Dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom bez ozlijeđenih osoba -

FOTO: DVD Kutjevo

Tijekom protekla 24 sata na području Policijske uprave požeško-slavonske dogodile su se dvije prometne nesreće s materijalnom štetom. Jedna u Požegi u Njemačkoj ulici i jedna na prometnici ŽC 4300 između mjesta Orahovica - Petrov vrh - Kutjevo.

SPLIT - Festival održivosti u Splitu - jedinstven projekt suradnje unutar akademske zajednice - kojem je Sveučilište u Splitu bilo domaćin od 1. do 3. listopada. Posrijedi je trodnevna manifestacija koja je stavila naglasak na zeleni (poljoprivreda, ekologija, otpad, zdravi uzgoj, prerada i konzumacija prehrambenih namirnica), plavi (morski resursi, ribarstvo) i žuti (energija, turizam) aspekt održivosti. 

Festival održivosti stručni je znanstveni i edukacijski skup u organizaciji Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku proizašao kao rezultat dugogodišnje bliske suradnje znanstvenika i nastavnika ova dva sveučilišta. U okviru Festivala predstavnici Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi prodekan dr. sc. Berislav Andrlić i voditelj ureda za poslovne odnose i nabavu Milan Paun prezentirali su posjetiteljima mogućnosti studiranja u području turizma, enogastronomije, računovodstva i poslovne informatike, uz prigodnu degustaciju odabranih Akademskih vina Zlatne doline iz nastavno-istraživačke baze Vinum Academicum u Podgorju (cabernet sauvignon, merlot, graševina, pinot bijeli). 

ZAGREB - Najavljujemo početak Festivala tata 2024, jedinstvenog događaja u Hrvatskoj koji slavi brižno i aktivno očinstvo. Festival se održava od 2017. godine i prvi je takve vrste u našoj zemlji, usmjeren na promicanje ravnopravnog uključivanja očeva u obiteljski život i odgoj djece.

Središnji događaj Festivala tata je foto natječaj, u kojem pozivamo sve očeve da pokažu svoju uključenost u obiteljske obveze i svakodnevne trenutke provedene s djecom. Cilj festivala je istaknuti dobrobiti aktivnog očinstva i partnerstva ne samo za djecu i obitelj, već i za same muškarce, naglasiti važnost očinskog dopusta te promicati pozitivno roditeljstvo kao dio prevencije protiv nasilja.

Kako sudjelovati u foto natječaju?

1. Objavite fotografiju na svom Facebook ili Instagram profilu.

2. Dodajte kratki opis uz fotografiju – predstavite se, opišite trenutak koji ste zabilježili ili podijelite zabavne zajedničke zgode sa svojim djetetom.

3. Dodajte hashtagove #festivaltata i #buditata.

4. Na Facebooku označite @Festivaltata, a na Instagramu @festivaltata.

5. Provjerite da je vaša objava javna.

Natječaj traje od 4. listopada do 4. studenog 2024., a tijekom tog razdoblja javnost će moći glasovati za svoje omiljene fotografije putem Facebooka i Instagrama Festivala tata. Fotografski sadržaj bit će objavljen na oba profila, a svi "lajkovi" će se zbrajati. Autori pet fotografija s najvećim brojem lajkova osvojit će prigodne nagrade. Osim toga, stručni žiri Festivala tata odabrat će pet najboljih fotografija, čiji će autori također biti nagrađeni.

Pozivamo sve tate da se pridruže ovom natječaju i pokažu kako brižno očinstvo izgleda u praksi. Uključite svoju obitelj i prijatelje te sudjelujte u stvaranju pozitivnih promjena i jačanju svijesti o važnosti aktivnog očinstva.

DONJI ČAGLIĆ / LIPIK - U sjećanje na stravičan zločin, Udruga Hrvatski Feniks, uz potporu Grada Lipika, organizirala je komemoraciju civilnim žrtvama Domovinskog rata u Donjem Čagliću.

Prije 33 godine, uslijed velikosrpske agresije, pogubljeni su Marijan Adžijević, Anka Marošević, Zora Barbača, Anka Zanetti, Đuro Žili, Ruža Sinjaković, Zlatko Hrunka, Nikola Anić i Barica Žili, a Paulina Žili, Petar Antunović (pronađeni posmrtni ostaci 2008. godine na području Bosne i Hercegovine) i Mirko Adžijević nestali su civili.

Neprijateljske snage tijekom okupacije minirale su katoličku crkvu u Donjem Čagliću, a njen materijal koristile za nasipanje ceste prema Bukovčanima, njima važnoj prometnici prema okolnim selima. Također, sustavno su pljačkali hrvatske kuće, skidali krovove te odvozili poljoprivrednu opremu. Donji Čaglić oslobođen je 2. svibnja 1995. godine u operaciji Bljesak.

Počast nedužnim žrtvama odale su obitelji ubijenih i nestalih civila, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadir Mile Valentić, zapovjednik Središta za obuku i doktrinu logistike i zapovjednik vojarne 123. brigade Hrvatske vojske Požega, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale, požeško-slavonska županica Antonija Jozić, izaslanstvo gradova Lipika i Pakraca te Mjesnog odbora Donji Čaglić, predvođeno lipičkim gradonačelnikom Vinkom Kasanom, članovi Udruge Hrvatski Feniks, načelnik Policijske postaje Pakrac Robert Hrastić, članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije "Glasnici istine" i vatrogasci te predstavnici Udruge antifašista i antifašističkih boraca Pakrac-Lipik.

Gradonačelnik Grada Lipika i predsjednik Županijske skupštine Vinko Kasana istaknuo je kako jesen svake godine u Pakracu i Lipiku podsjeća na teške dane i stradavanja.

- Prisjećamo se naših najmilijih, poginulih, onih koji su dali živote za našu Domovinu i onih koji su kao i u ovom slučaju nevini stradali. Ovdje su stradali stari ljudi, nemoćni ljudi, koji nisu bili ništa krivi, a očito su bili krivi samo četnicima zato što su druge vjeroispovijesti i jer su ostali u svojim domovima – rekao je Kasana. 

Naglasivši da se okupljanjem žrtva stradalih čuva od zaborava, požeško-slavonska županica Antonija Jozić istaknula je da su ljudski životi iznad svega drugoga.

- U tim ratnim vremenima prije 33 godina dogodila su se stravična stradanja, ne samo na bojištima diljem Republike Hrvatske, već i stradanja kakva se ne bi ni u jednom ratu trebala dogoditi, to su stradanja civila, nedužnih ljudi, ljudi koji su ostali u svojim kućama i koji sigurno nisu očekivali da njihovi životi na takav način mogu biti prekinuti. Radi tih žrtava mi se okupljamo, prisjećamo se i šaljemo poruku da se takva stradanja u budućnosti hrvatskoga naroda ne smiju dogoditi – rekla je Jozić dodavši kako sudbinu hrvatskog naroda u današnjem vremenu prolazi prijateljski narod u Ukrajini.

Izaslanica potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja, ravnateljica Uprave za nestale i zatočene Ivona Paltrinieri, istaknula je kako resorno ministarstvo neće prestati raditi na otkrivanju istine.

- Ovo nije jedina masovna grobnica na području Pakraca i Lipika, a i broj nestalih koje tražimo na području županije još uvijek govori o razmjerima stradanja na ovom području. Po pitanju nestalih mogu poručiti da se umoriti nećemo, kroz dva tjedan bi na ovom području trebala ponovno krenuti probna iskapanja – rekla je Paltrinieri.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i gradonačelnik Grada Požege Željko Glavić naglasio je da je žrtvama uskraćena mogućnost življenja u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj.  

- Ovi stravični zločini nad nevinim ljudima ostavljaju dubok ožiljak na našem narodu. Naša obaveza je čuvati uspomenu na njih, kako bismo osigurali da se takva stradanja nikada više ne ponove. Trajno sjećanje je ključ za izgradnju pravednije i sigurnije budućnosti – rekao je Glavić.

Osim žrtvama u Donjem Čagliću, počast je odana i svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima kod spomen obilježja u Lipiku, kao i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Na samom kraju komemoracije, molitvu je predvodio velečasni Roko Ivanović.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu  -

FOTO: Ilustracija

Policijski službenici dovršili su kriminalističko istraživanje nad 22-godišnjim hrvatskim državljaninom s područja Pokupskog kojeg se sumnjiči da je počinio kazneno djelo „Prijevara“.

Naime, osumnjičeni je krajem ožujka 2024. sa 70-godišnjakom s područja Požege putem oglasa na društvenoj mreži dogovorio prodaju osobnog automobila, a nakon što mu je uplaćen predujam više se nije javljao niti isporučio vozilo.

Slijedi posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.

51-godišnjoj vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna  - 

FOTO: Ilustracija

U srijedu 2. listopada 2024. u 14.40 sati u Požegi u Osječkoj ulici, na parkiralištu, 51-godišnja vozačica koja je upravljala osobnim automobilom, uključivala se u promet vožnjom unazad da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu te udarila zadnjim lijevim bočnim dijelom vozila u zadnji lijevi bočni dio osobnog automobila kojim je upravljala 57-godišnjakinja.

51-godišnjoj vozačici je na mjestu događaja naplaćena novčana kazna zbog počinjenog prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

Stanje u sigurnosti cestovnog prometa blago se poboljšava, ali i dalje raste broj nesreća (5 posto) i ozlijeđenih u prometnim nesrećama (2 posto)  -

Premda je prosječna starost hrvatskih vozila na našim cestama porasla na 14,8 godina, to znači da su prosječno proizvedena 2009., dok su u prošloj godini bila prosječno iz 2008. godine.

Veća aktivna i pasivna sigurnost vozila, posebice ljeti kad se zbog turističkog prilijeva bitno smanjenje prosječna starost vozila na hrvatskim cestama, doprinijele su smanjenju broja poginulih na našim cestama u devet mjeseci 2024., u usporedbi s istim razdobljem lani, sa 195 na 182, ali i povećanju broja ozlijeđenih osoba, uz povećan broj prometnih nesreća.

Hrvatska je po sigurnosti cestovnog prometa i dalje pri dnu Europske unije, na 24. mjestu među 27 zemalja članica (gore su jedino Bugarska, Rumunjska i Latvija).

Kako bi se stanje poboljšalo nužne su sljedeće mjere:

1. Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava.

2. Od 15. studenoga do 15. travnja sva osobna vozila na cestama u RH uvesti obvezu korištenja zimskih guma te zabraniti korištenje lanaca za osobna vozila. Na kupnju guma uvesti povrat PDV-a do visine PDV-a na računu za godišnje servisiranje vozila u bilo kojem legalnom servisu, uz uvjet da se vozilo servisira barem jedanput godišnje.

3. Poticati kupnju i vožnju novih sigurnih vozila i demotivirati kupnju i vožnju starih nesigurnih vozila:
– za nova vozila s pet zvjezdica po sustavu Euro-NCAP ukinuti trošarinu (PPMV) i godišnji porez (do 10 godina starosti) te uvesti bonus na autoosiguranje od odgovornosti u prometu od 25 posto.
– za vozila starija od 10 godina uvesti malus na autoosiguranje od odgovornosti u prometu, 50 posto s motorom snage od 85 kW (116 KS) i 100 posto s motorom snage od 110 kW (150 KS) i stražnjim pogonom.

4. Uvesti mehanizme “mladog vozača” do navršene 24. godine, za koje bi vrijedilo ograničenje snage vozila od 70 kW (95 KS) do 21. godine i 85 kW (116 KS) do 24. godine, samo za privatne vožnje u privatnim vozilima (ne i za gospodarski promet) i “privremene vozačke dozvole”, uz definiranje uvjeta (sigurnog ponašanja u prometu) za dobivanje trajne vozačke dozvole.

5. Nastaviti unaprjeđivati cestovnu infrastrukturu, s dva prioriteta. Prvo, raskrižja ubuduće prioritetno rješavati denivelacijom ili kružnim tokovima, a ostala opremiti vibracijskim uspornicima, semaforima i radarskim kamerama. Drugo, zabraniti postavljanje električnih stupova i stupova javne rasvjete uz ceste izvan grada, a postojeće planski zamjenjivati podzemnom mrežom i visećom rasvjetom, zabraniti sadnju stabala uz ceste te izgradnju armiranobetonskih mostića i betonskih prilaza preko uzdužnih odvodnih kanala, bez posebnih prometnih projekata, koji bi, u slučaju njihove opravdanosti/potrebe, prilagodili cestovnu infrastrukturu – ograničenje brzine, radarske kamere, uspornici, zaštitne ograde…

Autor: prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić

ZAGREB – Hrvatska pošta stavit će u optjecaj 4. listopada 2024. dvije nove marke iz dugogodišnje serije prigodnih maraka „Lokomotive“ koja izlazi svake parne godine. Riječ je o seriji maraka uvedenoj 2008. u Program izdavanja prigodnih maraka, a ove su godine motivi električne lokomotive serije HŽ 1061 / JŽ 362 i serije HŽ 1141 / JŽ 441. Autorica maraka je samoborska dizajnerica Ariana Noršić koja je marke oblikovala prema crtežima samoborske akademske slikarice Maje Cipek. Nominalna vrijednost svake marke je 0,96 eura i otisnute su u 25.000 primjeraka po motivu. Marke su izdane u zajedničkom arčiću od 6 maraka, a izdanje prati prigodna omotnica prvog dana (FDC). Svoj primjerak lokomotiva možete nabaviti od 4. listopada u poštanskim uredima ili u internetskoj trgovini www.epostshop.hr.

Tekst pratećeg letka uz prigodne poštanske marke napisaoje dr. sc. Josip Kajinić, zn. sur., kustos u Hrvatskom željezničkom muzeju.

Lokomotive (električne) serije HŽ 1061 / JŽ 362

Najstarija elektrificirana pruga u Republici Hrvatskoj puštena je u promet 1936. između Šapjana i Rijeke. Sve do 2013. pruga je imala napon 3 kV, koji se u drugoj polovini 20. stoljeća koristio i na pruzi od Zagreba do Rijeke sve dok nije zamijenjen naponom 25 kV i 50 Hz izmjenične struje od Zagreba do Karlovca 1986., zatim do Moravica 1987. te na kraju do Rijeke 2012. godine. U tom razdoblju najdublji trag ostavile su lokomotive serije JŽ 362, odnosno, od osamostaljenja Republike Hrvatske, HŽ 1061. Navedene lokomotive građene su od 1960. do 1969. kao zamjena za seriju JŽ 361, a s namjenom vuče putničkih i teretnih vlakova na elektrificiranim brdskim prugama. Proizvedene su u talijanskoj tvornici Ansaldo u Genovi u ukupno 50 primjeraka s dvije podserije.

Prva podserija proizvodila se od 1960. do 1964. pod brojevima 001 do 040, a druga od 1968. do 1969. pod brojevima 101 do 110. Prva podserija poslije je rekonstruirana u tvornici Ansaldo, dok je rekonstrukciju druge vodio TŽV „Gredelj“. Karakteristika ove lokomotive bile su tri pogonske osovine rasporeda BoʾBoʾBoʾ sa šest vučnih motora s po 3150 kW satne i 2640 kW trajne snage motora, koji su mogli postići najveću dopuštenu brzinu 120 km/h. Masa lokomotive u prvoj podseriji bila je 112 t, dok je u drugoj iznosila 116 t. Duljina preko odbojnika prve podserije iznosila je 18,4 m, dok je u drugoj iznosila 19,44 m. Lokomotiva je imala mogućnost vuče, i grijanja, do 42 dvoosovinska vagona ili 21 četveroosovinski vagon.

S osamostaljenjem Republike Hrvatske pod upravom HŽ-a našle su se 32 lokomotive kojima je serija preimenovana u HŽ 1061, dok ih je do kraja uporabe preostalo ukupno 22. U izvornoj izvedbi bojene su žutom bojom zbog čega su, uz nadimak „Talijan“, bile poznate i pod nazivom „žutka“. Pod upravom Hrvatskih željeznica poslije su obojene plavom bojom, no stari nadimak im je ostao.

Lokomotive (električne) serije HŽ 1141 / JŽ 441

S uvođenjem električnog napona snage 25 kV i 50 Hz izmjenične struje krajem 1960-ih godina na hrvatskim prugama uvedena su električna vučna vozila za navedeni napon pri čemu su svakako najdublji trag ostavile lokomotive serije JŽ 441, odnosno HŽ 1141 koje su u uporabi više od pola stoljeća. Prve lokomotive ove serije vozile su na relaciji Metković – Ploče otvorenoj 1969. i Dobova – Zagreb – Beograd elektrificiranoj 1970., a zatim i Zagreb – Sisak – Novska 1972. te Zagreb – Koprivnica 1981. godine. S izmjenama napona 3 kV na 25 kV i 50 Hz uvedene su u promet i na prugama Zagreb – Karlovac 1986., Karlovac – Moravice 1987. te, u konačnici, i Moravice – Rijeka 2012. te Rijeka – Šapjane 2013. godine. Time je cjelokupna mreža elektrificiranih pruga u Hrvatskoj dobila isti napon. Lokomotive HŽ 1141 / JŽ 441 prvi su put sagrađene 1967. godine. Proizvela ih je tvrtka Traktion-Uniona nastala suradnjom švedske tvornice ASEA, švicarskog Secherona i austrijskog Elin-Uniona. S njihovom licencijom jednu godinu poslije s kooperantima je proizvodnju nastavila zagrebačka tvornica Rade Končar. U ukupno 7 podserija proizvedeno je od 1967. do 1985. godine 285 primjeraka od čega 96 za hrvatsku željezničku upravu, dok su ostale raspodijeljene po drugim jugoslavenskim republikama, uz iznimku Slovenije, te su prodane Rumunjskoj i Turskoj.

Glavne karakteristike ove lokomotive bile su dvije pogonske osovine rasporeda BoʾBoʾ s četiri vučna motora s po 34080 kW satne te 3860 kW trajne snage motora, koji su mogli postići brzinu 120 km/h, a podserije lokomotiva nakon 1976. mogle su postići brzinu do 140 km/h. Masa lokomotive kretala se od 78 t do 82 t, dok im je duljina iznosila 18,4 m. Snaga vuče i grijanja iznosila je do 35 dvoosovinskih ili 17 četveroosovinskih vagona.

S osamostaljenjem Hrvatske pod upravom HŽ-a našle su se 93 lokomotive preimenovane u HŽ 1161. U izvornoj izvedbi lokomotive su bojene narančastom, a poslije plavom te crvenom bojom, a poznate su pod nazivom „ASEA“.

POŽEGA - Svjetski dan osmijeha (World smile day) obilježava se svake godine početkom listopada. Dan je to posvećen osmijehu, radosti, veselju i pozitivnoj energiji.

Davne 1963. umjetnik Harvey Ross Ball stvorio je prvog "smileya"- žutu ikonicu koja je postala sinonim za dobro raspoloženje. Njemu u čast obilježava se ovaj dan u cijelom svijetu. 

Učenici 1.a razreda i teacher Jasmina ugostili su stomatologinju Mihaelu Žakulu Skrčević i asistenticu Sanju Vukojević koje su im priredile poučnu radionicu o zdravlju i higijeni zubi te zdravoj prehrani, a zatim su s učenicima odigrale zabavan kviz. Podijelile su prigodne poklone i voće. Učenici su darivali i svoje prijatelje iz posebnih odjela s vrećicom iznenađenja tako da i oni budu veseli ovaj dan. Gost Klaun s njima je  mjerio duljinu osmijeha, igrao igre s balonima i pričao viceve. 

Za kraj prvašići poručuju "Nasmiješi se svima oko sebe!"

U vojničku službu u trajanju od dvije godine prima se 200 kandidata za vojnika/mornara i do pet kandidata za ponovni prijam na dočasničku dužnost s početkom službe 1. studenog 2024. godine  -

Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo je u srijedu 2. listopada 2024. godine javni natječaj za ugovorni prijam 200 vojnika/mornara i do pet dočasnika u djelatnu vojnu službu s početkom službe 1. studenog 2024. godine.

Prijam kandidata provest će se sukladno iskazanim potrebama prema mjestu službe: Benkovac, Bjelovar, Brijuni, Divulje, Gašinci (zdravstvena struka), Golubić, Gospić,  Karlovac, Knin, Lučko, Našice, Petrinja, Podvornica, Požega-Papuk, Pula, Orebić (Pelješac), Split, Trbounje, Varaždin, Velika Buna, Velika Gorica, Zemunik Donji i Zagreb.

Probni rad ugovornih vojnika/mornara traje šest mjeseci.

Na javni natječaj mogu se javiti osobe oba spola, a kandidati trebaju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske, koji su propisani člancima 34. i 35. Zakona o službi u Oružanim snagama RH.

Kandidati za vojnike/mornare trebaju ispunjavati uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člancima 34. i 35. Zakona.

Posebni uvjeti za prijam vojnika/mornara propisani člankom 36. Zakona su:

-       najmanje završeno srednjoškolsko obrazovanje

-       najviše navršenih 30 godina života do kraja 2024. godine

-       uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. 

U vojničku službu mogu se primiti i vojnici/mornari kojima je služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu ako nisu stariji od 40 godina i koji, uz prethodno navedene uvjete, trebaju ispunjavati i uvjete propisane člankom 34.b Zakona i uvjete propisane točkom 3. Odluke o uvjetima i postupku sklapanja ugovora o vojničkoj službi na neodređeno vrijeme (Narodne novine, br. 91/18).

Na dočasničku dužnost mogu se primiti kandidati koji ispunjavaju uvjete za prijam u Oružane snage Republike Hrvatske koji su propisani člancima 34. i 35. Zakona i kojima je služba prestala na osobni zahtjev uz častan otpust bez prava na mirovinu, ako nisu stariji od 40 godina i koji uz prethodno navedene uvjete moraju ispunjavati i uvjete propisane člankom 34.b Zakona. Kandidati za ponovni prijam na dočasničku dužnost raspoređuju se na dužnost u Oružane snage RH  u skladu s osobnim činom i stečenom vojno-stručnom specijalnosti.

Mjesto službe za ponovni prijam na dočasničku dužnost je teritorij Republike Hrvatske.

Uz prijavu na natječaj, kandidati su dužni priložiti: presliku osobne iskaznice, rodni list, svjedodžbu/diplomu o završenom obrazovanju i uvjerenje da se protiv njih ne vodi kazneni postupak, koje ne smije biti starije od šest mjeseci.  

Kandidati koji ne podnesu pravodobnu i urednu prijavu ili ne ispunjavaju uvjete iz natječaja, neće biti smatrani kandidatom prijavljenim na natječaj.

Prije prijma u službu u Oružane snage Republike Hrvatske kandidati će proći odabirni postupak tijekom kojeg će oni koji nisu ispunili uvjete biti isključeni iz postupka na temelju službenih podataka iz vojne evidencije, rezultata psihologijskih ispitivanja i zdravstvenih pregleda i drugih provjera prema propisima za prijam u djelatnu vojnu službu.

Prijave s dokazima o ispunjavanju uvjeta iz natječaja podnose se područnom odsjeku za poslove obrane prema mjestu prebivališta kandidata ili Središnjici za upravljanje osobljem, Ilica 256, 10 000 Zagreb, nakon objave natječaja u Narodnim novinama, najkasnije do 12. listopada 2024.

Informacije u vezi s natječajem mogu se dobiti na internetskoj stranici Ministarstva obrane (www.morh.hr), telefon 01/3784-812 i 01/3784-813 te u Područnim odjelima za poslove obrane i Područnim odsjecima za poslove obrane.

Više informacija o natječaju možete pronaći na: https://www.morh.hr/javni-natjecaj-za-prijam-vojnika-mornara-i-docasnika-u-djelatnu-vojnu-sluzbu-2/