz suprotnog smjera te udario prednjom lijevom stranom vozila u prednju lijevu stranu osobnog automobila kojim je upravljala 30-godišnja vozačica koja za vrijeme vožnje nije koristila sigurnosni pojas. Nakon toga je došlo do slijetanja vozila kojim je upravljala 30-godišnjakinja na travnatu površinu i udara u dva parkirana osobna automobila.

U prometnoj nesreći lakše je ozlijeđeno dijete koje se nalazilo u vozilu kojim je upravljala 30-godišnjakinja koja je također lakše ozlijeđena i protiv oba vozača slijedi prekršajni nalog zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

POŽEGA - Povodom obilježavanja jubileja, 30 godina djelovanja Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Grada Požege, na Sportsko rekreacijskom centru u Požegi održan je 10. Memorijalni turnir za poginule hrvatske branitelje. Domaćin turnira je gradska podružnica UHDDR-a Požega, a pokrovitelj Grad Požega.

Borislav Miličević, zamjenik gradonačelnika Grada Požege, uvodnim je govorom  svečano otvorio turnir i poželio svima sreću. Naglasio je kako hrvatski dragovoljci nisu uzimali živote, nego su polagali živote na oltar domovine, a danas svojim zajedništvom svjedoče kako se stvarala sloboda i svojim djelovanjem uče tome nove generacije.

Uz zamjenika Miličevića, natjecanju su prisustvovali roditelji i obitelji umrlih i nestalih hrvatskih branitelja, hrvatski branitelji, Marina Štimac, izaslanica Ministarstva hrvatskih branitelja i djelatnica područnog ureda Požega, Ferdinand Troha, zamjenik Požeško-slavonske županice, Tomica Galović, voditelj Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i predsjednik županijske podružnice UHDDR-a i Josip Pavunčec, predsjednik gradskog ogranka UHDDR Požega.

Iako je loše vrijeme spriječilo održavanje nogometnih natjecanja, natjecanja u streljaštvu, pikadu, beli i visećem kuglanju nastavljena su u prostorijama Rekreacijskog centra Požega.

Na 10. Memorijalnom turniru sudjelovale su ekipe UHDDR-a Požege, Kutjeva, Slav. Broda, Osijeka, Đakova, Stupnika, Slatine, Bakića, Svete Nedjelje, Zagreba, Budaševa, Molvi, Sladojevaca, HVIDR-a Požega i HVIDR-a Slavonski Brod.

PAKRAV - U Pakracu, gradu heroju Domovinskog rata, u noći s 29. na 30. rujna 1991. godine, zbila se akcija koja je sinonim za ljudskost, etiku i humanost. Akcijom poznatom pod nazivom „Najhumanija akcija u Domovinskom ratu“, tijekom ratne stihije hrvatski branitelji evakuirali su 270 psihijatrijskih bolesnika iz pakračke bolnice, a u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske, ogranak Pakrac-Lipik upriličeno je obilježavanje 33. obljetnice tog povijesnog događaja.

Obljetnici je nazočio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved koji je istaknuo da akcija oslikava karakter hrvatskih branitelja, vojnika i policajaca, koji su izlažući vlastite živote evakuirali pacijente na sigurno mjesto.

Najavio je kako će u znak zahvale svim hrvatskim braniteljima zgrada stare psihijatrije postati prvi centar za trajni smještaj hrvatskih branitelja u Hrvatskoj. - Raduje me najaviti da ćemo ovdje imati naš ponos koji će biti dom u pravom smislu, dom topline i sigurnosti naših hrvatskih branitelja, baš kao što su oni pružali toplinu i sigurnost ljudima koje su ovdje izvlačiti i spašavali im živote. Braniteljski centar ćemo sagraditi proračunskim sredstvima upravo kao snažnu poruku Vlade Republike Hrvatske na čelu s premijerom Plenkovićem i kao zahvalu vama, hrabrim ljudima i zahvalu gradu Pakracu. Učinit ćemo to u istom onom zajedništvu koje smo imali u Pakracu 1991. godine – rekao je Medved posebno istaknuvši kako Ministarstvo hrvatskih branitelja sve napore ulaže u otkrivanje sudbine nestalih.

Marko Martinelii, uputio je zahvale ministru Medvedu, istaknuvši da će se uspostavom braniteljskog centra realizirati želja hrvatskih branitelja.  Kao sudionik akcije podsjetio je na događanja koja su se zbila, rekavši da nitko od sudionika nije razmišljao da će ta akcija biti jedna od najhumanijih akcija u Domovinskom radu.

- Napravili smo improvizirani prijelaz preko Pakre i bilo je pitanje „Kako ćemo?“, a odgovor je bio „Zagazi i kreni“. Akcija je bila tijekom noći, pacijenti su se kroz prozor izvlačili u sistemu štafete, jedan za drugim su išli do Pakre gdje su ih dečki prebacivali do autobusa, a imali smo i teških nepokretnih slučaja koji su se trebali nositi – rekao je Martinelli, istaknuvši da su pacijenti bili pretežno srpske nacionalnosti, što je zapravo pravi dokaz veličine akcije.

Saborska zastupnica i gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević naglasila je kako je obilježavanje akcije u prvom redu slavljenje života i hrabrosti hrvatskih branitelja. - Obilježavanje najhumanije akcije je slavljenje života. Ovdje nije bilo poginulih, ranjenih i ovdje slavimo život i vas hrabre hrvatske branitelje koji ste spasili živote teško bolesnih psihijatrijskih pacijenata, ne pitajući tko si, jesi li bio ili nisi bio. Vjerujem da se tada to pitalo, akcija ne bi završila kako je završila i time želim apelirati na jedinstvo svih vas hrvatskih branitelja jer nam je to zajedništvo potrebno, hrvatskih branitelja je nažalost sve manje – rekla je Blažević istaknuvši inicijativu Požeško-slavonske županije i Grada Pakraca da pakračka bolnica nosi naziv Opća županijska bolnica i bolnica hrvatskih veterana "dr. Ivan Šreter" Pakrac.

Izaslanica ministra zdravstva, Anita Milas-Anzić, naglasila je važnost osiguravanja zdravstvene skrbi hrvatskim braniteljima, kao i svim pacijentima, tijekom Domovinskog rata istaknuvši da je zdravstvena skrb dala doprinos velikoj pobjedi Hrvatske. - Ova akcija bila je čin istinske dobrote hrvatskih branitelja, koji su djelovali refleksno i bez oklijevanja. Čestitam vam na današnjoj obljetnici i želim vam ponajviše zdravlja – rekla je Milas-Anzić.

Uputivši zahvalu hrvatskim braniteljima, županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić naglasila je da sudionici Najhumanije akcije i svi hrvatski branitelji trebaju biti ponosni što su dionici stvaranja slobodne i neovisne Hrvatske. - Domovinski rat bio je obrambeni rat – rat koji Hrvatska nije željela, ali se nažalost dogodio i iz njega je proizašlo ostvarenje tisućljetne težnje o samostalnoj i suverenoj Hrvatskoj. Ovdje na području ovoga grada, živio je i veliki mirotvorac doktor Ivan Šreter. Nekidan smo imali priliku slušati snimku njegova govora i kada ga stavite u kontekst današnjeg vremena to je jedan pomirljivi i miroljubivi govor uobičajen u političkom obraćanju ili bilo kakvom javnom nastupu. Tada, u tim godinama, kada je zlo krenulo na Hrvatsku, je bio puno više od govora i sigurna sam da su na tragu toga govora Pakračani i krenuli u akciju evakuacije psihijatrijskih bolesnika bez pitanja tko si i što si, nego isključivo s težnjom da se spasi ljudski život - rekla je Jozić uputivši zahvale ministru Medvedu na svemu što čine po pitanju prava hrvatskih branitelja i traganja za nestalim hrvatskim braniteljima.

Uz obilježavanje obljetnice kod spomen obilježja na Trgu bana Josipa Jelačića u Pakracu odana je počast svim poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.