DVODNEVNA MANIFESTACIJA SLAVILA TAMBURAŠKU PJESMU I VINO  -

KUTJEVO – Po prvi puta jedinstveni Festival pjesme i graševine, sastavljen od dvije manifestacije Festivala graševine koji se nekoliko godina održavao u Kutjevu i Glazbenog festivala Zlatne žice Slavonije koji se nekoliko desetljeća održavao u Požegi, održan je kao dvodnevna manifestacija u petak i subotu 01.i 02.lipnja. Organizirali su ga jedinstvena Udruga Kutjevački vinari, Glazbeno društvo Zlatne žice i grad Kutjevo. – Festival pjesme i graševine nastao je na tradiciji glazbenog festivala Zlatne žice Slavonije kojega je Društvo „Zlatne žice“ iz Požege organiziralo 20 godina i Festivala graševine Hrvatske kojega priređuje Udruga Kutjevački vinari. Sljubljivanjem vinske i glazbene priče želimo naglasak staviti na izvrsnost Vinogorja Kutjevo u proizvodnji vinove loze i vrhunskog vina sorte graševine, a cilj nam je to vinogorje još jače pozicionirati na svjetskoj karti vinske izvrsnosti – istakao je direktor festivala Ivan Enjingi.

Sve manifestacije odvijale su se na jedinstvenom prostoru ispred kutjevačkog dvorca. Festival je započeo dolaskom živopisne povorke od jedinstvenog Trga graševine koju su sačinjavali Puhački orkestar Kutjevo, KUD Bektež iz Bekteža, Češka beseda iz Bjeliševca, HKUD Hrvoje VukčićHrvatinić iz Velike i KUD Poljadija iz Grabarja predvođeni konjanicima i svečanim kočijama. Oni su gledateljima prikazali bogatstvo narodne nošnje i ljepote pjesme iz krajeva iz kojih su dolazili. Festival pjesme i vina najavio je kutjevački gradonačelnik Ivica Nikolić, a otvorio ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Na prostoru ispred kutjevačkog dvorca u za tu prigodu imenovanoj Aleji vinara svi kutjevački vinari izložili su svoja ponajbolja vina na degustaciju, koja su posjetitelji mogli kušati uz kupnju jedinstvene festivalske čaše za 30 kuna. Sva vina su im poslije uz tu čašu bila dostupna dva dana, pa je to za istinske vinoljupce bio pravi festival. Ujedno su taj dan od 12 sati bili otvoreni i vinski podrumi Kutjeva d.d., vinarija Galić, Krauthaker, Adžić, Mihalj, Tandara, Čamak, Sontaki, Bodegrajac i Markota.

Polufinalna večer pjesme

Kao uvod u festivalsku večer pobjednici Zlatnog glasa zlatne doline Kaptol 2012., tamburaški sastav Arteški bunari izveli su svoj samostalni koncert. Unatoč kiši koja je povremeno ometala izvođenje polufinalne večeri više od tisuću posjetitelja bilo je uporno, odslušalo svih 19 pjesama i na kraju popratili veliki koncert tamburaškog sastava Gazde koji su izveli povodom obilježavanja 20 godina svoga rada. Tako smo čuli Savske valove iz Zaprešića, Od srca do srca iz Markuševca, Maligane iz Kutjeva, Martinu Barač iz Zagreba, Klapu Bjelovar, Slavonske ravnice, Fijaker, Jonnya Gitaru iz Splita i dr. Pobjednici pulufinalne večeri su tamburaši davorskog Satira s pjesmom „Pa se samo vozam“, klapa Bracera iz Šibenika i tamburaši Melema iz Osijeka s pjesmom Grube riči i požeški solist Stjepan Japarić s pjesmom Ostarila moja lijepa vila, a plasirale su se u finalnu večer. TS Gazde su primili nagradu za najslušanijupjesmu s prošlogodišnjeg festivala za pjesmu „Dat će Bog i bolje dane“ te posebno priznanje za dugogodišnje nastupanje na slavonskim festivalima.

Natjecanje novinara u kuhanju lovačkog gulaša

Drugi dan Festivala u subotu dopodne na Trgu graševine u organizaciji kutjevačkog Planinarskog društva Vidim okupili su se planinari iz planinarskih društava koji su nakon toga pohodili kutjevačke planinarske staze, a po povratku uključili se u manifestacije oko dvorca.

Održalo se i 12. Prvenstvo Hrvatske u kuhanju lovačkog gulaša za novinare na kojemu je učestvovalo 16 ekipa iz medijskih kuća sjeverne Hrvatske i Slavonije i Baranje. Organizator su uz grad Kutjevo, HRT Radio Osijek i agencija Primorsko jedro sa uvijek aktivnim Vladimirom Jurićem Primorskim. Tradicionalni lovački gulaš od divlje svinje, nakon dvosatnog kuhanja i ocjene žirija, kušali su brojni gosti festivalskih manifestacija, planinari i građani Kutjeva. O kvaliteti govori podatak da je svih 16 kotlića ispražnjeno za nekoliko minuta. Lovački gulaš kuhala je i ekipa tjednika Kronika požeško-slavonska, koja je osvojila četvrto mjesto i plasman na finale državnog natjecanja, a svoj gulaš gostima su ponudili uz kukuruznu palentu i festivalsku graševinu. Ekipa Kronike i prošle godine plasirala se na finale, koje se održavalo u Perušiću i Gospiću gdje je također uspješno nastupila. Nakon natjecanja sve združene ekipe novinara kuhale su i veliki kotao vinskog gulaša za posjetitelje festivala.

Stručni skupovi o vinu

U sklopu festivala održani su u kutjevačkoj kino dvorani i stručni skupovi o aktualnim temama u vinogradarstvu, vinarstvu i poljoprivredi. Dr. sc. Đuro Horvat, predsjednik Udruženja vinarstva pri HGK izložio je temu „Europsko tržište vina i tržište vina istočnih zemalja“, dipl. oec. Tomislav Panenić, voditelj ureda za međunarodnu suradnju općina Tovarnik, Tompojevci, Lovas i grad Ilok je iznio „Primjere uspješnih projekata UE u RH“. O „Legalizaciji objekata“ predavanje su održali Vlado Smiljanić, dipl.inž.geodezije i Dubravka Vranić, dipl.inž.arh., dok je na temu „Specifične dobrobiti vina“ govorio prof. dr. sc. Mladen Boban, predsjednik komisije za sigurnost i zdravstvenu ispravnost vina.

Fotografije graševine u cvatu

Već nekoliko godina u sklopu Festivala graševine raspisivan je natječaj za najbolju fotografiju graševine u cvatu. Pristigle radove ocjenjivala je komisija pod predsjedanjem poznatog fotografa Šime Strikomana. Prvu nagradu za fotografiju graševine u cvatu dobio je poznati požeški fotoreporter Dušan Mirković. Drugu nagradu dobila je fotografije graševine i ruže u cvatu, koju je uradio Vladimir Protić, urednik tjednika Kronika, u vinogradu na lokaciji Starac obitelji Markota.

Dodijeljene su i nagrade za najbolje opremljenu bocu prema vizualnom identitetu, a ove godine tu nagradu je primila Zorica Tandara iz vinarije Tandara, za opremu prošlogodišnje graševine. Nagrađena je velikom umjetničkom slikom požeške slikarice Anite Grbavac Jakobović.

Šampionske graševine

Na ovogodišnje ocjenjivanje graševina stiglo je 150 uzoraka iz cijele kontinentalne Hrvatske, a stručne komisije pod predsjedanjem prof. dr. sc. Dubravke Premužić šampionskim graševinama su proglasile njih tri, koje su osvojile zlatne medalje i u svojoj kategoriji imale najviše bodova.  Tako je šampion mlade graševine postala graševina Jelkovac, berbe 2011. iz vinarije Krauthaker, šampionsku titulu za starija godišta dobila je graševina Principovac, berba 2010. Iločkih podruma d.d., a šampionsku titulu predikatnih graševina dobila je graševina ledena berba 2009. Kutjeva d.d.

Vinska kraljica Sonja Obradović

Na ovogodišnjem izboru za vinsku kraljicu i vinske princeze natjecalo se devet prekrasnih djevojaka koje su svaka predstavljale i jednu vinariju, tako da se osim ljepote ocjenjivalo i njihovo poznavanje vinarije, vrste vina, ali i otvaranje butelje vina i pravilno točenje, držanje čaše i degustacija vina. Djevojke su u dva izlaska na pozornicu odlično odradile svoj posao za što su dobile buran pljesak gledatelja i bučno navijanje fanova. U oba izlaska djevojke su izašle u svečanim haljinama, odjeći i svečanim cipelama požeškog Boutiqa Glamur. Nakon ocjena stručnog žirija ovogodišnju titulu, lentu i krunu Vinske kraljice Kutjeva 2012. ponijela je Sonja Obradović iz Kutjeva, koja je zastupala vinariju Šag iz Kutjeva. Prvom princezom proglašena je Ana Soldo iz Kutjeva koja je predstavljala vinariju Soldo, a druga princeza postala je Dora Artuković iz Zagreba koja je predstavljala vinariju Galić.

Finalna večer s  18 pjesama

Finalna subotnja večer donijela je pred brojnu publiku, više od dvije tisuće posjetitelja, tri pjesme iz polufinalne večeri i 18 novih tamburaških skladbi. Tako smo čuli i najbolje iz našeg kraja, od Veličkih legendi, Anu Baketarić i Širok Šor, Garavuše, Castrum, Roberta Vojvodića i Ceciliju, ali i Darka Domjana, Žigu, Trio Gušti, Đuku Čaića, Vladu Bašića, Ravnicu, Fijaker, Vedranu Vukojević i Stjepana Jeršeka Štefa.

Sve pjesme s obje večeri objavljene su na dvostrukom CD u izdanju Croatia Recordsa sve je snimala CMC televizija koja za ovaj tjedan najavljuje emitiranje snimki obje večeri. Nakon zatvaranja i najave otvaranja novog natječaja za festival 2013. kojega je najavio umjetnički direktor festivala Augustin Jelušić, izvođači, glazbenici, sponzori i gosti festivala zadržali su se na domjenku koji je održan u novouređenom restoranu Vinogradarstva Kutjeva d.d., koje je bilo generalni sponzor Festivala pjesme i graševine.

OTVOREN STEČAJNI POSTUPAK U KONFEKCIJI SLOGA  -

PREDUHITRIVŠI VLADU RH KOJA JE IMENOVALA NOVOG DIREKTORA IMK SLOGE, PREDSJEDNICA UPRAVE DIJANA FERKOVIĆ PODNIJELA ZAHTJEV ZA STEČAJ

POŽEGA – Vlada RH na svojoj sjednici prošlog tjedna kao većinski vlasnik imenovala je novo rukovodstvo za Industriju modne konfekcije Sloga, no dosadašnja predsjednica uprave Dijana Ferković je Vladu preduhitrila podnijevši zahtjev za otvaranje stečaja. Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku, službe Slav. Brod samo dan nakon odluke Vlade RH otvoren je stečajni postupak IMK Sloga Požega.

To znači da je pred skoro 300 djelatnika, koliko ih je još ova posljednja uprava uspjela zadržati, došao otkaz ugovora o radu i prestanak proizvodnje. Zahtjev za stečaj je podnesen zbog prezaduženosti tvrtke koja duže vremena nije uplaćivala radnicima obvezne doprinose i poreze na plaću, a posljednjih mjeseci kasnile su i takve plaće. Prema rješenju Trgovačkog suda obveze Sloge su preko 25 milijuna kuna i nadmašuju iznos vrijednosti cjelokupne imovine koja iznosi oko 18 milijuna kuna. Najveći vjerovnik je država i Podravska banka koja je prije nekoliko godina Slogi dala kredit od pet milijuna kuna, a koji se nije vraćao, te nekoliko dobavljača.

Sud je imenovao i stečajnog upravitelja Milana Nakića iz Pakraca, koji će započeti s provođenjem stečajnog postupka, podjelom otkaza svim zaposlenicima, te izradom stečajnog plana. Upravitelj planira s dijelom radnika pokrenuti proizvodnju i ispuniti dio ugovorenih poslova.

Dalja sudbina Sloge nalazi se u rukama vjerovnika koji će odlučiti o sudbini i da li će se nastaviti s proizvodnjom ili s prodajom pokretnina i nekretnina.

ZAGREB - U prostoru Hrvatskog društva pisaca (HDP) u Zagrebu, 1. lipnja predstavljena je nova knjiga pjesma eminentne požeške književnice Lane Derkač pod nazivom „Šah sa snijegom“. Na promociji, uz autoricu, o knjizi su govorili Ervin Jahić pjesnik, književni kritičar i urednik knjige i Branko Maleš, književni kritičar i pjesnik, obojica ugledni hrvatski književnici. Spisateljici Lani Derkač ovo je jedanaesta samostalna knjiga koja je izašla u Hrvatskoj, a spomenimo i to, da su joj tiskani prijevodi knjiga na francuski i španjolski jezik, kao i izbori iz poezije koje je suurednik.

U knjizi „Šah sa snijegom“ Derkač nam kroz interakciju osobnih preokupacija progovara hrabro, o mnogim društvenim problemima, katastrofičnim gospodarskim prognozama, koje nas znakovito, ali i zlokobno, podsjećaju na vlastitu krhkost.

- Autorica Lana Derkač s ozbiljnim uvidima u tehnološko neodrživ svijet i njegov represivni arsenal, dešifriranjem analognog doba i njegovih bešćutnih idealizacija, i kada u pjesmu useljuje bliske osobe, i kada dijalogizira s njima, govori o intelektualno-moralno-duhovno razmrvljenim smislovima, o ugrozi humaniteta pred navalom totalitarizacije – kazao je urednik Ervin Jahić.

I čitajući ovu zbirku pjesama, ona nas se doima kao jedinstveni konglomerat emocija i sveopćih intelektualnih uviđanja, o jednom nadasve intenzivnom unutarnjem svijetu.

- Knjigu „Šah sa snijegom“ pisala sam skoro pune četiri godine, što je znatno duže vrijeme od onoga u kojem sam stvarala bilo koju drugu zbirku poezije. I od mojih prvih pjesničkih zbirki se razlikuje po tome što u njoj širim registar vanjskog svijeta i svjetskih novosti, koji se često kroz govor medija, ali i kućne dijaloge, useljava u prostor intime. No pogrešno bi bilo reći, da bi se nove pjesme uklopile u stvarnosnu poeziju, jer činjenice često u tim pjesmama doživljavaju namjerne prerade, i čitatelj nikada ne može biti siguran kamo će ga polazišna nedvojbena stvarnost ili pak izmaštana stvarnost odvesti, i u kojem trenutku će mu prirediti iznenađenje – rekla je autorica Lana Derkač.

(Ivica Herner)

(prilog, pjesma iz knjige „Šah sa snijegom)

PLEMENA

Crikvenica je jutros zauzela tri poze

za fotografiranje. Ali Davor i ja želimo

obilaziti mali kontinent Rab.

Da je večer i da već svijetli iz mora,

rekla bih: sićušni planet u pjenušavoj

i zamračenoj galaksiji.

No Rab je u podne saće iz kojeg strše

četiri zvonika.

Nazirem nebeske brazde, spas za poljodjelce

da se ne dosađuju kad dođu u nebo.

Da samo ne dokoličare u nebeskoj mirovini.

Popodne je otočki zaljev osunčani jastuk

od deminutiva Sahare. Tek kasnije će slike

na displeju fotoaparata ponavljati ljeto

kao da je riječ o utvrđivanju dragog gradiva.

A nekoliko mjeseci kasnije činit će se da

fotoaparat hospitalizira ljeto. Produžuje

mu postojanje čemu koriste mali paktovi.

Kao pakt između uvale, rogozina za sunčanje,

badekostima i zrna pijeska.

Ili pakt vala i obale, a samo neiskusno oko

može utvrditi da se saveznici opiru

jedno drugom.

Kako prava Sahara daje šturi život svojim

plemenima, tako i umanjenica Sahare

začinje plemena sjećanja.

Na trajektu smo već za mraka.

Davor bi udebljanu zvijezdu Danicu

najradije poslao na fitness.

U Crikvenici jedemo džem od jabuke

i lavande.

Da nas moljci ne mogu pojesti iznutra.

SAŠA ĆASIĆ - NAJBOLJI MLADI PODUZETNIK HRVATSKE  -

POČEO KAO DEVETNAESTOGODIŠNJAK A ZA DEVET GODINA POSTAO PRIZNATI VINOGRADAR I VINAR

PAKRAC -  Pakračanina Sašu Ćasića Ministarstvo poduzetništva i obrta je proglasilo najboljim mladim poduzetnikom u Hrvatskoj a to je službeno objavljeno na nedavno održanom Nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu u Svetom Martinu na Muri. - Naravno da svaka nagrada čovjeku godi a meni je posebno drago što sam ju dobio od ministarstva i što je netko uočio moj trud proteklih godina – kazao je Saša.

Vrijednom priznanju prethodilo je devet godina mukotrpnog rada kojega se Saša prihvatio kada je imao samo 19 godina. Bio je tada potpuni početnik u svijetu vinogradara i vinara. - Posla se nikada nisam bojao a također nikada nisam sanjao o brzom bogaćenju – dodao je Saša. Samozatajni Saša, ljubitelj je prirode, pa se školovao za šumarskog tehničara razmišljajući kako će se posvetiti voćarstvu ili vinogradarstvu koje je tijekom rata potpuno nestalo s pakračko-lipičkog područja. Stjecajem okolnosti, baš u to vrijeme na jednom predizbornom skupu u Pakracu poznati vinar Ivan Enjingi je kazao kako je spreman pomoći mladim ljudima koji se žele baviti vinogradarstvom. - Mama je to čula i kazala mi. Javio sam mu se i tako je počela naša suradnja. Dvije godine, dok nisam uredio vlastiti podrum, čak sam i vino držao kod gospodina Enjingija. Sada radim samostalno, ali on još povremeno navrati i pomogne ako zatreba – kaže Saša.

Prvih 11.000 trsova Saša je zasadio na imanju u Donjoj Obriježi koje je naslijedio od djeda. Proteklih godina nasade je neprestano širio pa sada ima 84.000 trsova različitih sorti na 14 hektara vinograda u Obriježi i Pakracu. Najveću potporu pritom je, kaže, imao od oca Miše, majke Štefica i druge rodbine, kojima su se posljednjih godina pridružile supruga Kristina i kćerkica Noella. Iako to iziskuje više truda Saša se odlučio za kompletnu ekološku proizvodnju. Za svoja vina već je osvojio dvije zlatne medalje. - Ne idem često na natjecanja jer se na nekima događa da vina ne ocjenjuju stručnjaci. Bitno mi je što kažu kupci i potrošači a oni su, očito, zadovoljni jer sve vino prodam bez problema – kazao je Saša.

Inače, paralelno sa širenjem nasada, Saša je uređivao podrum i nabavljao strojeve, uz vinograd je izgradio zatvorenu sjenicu za prijem gosti, pečenjaru s krušnom peći, uredio je ribnjak i nabavio konje za terapijsko jahanje. Vinogradarske površine ne planira širiti ali će se zato posvetiti i seoskom turizmu pa planira urediti i prostor za smještaj pedesetak ljudi. O tome koliko je do sada uložio u vinograde i imanje nerado govori. - Previše je zavidnih ljudi i kada bih rekao podatke mnogi bi mislili da sam silno bogat. Nitko ne bi pitao koliko imam kredita i koji je to rizik. Sada se financijski samo 'pokrivam' a tek za deset godina ću početi zarađivati od ovog posla – zaključio je Saša.  (v.m.)

MINISTAR ZDRAVLJA RANKO OSTOJIĆ POSJETIO GRAD POŽEGU  -

POŽEGA – Grad Požegu posjetio je ministar zdravlja Ranko Ostojić, a požeškog gradonačelnika Zdravka Ronka tom prilikom je informirao o stanju u zdravstvu Požeško-slavonske županije, te o stanju pojedinih zdravstvenih ustanova. Njegova prva ocjena je da se stanje u nekoliko posljednjih godina promijenilo na gore, posebno kada se tiče stanja u Općoj županijskoj bolnici Pakrac. - Kod bolnice u Pakracu je neracionalno i nezakonito poslovanje u nekim segmentima, poslovanje koje je protivno struci, uz cijeli niz problema i upotrijebit ću po drugi put sljedećeg tjedna svoje pravo ministra da smijenim ravnatelja bolnice Pakrac. U Domu zdravlja Požeško-slavonske županije je slična situacija, također neracionalno poslovanje, ogroman dug dobavljačima. Kao što znate, država je vlasnik i osnivač kliničkih bolnica, za razliku od županija koje su vlasnici i osnivači županijskih bolnica, specijalnih bolnica, doma zdravlja i zavoda za hitnu medicinu.  Ali, mnogi od njih se ponašaju i kao "pijani milijarderi" – rekao je ministar Ostojić te istakao i svijetli primjer u zdravstvu Opću županijsku bolnicu u Požegi.

- Na prijedlog gradonačelnika Ronka i mojeg zamjenika Marijana Cesarika ove godine, kao što vidite, uložit ćemo i dodatna sredstava u Opću županijsku bolnicu Požega, jer je ona za razliku od drugih bolnica svijetli primjer, jer nema nagomilanog duga i neracionalnog poslovanja, što nažalost nije slučaj s bolnicom u Pakracu i još nekim drugim bolnicama u državi - dodao je ministar Ostojić i najavio da Ministarstvo zdravlja ove godine u tu ustanovu ulaže značajna sredstva. Objedinjuje se hitni medicinski prijem u vrijednosti 6 milijuna kuna, u nabavu rendgen uređaja uložit će se 2 milijuna kuna i za monitore za praćenje vitalnih funkcija za jedinicu za moždani udar 100.000 kuna.

- Što se tiče Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Lipik, u tijeku je rekonstrukcija zgrade Dom 1 i Rimskih kupki u vrijednosti 10 milijuna kuna – rekao je ministar Ostojić svrstavajući je u bolnice u kojima nema problema, a posebno se osvrnuo na nenamjenska trošenja decentraliziranih sredstava u nekim ustanovama.- Dio je neracionalno i nenamjenski trošen. Samo za naknadu  štete potrošeno je 1,6 milijuna kuna, umjesto da je to utrošeno za investicije i za sve ono što treba u zdravstvu. To je vrlo ozbiljan problem, a posebno što je još bilo i drugog nenamjenskog trošenja zdravstvenih decentraliziranih kuna – istakao je ministar Ostojić.

VINAR KOJI SE UPUSTIO U PROIZVODNJU PJENUŠCA  -

Još kao student Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu Goran Josipović iz Požege je sanjao da jednog dana proizvodi vlastiti pjenušac koji se do tada gotovo da nije ni proizvodio u Slavoniji. Zbog toga je i za diplomsku radnju izabrao proizvodnju pjenušca za što je i proizveo svoj prvi pjenušac u vrlo malim količinama. Zanimalo ga prije svega može li graševina koja daje dobar raspon vina od stolnih do predikatnih dati i dobar pjenušac. - Iz berbe 1998. godine ostavio sam graševinu iz koje je nakon dvije godine nastao moj diplomski pjenušac. Za njega sam čak dobio i vrlo dobre ocjene od stručne komisije fakulteta. Kroz taj diplomski rad htio sam saznati što više o postupku proizvodnje pjenušca. Od tada sam svake godine povećavao proizvodnju i eksperimentirao kako bi dobio što bolji pjenušac dodajući mu uz temeljno vino graševinu i ostala vina kao što je pinot bijeli, chardonnay, rajnski rizling. Tek kroz praktični dio dobiju se prava saznanja o toj proizvodnji jer u knjigama o tome ima napisano najviše 80 posto. Sada sam došao do rezultata da je najbolji pjenušac onaj kojem je temelj graševina uz dodatak rajnskog rizlinga koji daje jednu lijepu kiselinu. Smatram da je isto tako dobar i pjenušac od same graševine koji je na svoj način poseban, a ove godine manji dio boca napunit ćemo i s pinotom sivim kojeg smo stavili na maceraciju od koje će dobiti jednu roze boju pa ćemo ga staviti u bijele boce. I dalje ćemo nastaviti s pokusima kombinirajući različita vina  – ističe dipl. ing. Josipović koji je kvalitetu prvih proizvedenih pjenušaca provjeravao s prijateljima i kolegama stručnjacima.

Njihove riječi hvale i ohrabrivanja bile su mu poticaj da svoju proizvodnju poveća i komercijalizira. Prije dvije godine počeo je s proizvodnjom od tisuću boca koja bi se ove godine mogla i udvostručiti. Za razliku od proizvodnje vina proizvodnja pjenušca je dugotrajnija, ali isplativija. Da bi se dobio dobar i kvalitetan pjenušac, napominje Josipović, važno je da osnovno vino bude kvalitetno, da ima lijepe kiseline, ne prevelikih alkohola, najbolje između 11 i 12 posto. On osnovno vino dobiva iz vlastitih vinograda koji se nalaze u kutjevačkom vinogorju, na položaju iznad Bekteža. Osim graševine kojoj pripada najveći dio površina tu je još i rajnski rizling, pinot sivi, cabarnet sauvignon i merlot. Odabrano vino potom se puni u boce s dodatkom kvasca i malo šećera koji služi kao hrana za kvasac, a te se boce začepe jednim krunskim čepom od inoxa koji je malo jači i koji može izdržati pritisak od šest atmosfera. Boce se zatim polegnu i čeka se da prođe fermentacija koja može, ovisno o temperaturi, idealna bi bila 17 stupnjeva, trajati od 4 do 6 mjeseci. – Mi to punjenje boca prilagodimo vremenu vani kako ne bi morali dodatno zagrijavati prostor. Nakon fermentacije slijedi 'ležanje' na kvascu što traje otprilike godinu dana što je puno kraće od francuskih pjenušaca, odnosno šampanjaca kod kojih to traje puno dulje jer njihova vina imaju puno više kiselina. Zatim slijedi faza u kojoj se boce s pjenušcem stavljaju naopako u posebne stelaže gdje ih se svaki dan mora okretati za jednu trećinu kruga kako bi se to vino istaložilo, odnosno dok talog ne dođe u grlo boce. To obično traje između 15 i 30 dana. Nakon toga slijedi proces degrožiranja u kojem se boca zamrzava kako bi talog s dijelom vina izišao van. U bocu tada dodajemo ekspedicioni liker koji popravlja arome, a čiji sastav je inače tajna svakog proizvođača. Na bocu se tek tada stavlja pluteni čep s košaricom, kapica i etiketa – objasnio je Josipović koji pjenušac prodaje kao poklon pakete te raznim restoranima i hotelima na Jadranu.

Zadovoljan je što i kod nas proizvođači sve više uviđaju razliku između pjenušavih vina koji se u trgovačkim centrima prodaju po cijeni od 12 kuna od onih koji stoje 50, 100 ili više kuna. Naime, oni od 12 kuna uopće nisu pjenušci nego su to gazirana vina.  Najcjenjeniji su pjenušci koji se rade metodom vrenja u bocama kako ih radi i Josipović.

Ne može se uspoređivati pjenušac sa šampanjcima

- Krivo je kada netko uspoređuje pjenušce sa šampanjcima koji su kategorija za sebe. Mi želimo proizvesti jedan prepoznatljiv, karakterističan  slavonski pjenušac i želimo da baš njega traže, a ne kopiju nečega što već postoji na tržištu – poručuje Josipović

UČENICA MATEJA ŠPEJIĆ, VICEPRVAKINJA DRŽAVE U PRODAVAČIMA  -

POŽEGA - Mateja Špejić, učenica Ekonomske škole u Požegi ne samo da je sve tri godine bila odlična učenica nego je postigla i do sada najveći uspjeh ove škole u natjecanju prodavača. Nakon što je na međužupanijskom natjecanju osvojila prvo mjesto na državnom je postala viceprvakinja.

- Natjecanje se održalo u prodavaonici Mana u Splitu. Izvlačili smo pitanja, a ja sam dobila zadatak prodaje trenirke. Kupac je bila ženska osoba koja je ujedno bila i član Povjerenstva. Ona je tražila trenirku za svoga supruga koji je inače alergičan na kemijske sastave materijala. Morala sam pronaći pamučnu trenirku te saznati kakav ukus ima njezin suprug. Osim što sam morala zainteresirati kupca da kupi našu trenirku morala sam znati i njezin sastav, kako se održava, a uspjela sam obaviti i dodatnu kupnju. Iz onoga što sam kroz razgovor saznala od gospođe ponudila sam joj da uz trenirku kupi i polu majicu koja se bojama i sastavom dobro kombinira. Ponudila sam joj još i čarape, ali kazala je da će drugi puta doći po njih. Prilikom kupnje ocjenjivala se moja verbalna komunikacija kao i govor tijela, znanje, ponašanje te da li smo ostavili takav utisak da kupac ponovno dođe – objasnila je Mateja.

Njezina mentorica Višnja Menđel Troha ističe da Mateja imao ugodan pristup te je zbog toga bila favoritkinja ne samo među Povjerenstvom nego i drugim učenicima. Od 100 bodova osvojila je 97. Svoju praksu obavljala je u požeškoj trgovačkoj radnji Slavonija gdje je često radi vježbe navraćala i njezina mentorica. - Uspjela sam i mentorici prodati bluze, bila je dobar kupac. Kada kupac uđe u trgovinu važno ga je procijeniti, odnosno da li voli da oko njega 'treperimo' ili voli da ga malo pustimo da pogleda. Nedavno je jedna gospođa došla tražiti kaputić koji bi joj poslužio više da se samo zaogrne. Tako što nismo imali u trgovinu, ali ja sam joj ponudila bolero jer sam smatrala da bi joj izvrsno pristajao i ona ga je kupila – kaže Mateja koja je često dobivala pohvale za vrijeme prakse od kupaca zbog svoje pristupačnosti, ljubaznosti i dobrih savjeta.

Nažalost neće ostati prodavač jer namjerava nastaviti svoje školovanje prvo na četvrtom stupnju, a zatim na fakultetu. Njezin mentorica vjeruje da će jednoga dana ipak u najmanju ruku voditi neku trgovinu jer bi bilo šteta da se s takvim talentom ne bavi trgovinom.  (a.t.)

NEVRIJEME OZBILJNO OŠTETILO KUĆU U KRALJEVIĆEVOJ ULICI   -

POŽEGA - Prije gotovo tjedan dana oko derutne kuće u Ulici Miroslava Kraljevića u samom središtu Požege postavljena je ograda kako bi se građani upozorili na mogućnost padanja cigli i crepova s nje a još se ne zna da li će se, kada će se i tko će ju popraviti. Kuća je navodno stara 130 godina a dodatno ju je 'razdrmalo' nevrijeme prošlog petka kada je u dvorište i na nogostup palo više cigli i crepova dok su se krovište i pripadajući zid opasno nakrivili. Stanari u kući, Marica Krpan i njen sin Kristijan, obavijestili su vatrogasce, policiju i gradsku upravu nakon čega je postavljena ograda. U kući je također isključen plin. - Mi kao zaštićeni najmoprimci živimo u dijelu kuće dvadeset godina i kroz to vrijeme vlasnici ništa nisu radili na njenom održavanju. Kad smo se uselili, bila je to prava rupa i na uređenje prostora gdje živimo tijekom godina uložili smo barem 30 000 eura. Mi možemo eventualno pomoći vlasnicima ali, oni bi trebali biti ti koji će urediti krovište i zid koji prijeti da se sruši na prolaznike – rekao je Kristijan Krpan. - Ja sam još prošle godine razgovarala s gradonačelnikom kako je kuća opasna za ljude, zahvalio mi je što brinem i obećao to riješiti s vlasnicima. Sad pokušavam doći do njega ali stalno dobivam odgovor kako je zauzet ili u Zagrebu – dodala je Marica Krpan. Osim što moraju prolaziti kraj zida i krova koji se svakog časa mogu srušiti, Krpanovi kažu kako im problem predstavlja i to što sada nemaju plina pa moraju koristiti skupu struju. Inače, bez plina je ostala i baka koja je živjela u dvorišnoj zgradi pa je do daljnjeg odselila kod kćeri.

Kuća u Kraljevićevoj ulici je spomenik kulture a suvlasnici su joj četiri člana obitelji Sakoman koji žive u različitim mjestima. Ljuti su što ih se proziva. - Svojedobno su samo lupili pečat i u ime naroda nam uzeli tri kuće u Požegi. Sedamdeset godina je ta kuća bila državno vlasništvo i o njoj nitko nije vodio brigu. Nakon dvanaest godina sudovanja vraćena nam je prije dvije godine u lošem stanju a uz nju smo dobili i zaštićene stanare kojima bi sada sve to trebali obnoviti. Bio sam u konzervatorskom zavodu i samo da bi pribavio papire potrebne prije početka obnove mi vlasnici bi trebali dati 20 000 kuna. A odakle? Da nas četvero sada dižemo kredite i popravljamo kuću o kojoj toliko dugo drugi nisu brinuli? Išao sam kod gradonačelnika na razgovor da vidim što učiniti ali me ne želi primiti. Kaže da on s tim nema ništa – ljutit je bio Ivan Sakoman koji živi u Zagrebu.    (v.m.)

KOORDINACIJA MATICA UMIROVLJENIKA ŽUPANIJE  -

KAPTOL – Koordinacija Matica umirovljenika Požeško-slavonske županije i Matica umirovljenika općine Kaptol kao domaćin organizirali su tradicionalne 11. Sportske susrete umirovljenika županije. Na susretima su se okupili umirovljenici iz 10 Matica, svih gradova i općina županije, Pakraca, Lipika, Brestovca, Požege, Jakšića, Čaglina, Velike, Pleternice i Vetova, osim područja grada Kutjeva gdje nema organizirane udruge umirovljenika. Sve natjecatelje je pozdravio Ivan Ronta, predsjednik kaptolačke Matice, a obratio im se i Ivan Berec, predsjednik Koordinacije matica umirovljenika. On je istakao da se i u ovim teškim ekonomskim situacijama umirovljenici okupljaju, organiziraju svoja sportska natjecanja i druže.

Natjecanje je otvorio zamjenik župana za gospodarstvo Željko Jakopović, a umirovljenici su se natjecali u streljaštvu, kuglanju, šahu i pikadu.

1. ŽNL POŽEŠKO SLAVONSKA - 30. kolo  -

POŽEGA – Završeno je natjecanje u Prvoj ŽNL Požeško-slavonske županije u kojem su nogometaši Slavonije osvojili prvo mjesto i osigurali si kvalifikacije za Treću HNL nakon boljeg međusobnog skora s Kaptolom, koji je osvojio isti broj bodova kao i Požežani. Slavonija je imala dosta problema s Jakšićem i pobjedu je ostvarila tek u samom kraju utakmice. Kaptol je u Pavlovcima ostvario pobjedu nad Mladosti i zadržao bodovni konto kao i Slavonija te može biti zadovoljan s rezultatima ove godine. U Eminovcima, Eminovci su pobjedom nad Požegom osigurali svoje mjesto i slijedeće godine u ligi. U Sulkovcima osam pogodaka po četiri u svakoj mreži u susretu između Sulkovaca i Papuka iz Velike. Sada Sulkovci čekaju konačne odluke kako će se razvijati situacija oko Lipika i Slavonije. Najcrnji scenarij bi Sulkovce preselio u Drugu ŽNL. U Kutjevu je Hajduk iz Pakraca ostvario pobjedu visokim rezultatom od 6:0 nad domaćinom Kutjevom. Croatia iz Mihaljevaca je iznenadila i u Vetovu. Čak pet pogodaka u mreži domaćina Kamena i na kraju utakmica je završila pobjedom Croatie 5:1. U Kuzmici, Dinamo iz Vidovaca pobjedom od 3:2 nad Tim osvježenjem osigurava ostanak u ovom rangu i slijedeće sezone.

TABLICA

SLAVONIJA                                     30       21       6          3          97:32              69

KAPTOL                                           30       23       0          7          90:30              69

HAJDUK                                          30       20       4          6          90:43              64

PAPUK                                             30       15       4          11       87:56              49

CROATIA                                         30       11       9          10       57:66              42

JAKŠIĆ                                             30       12       5          13       59:61              41

POŽEGA                                          30       12       5          13       65:57              41

TIM OSVJEŽENJE                           30       12       4          14       60:55              40

MLADOST                                        30       10       10       10       50:58              40

EMINOVCI                                       30       11       6          13       53:60              39

KAMEN                                            30       11       6          13       60:74              39

DINAMO (V)                                     30       12       1          17       54:76              37

SULKOVCI                                      30       9          9          12       50:72              36

BSK BAZINATURS                          30       9          5          16       50:68              32

DINAMO (R)                                     30       8          4          18       48:85              28

KUTJEVO                                        30       3          4          23       35:99              13

Josip Neferović

Najopširniji pregled Prve županijske nogometne lige već deset godina donosi Vam upravo Kronika požeško-slavonska.